Nakon blagdana često ostanu velike količine hrane, blagdanske delicije u frižideru. Važno je, pritom, imati na umu kako tu hranu čuvati i koliko dugo ona nutritivno vrijedi, ne predstavljajući opasnost za zdravlje.

Trovanje hranom opasna je pojava, a osim toplog vremena najopasnije je i ono blagdansko – zbog neprikladnog pohranjivanja te jedenja hrane koja je promijenila svojstva. Zato se savjetuje da se svi ostaci hrane stave na gornju policu u frižideru, gdje je ujedno i najhladnije.

Evo nekoliko važnih naputaka:

Meso, bijelo meso i riba. Photo: Pixabay, ilustracija

Meso i riba

Među najopasnije namirnice svakako spada meso, zbog mogućnosti razvoja bakterija. Ribe i riblja jela u hladnjaku mogu stajati tri do četiri dana.

Ako se radi o kozicama ili jastozima, ogulite ih i stavite u zamrzivač, bit će sigurne za jelo tri mjeseca. Ako želite sačuvati ribu, najprije je odvojite od kostiju.

Meso možete čuvati nešto dulje – do pet dana, ali isključivo ako ga držite prekrivenog folijom ili u zasebnim posudicama u hladnjaku. Do razvoja opasnih bakterija dolazi ako se nalazi na temperaturi većoj od 8 Celzijusa, pa nije dobra ideja držati ga na balkonu ili u ostavi, gdje tijekom dana temperatura može narasti.

Puretina i šunka – uklonite meso s kostiju pa ga stavite u duboko zamrzavanje gdje može stajati čak tri mjeseca.

Sir kao delicija. Photo: Pixabay, ilustracija

Sir

Mekane sireve omotajte masnim papirom, nikako plastičnom folijom, jer će tako trajati dulje. Tvrdi sirevi mogu biti u plastičnoj foliji ili hermetički zatvorenoj posudici.

Umaci

Oni mogu biti opasni, osobito uslijed međusobne kontaminacije (primjerice ako istom žlicom ili vilicom dodirujete meso pa onda ponovno ide u umak).

Treba ih pojesti u roku od tri dana, što isto vrijedi i za francusku salatu koja može biti opasna zbog jaja, krumpira i majoneze, ističe mikrobiolog dr. Martin Goldberg sa Sveučilišta Trent, prenosi Daily Mail.

Povrće u jelovniku. Photo: Pixabay, ilustracija

Povrće

Jedenje povrća drugi ili treći dan nakon što je pripremljeno ne može vam naškoditi, a problem kod povrća ne zadaju bakterije već gljivice. One se razmnožavaju na sobnoj temperaturi, a najviše vole slatko povrće poput krumpira – stoga je njega najbolje pojesti u roku od dva dana.

Želite li ubiti moguće gljivice na povrću, uvijek ga možete podgrijati – no samo jednom, na temperaturi iznad 60 Celzijusa oko 10 minuta.

Adriana Drljo priprema božićne kolače. Photo: Marin Tironi/PIXSELL

Kolači

Rok valjanosti kremastim kolačima je četiri dana u hladnjaku, dok oni prhki doista mogu trajati 20-ak dana. Bit će svježiji ako ih držite na suhom i tamnom mjestu pokrivene krpom, dok će u hladnjaku na sebe navući vlagu.

Višak slastica možete staviti u zatvorenu posudu zamrznuti. Tako neće izgubiti vlagu i bit će kasnije ukusni za jelo. Na primjer, kolači s glazurom će u zamrzivaču trajati oko tri mjeseca, a suhi mogu i dulje.