Europska unija mora uputiti Ukrajini, Moldaviji i Bosni i Hercegovini snažnu političku poruku donošenjem odluke o početku pristupnih pregovora, izjavila je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

“Snažno podržavamo otvaranje pregovora sa sve tri zemlje, koje imaju različite izazove, ali su ipak ostvarile zapažen napredak i moramo im poslati snažnu političku poruku”, izjavila je Metelko Zgombić u utorak prije početka sastanka Vijeća za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica.

Metelko Zgombić je rekla da se upravo na primjeru Bosne i Hercegovine dobro vidi koliko znači slanje pozitivnih političkih signala, ističući da je odluka o kandidatskom statusu, donesena prije godinu dana, donijela političku stabilnosti u zemlji i omogućila joj napredak u nekim reformama.

Državna tajnica je također rekla da Hrvatska podržava i dodjelu kandidatskog statusa za Gruziju.

Na dnevnom redu Vijeća za opće poslove su pripreme za predstojeći samit čelnika EU-a na kojem su glavne teme proširenje i revizija sedmogodišnjeg proračuna EU-a.

Oko oba pitanja nema suglasnosti između država članica i predstojeći samit bit će jedan od najneizvjesnijih u posljednjih nekoliko godina.

Ukrajina ima potporu 26 država članica, ali nedostaje konsenzus koji je potreban za odluku jer se tome protivi Mađarska. Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona ima snažnu potporu skupine zemalja u kojoj su Hrvatska, Slovenija, Austrija i još nekoliko njih, ali ni o tome nema suglasnosti.

Europska komisija je u svom paketu o proširenju, objavljenom 8. studenog preporučila Europskom vijeću, to jest šefovima država ili vlada da odobre početak pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, a za Bosnu i Hercegovinu je dala uvjetnu preporuku, odnosno najavila da će preporučiti otvaranje pregovora “onda kada zemlja postigne dovoljan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo”.

Prema zadnjem nacrtu zaključaka, Vijeće za opće poslove “ prima na znanje” preporuka Europske komisije. To “primanje na znanje” znači da se odluka prepušta čelnicima država. Uobičajeno je da Vijeće za opće poslove usvaja zaključke i donose odluke o otvaranju pregovora, a onda Europsko vijeće podrži te zaključke. Ovaj put je drugačije i sve je prepušteno Europskom vijeću. Zasad je veliki upitnik kako će se postaviti Mađarska, koja prijeti da će uložiti veto na otvaranje pregovora s Ukrajinom.

Postoji mogućnost da ovoga tjedna Mađarska dobije odluku o odmrzavanju 10-tak milijardi eura kohezijskih sredstva koj su bila zamrznuta zbog problema s vladavinom prava i demokratskih standarda u toj zemlji.

Što se tiče revizije Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a, ni tu nema suglasnost među državama članicama.

Komisija je predložila povećanje proručuna za 66 milijardi eura za razdoblje do 2027. Međutim, nema nikakvih izgleda da prijedlog bude prihvaćen u tom obliku.

Najveći dio svježeg novca bio bi namijenjen za pomoć Ukrajini. Komisija je predložila paket za Ukrajinu od 50 milijarde eura od čega bi 17 milijardi bilo bespovratna pomoć, a ostatak povoljni zajmovi. Većina zemalja podržava povećava paket za Ukrajinu, ali ne i Mađarska.

Komisija je 20. lipnja ove godine predložila predložila reviziiju VFO-a i u tom prijedlogu je predvidjela uspostavu namjenskog “instrumenta za Ukrajinu” u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje 2024. – 2027. u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, od čega 33 milijarde povoljnih zajmova i 17 milijardi bespovratnih sredstava.

Upravljanje migracijama

Za upravljanje migracijama zatražila je dodatnih 15 milijardi eura i deset milijardi za Europsku platformu za strateške tehnologije (STEP), čiji je cilj promicati dugoročnu konkurentnosti Unije u području ključnih tehnologija te za rješavanje posljedica sve češćih velikih prirodnih nepogoda zbog klimatskih promjena.

Države članice su podijeljene oko prijedloga na one bogatije koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobiju i one siromašnije koje više dobiju nego što uplaćuju u proračun.

Bogatije zemlje žele da se izdvaja što manje svježeg novca i da se pokrivanje novih troškova i potreba osigura preraspodjelom postojećih sredstava.

S druge strane, siromašnije zemlje članice se protive preraspodjeli jer bi mogla doći u pitanje sredstva koja su za njih namijenjena. Prema diplomatskim izvorima, jedna od najvećih neto uplatiteljica u proračun se slaže s iznosom 17 milijardi eura za Ukrajinu, ali za sve ostalo predlaže samo tri milijarde.

Dakle, ukupno 20 milijardi, više od tri puta manje nego što je Komisija predložila.