Nacionalova novinarka razgovarala je u Jeruzalemu na međunarodnoj konferenciji ‘Globalna ženska koalicija protiv rodno uvjetovanog nasilja kao oružja rata’ s izraelskom prvom damom Michal Herzog

Prošlog tjedna u Knessetu, u Jeruzalemu, održana je međunarodna konferencija “Globalna ženska koalicija protiv rodno uvjetovanog nasilja kao oružja rata” u organizaciji zastupnice Shelly Tal Meron, članice opozicijske, centrističko liberalne stranke Yesh Atid. Osnovao ju je 2012. bivši TV novinar Yair Lapid. Tjednik Nacional pozvan je da sudjeluje na ovoj konferenciji i razgovara s mnogim ženama i drugim sugovornicima visokopozicioniranim u izraelskim sigurnosnim službama, vladinim institucijama i politici o ovoj temi.

Na panelu su sudjelovali gosti iz različitih zemalja, uključujući francusku ministricu za ravnopravnost spolova i borbu protiv diskriminacije Aurore Bergé, bivšeg francuskog premijera Manuela Vallsa, šefa oporbe, Yaira Lapida, sirijsko-libanonsko/njemačkog aktivista i osnivača “ArabsAsk”, Rawana Osmana i Stevea Mamana, osnivača CYCI-ja (Oslobađanje kršćanske i jezidske djece Iraka). Sudionici su mogli čuti svjedočanstva članova obitelji talaca koji su podijelili potresne priče o seksualnom nasilju.

Govoreći o razlogu održavanja ovakve konferencije, zastupnica Shelly Tal Meron naglasila je: “Mi danas proglašavamo uspostavu važne povijesne koalicije, priznavanja seksualnog nasilja kao ratnog zločina”. Podsjetivši na to da međunarodno pravo priznaje seksualno nasilje kao zločin, ustvrdila je da se, na žalost, “kulturna i politička percepcija” još uvijek treba promijeniti.

Na panelu su sudjelovali gosti iz različitih zemalja, uključujući francusku ministricu za ravnopravnost spolova i borbu protiv diskriminacije Aurore Bergé, bivšeg francuskog premijera Manuela Vallsa i ostale | Foto: ELNET

Naime, 1993. godine Komisija UN-a za ljudska prava – zamijenjena 2006. Vijećem UN-a za ljudska prava – proglasila je sustavno silovanje zločinima protiv čovječnosti kažnjivim kao kršenje ženskih ljudskih prava. Već 1995. Četvrta svjetska konferencija UN-a o ženama precizirala je da je silovanje koje počinu naoružane grupe tijekom rata ratni zločin. Zatim je 2008. Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezoluciju 1820., u kojoj se navodi da je “silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja mogu predstavljati ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili konstitutivni čin u pogledu genocida.”

Na konferenciju je pozvano i 18 žena različitih profesija iz 12 zemalja u organizaciji European Leadership Networka (ELNET). ELNET je vodeća nevladina organizacija posvećena jačanju odnosa Europe i Izraela na temelju zajedničkih demokratskih vrijednosti i strateških interesa koja ima urede u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji (EU i NATO), srednjoj i istočnoj Europi (CEE) i Izraelu. Cilj ovog skupa bilo je stvaranje široke međunarodne koalicije protiv korištenja seksualnog nasilja kao oružja u ratnim sukobima. Takvi su zločini prijavljeni u više zemalja. Izvješće UN-a za 2024. koje pokriva 2023. detaljno opisuje slučajeve seksualnog nasilja u petnaest različitih zemalja u kojima se vode ratni sukobi. To su Afganistan, Srednjoafrička Republika, Kolumbija, Demokratska Republika Kongo, Irak, Izrael i okupirana palestinska područja, Libija, Mali, Mianmar, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Ukrajina i Jemen. Uz to, navedene su i Etiopija, Haiti i Nigerija kao područja koja izazivaju zabrinutost.

Izraelsko društvo još uvijek se nije oporavilo od trauma prouzročenih stravičnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u kojem je brutalno ubijeno 1200 ljudi i oteto 250, od kojih se 128 još uvijek nalazi u zatočeništvu. Prema dostupnim informacijama, 40 ih više nije među živima. Nedavno su pronađena tijela još četvero talaca u Gazi, među kojima je i mlada djevojka Shani Louk koja ima dvojno njemačko-izraelsko državljanstvo. Okrutno je ubijena nakon što su je hamasovci oteli na festivalu Supernova u blizini kibuca Re’im 7. listopada i odveli u Gazu.

