Danska je sredinom studenoga napravila zapažen iskorak  i predstavila okvir koji može pomoći državama članicama EU-a u korištenju generativne umjetne inteligencije u skladu sa strogim novim Zakonom o umjetnoj inteligenciji Europske unije. Bijelu knjigu pod nazivom “Odgovorno korištenje AI asistenata u javnom i privatnom sektoru” podržao je niz vladinih agencija i financijskih institucija, ali i američki tehnološki div Microsoft koji stoji iza OpenAI-ja, tvorca ChatGPT-a i  licencira tehnologiju OpenAI-ja za poslovne tvrtke putem svoje platforme za računalstvo u oblaku, Azure.

Dokument služi kao smjernica koja iznosi primjere najbolje prakse za korištenje umjetne inteligencije i podršku zaposlenicima u njezinoj primjeni u reguliranom okruženju. Vodič također nastoji potaknuti isporuku „sigurnih i pouzdanih usluga” koje tvrtke pružaju potrošačima. Smjernice su zajedno izradile vodećih danske institucije i i korporacije na čelu s IT konzultantskom tvrtkom Netcompany, a dio njih već je prihvatio okvir.

Okvir uključuje smjernice o suradnji javnog i privatnog sektora, primjeni umjetne inteligencije u društvu, usklađenosti sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji i Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), smanjenju rizika i predrasuda, širenju implementacije umjetne inteligencije, sigurnom pohranjivanju podataka i osposobljavanju osoblja.

Zakon o umjetnoj inteligenciji EU-a povijesni je propis koji ima za cilj regulirati način na koji tvrtke razvijaju, koriste i primjenjuju umjetnu inteligenciju. Stupio je na snagu u kolovozu nakon što su ga u svibnju konačno odobrile države članice EU-a, zakonodavci i Europska komisija, izvršno tijelo EU-a.

Zakon primjenjuje pristup temeljen na procjeni rizika, što znači da se različite primjene tehnologije tretiraju drugačije ovisno o razini rizika koju predstavljaju. Smatra se prvim velikim zakonom o umjetnoj inteligenciji na svijetu koji pruža tvrtkama jasnoću unutar harmoniziranog regulatornog okvira na razini EU-a. Iako su pravila formalno na snazi, njihova provedba dugotrajan je proces. Većina odredbi Zakona, uključujući pravila za sustave generativne umjetne inteligencije poput ChatGPT-a OpenAI-ja, neće se početi primjenjivati barem do 2026., nakon prijelaznog razdoblja od dvije godine.

Rogaczewski je rekao kako je ideju o bijeloj knjizi predstavio nekim od najvećih danskih banaka i osiguravajućih kuća prije nekoliko mjeseci. Otkrio je da, iako je svaka institucija eksperimentirala s umjetnom inteligencijom, nedostajao je “zajednički standard” za postizanje najboljih rezultata. Rogaczewski se nada da će danska bijela knjiga poslužiti i kao smjernica za druge države i tvrtke koje žele pojednostaviti usklađivanje sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji EU-a.

Microsoftova odluka o pridruživanju smjernicama posebno je značajna jer rješenja generativne umjetne inteligencije često uključuju algoritme i globalnu tehnologiju,  istaknuli su tvorci okvira, dodajući da sudjelovanje ovog tehnološkog diva naglašava kako je odgovorna digitalizacija moguća preko granica.

SADRŽAJ OMOGUĆAVA APIS IT