Ona je samo jedna od stotina mladih žena koje su teroristi Hamasa mučili na najgore moguće načine, koristeći seksualno nasilje kao ratno oružje. Na žalost, otkad je svijeta i vijeka, u svim ratovima žrtve seksualnog zlostavljanja uglavnom su bile žene koje su tretirane kao plijen. Za žene koje su preživjele rat u Hrvatskoj i BiH ova priča je poznata jer su se sličnim oružjem služili i četnici, odnosno srpska agresorska vojska. Silovanim ženama iz Vukovara i ostalih dijelova Hrvatske koji su bili pod srpskom okupacijom trebalo je 20 godina da progovore o strahotama koje su preživjele jer je to u svijesti mnogih muškaraca bila sramota za žrtvu. Republika Hrvatska jedna je od rijetkih zemalja koja je 2015. usvojila Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, u mandatu predsjednika Ive Josipovića, na prijedlog tadašnjeg ministra branitelja Freda Matića.

Na konferenciju je pozvano i 18 žena različitih profesija iz 12 zemalja u organizaciji European Leadership Networka (ELNET), a moderirala je izraelska zastupnica Shelly Tal Meron | Foto: ELNET

Na konferenciji su se čula svjedočanstva majki i sestara otetih žena koje su zatočene preko 230 dana i o čijim sudbinama mogu samo s užasom nagađati, s obzirom na iskustva oslobođenih taokinja. Uvjerene su i da su njihove sestre i kćeri izložene najbrutalnijim oblicima seksualnog i fizičkog nasilja kao i da, ako i kada se vrate, nikada neće izliječiti ožiljke tih trauma. Sasha Ariev, sestra jedne od taokinja, u ime nevladine organizacije “The Families Forum” koju su osnovale obitelji otetih, ponovila je zahtjeve većine sudionica, a to je da se svijet ujedini u proglašavanju seksualnog nasilja kao ratnog oružja neprihvatljivim.

Prva dama Izraela Michal Herzog supruga predsjednika Isaaca Herzoga, odvjetnica i profesionalna posrednica po struci koja već godinama radi na unapređenju društvenih, obrazovnih i zdravstvenih pitanja, osobno je angažirana oko reguliranja statusa žena koje su preživjele silovanja i mučenja Hamasa. Isto tako, aktivno nastoji pomoći obiteljima talaca koje uporno traže povratak svojih najmilijih, demonstrirajući svake subote na “Trgu talaca” u Tel Avivu. U predsjedničkoj rezidenciji Michal Herzog primila je sudionice ELNET-ova izaslanstva, u društvu s prvom ženskom vojnom savjetnicom predsjednika Države Izrael Isaaca Herzoga, brigadirnom generalicom Naamom Rosen-Grimberg.

Michal Herzog istaknula je kako silovanje ne smije biti oružje rata i kako u dosadašnjem višedesetljetnom izraelsko-palestinskom sukobu, u kojem je bilo raznih brutalnosti, to do sada nikada nije bilo pitanje rasprave. “No ono što se dogodilo 7. listopada 2023. bio je istinski šok”, rekla je. Michal Herzog posjetila je “ratnu sobu” u kojoj su bile žrtve divljačkog silovanja, a predvodila je i grupu žena koja se obratila međunarodnim organizacijama. “No doista me zapanjila šutnja tih organizacija kao i kolega s kojima sam do tada surađivala i koji ni na koji način nisu reagirali. Nisam mogla shvatiti radi li se o antisemitizmu ili nečem drugom. Osobno sam, 25. studenoga 2023., napisala članak za Newsweek o ovom problemu i nakon toga došlo je ipak do određenog napretka”, rekla je.

U tom je članku osudila međunarodne organizacije za ljudska prava, osobito UN Women koje nisu progovorile protiv višestrukih silovanja i drugog nasilja koje su počinili Hamasovi teroristi nad izraelskim ženama tijekom njihova napada 7. listopada, zaključivši kako je šutnja “poražavajuća” i neuspjeh za žene posvuda.

Komentirajući slična iskustva silovanih žena iz Domovinskog rata u Hrvatskoj, kojima je trebalo gotovo dvadeset godina da progovore o traumi koju su proživjele, Michal Herzog za tjednik Nacional potvrdila je kako je i u Izraelu jako teško doći do dokaza za ovakve ratne zločine jer žene šute zbog srama i straha od osude okoline. Za takva svjedočenja obično treba jako puno vremena, no neke se stvari ipak mijenjaju, rekla je u razgovoru s izaslanstvom ELNET-a. Podsjetila je kako je prva koja je javno iznijela priču o seksualnom nasilju i nezamislivom zlostavljanju kojima Hamas podvrgava izraelske zarobljenice bila Amit Soussanna, a ta njena traumatična svjedočanstva prikazana su i u dokumentarnom filmu “Krikovi prije tišine”.

Cilj ovog skupa u Knessetu u Jeruzalemu bilo je stvaranje široke međunarodne koalicije protiv korištenja seksualnog nasilja kao oružja u ratnim sukobima

Michal Herzog smatra da je upravo taj film autorice Sheryl Sandberg o silovanjima i ubojstvima žena i djevojaka nakon Hamasova terorističkog napada 7. listopada 2023. ipak pokrenuo međunarodnu javnost. On je prvo prikazan diplomatskom koru, a sada je dostupan i online. “Ne radim ovo samo u ime izraelskih žena, već žena općenito koje su žrtve svih ratova. U zatočeništvu je još 19 mladih žena i moramo govoriti u njihovo ime i pokušati spriječiti buduće nasilje. To mora postati međunarodni pokret jer previše je takvih strašnih primjera u svijetu, pa i u aktualnim ratovima. Sjetimo se samo strahota koje su preživjele jezidi djevojčice, koje je Boko Harami oteo”, rekla je.

Izrael osobito zabrinjava to da je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u svom godišnjem izvješću “Seksualno nasilje u vezi s ratnim sukobima” propustio navesti Hamas kao terorističku organizaciju koja je koristila seksualno nasilje u protekloj godini. I to nakon što su istražitelji UN-a koji su putovali u Izrael i izvršili preglede obdukcijskih izvješća, audio i videosnimaka, forenzičkog materijala kao i izjava svjedoka o tome obavijestili Vijeće sigurnosti UN-a. Jedno od najvažnijih bilo je tzv. Pattenino izvješće, odnosno izvješće Pramile Patten, posebne predstavnica za seksualno nasilje u sukobu, u kojem se navodi da postoje “razumni razlozi za vjerovanje da se seksualno nasilje povezano sa sukobom, uključujući silovanje i grupno silovanje, dogodilo tijekom napada 7. listopada na najmanje tri lokacije”.

‘Okidač za brutalni teroristički napad Hamasa 7. listopada bili su Abrahamski sporazumi, prema kojima je trebalo doći do normalizacije odnosa Izraela sa Saudijskom Arabijom’, rekla je Michal Herzog

Žene u Izraelu kao i muškarci stariji od 18 godina služe obvezni vojni rok. Ženama on traje dvije godine, a muškarcima tri godine. Prošloga tjedna obitelji sedam izraelskih vojnikinja koje je Hamas zarobio tijekom napada 7. listopada objavile su snimku njihove otmice kako bi izvršile pritisak na vladu premijera Benjamina Netanyahua da osigura njihovo oslobađanje. Snimka prikazuje žene, pripadnice Izraelskih obrambenih snaga (IDF), postrojene uza zid i svezanih ruku. Lica nekih su modra i krvava. Vojnikinje su otete tijekom napada Hamasa na izraelsku vojnu bazu Nahal Oz, blizu sjeverne granice s Pojasom Gaze, a radile su kao promatračice i nadzirale sigurnost izraelske granice. Jedna je u međuvremenu oslobođena, a za dvije od njih zna se da više nisu žive.

Upitana kakve je reakcija žena na terenu i u vojsci nakon mučnih svjedočanstava silovanih žena, Michal Herzog kaže kako je sve to izazvalo kontrareakciju. “To znači da se sve više žena javlja u vojsku, žele biti pilotkinje i tenkistice, dokazujući da su ne samo ravnopravne s muškarcima, već i u nekim segmentima bolje od njih. Prvi put u Gazi su angažirani miješani bataljuni, a sve je više žena boraca i vojnih liječnica”, rekla je.

Komentirajući temu koja se nije mogla izbjeći, a to je katastrofalna humanitarna situaciju u Gazi, Michal Herzog izrazila je svoju empatiju za ono što se događa s civilima. “Bol i patnju s obje strane granice nitko od nas ne želi gledati. Po mišljenju analitičara, okidač za brutalan teroristički napad Hamasa 7. listopada bili su Abrahamski sporazumi, prema kojima je trebalo doći do normalizacije odnosa sa Saudijskom Arabijom, a mnogima se to nije svidjelo. Sigurna sam da 95% ljudi i s jedne i s druge strane samo želi normalan život i zato smatram da je važan razgovor običnih ljudi s ljudima.

Problem je i da imamo premalo žena na najvišim političkim funkcijama, ali i na vodećim pozicijama u vojsci i vjerujem da bismo imali sasvim drugačiju situaciju i oko otetih i oko rata u Gazi da je u to uključeno više žena. A to isključivo ovisi o strankama koje su u vladi”, zaključila je prva dama Izraela.