Više od 40 tisuća zdravih svinja koje su uzgojene na područjima Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije po povoljnim je cijenama otkupilo osam klaonica koje su za to dobile dozvolu od Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata. I dok eutanazirane svinje preuzima tvrtka Agroproteinka s kojom je povezan ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman, od osam klaonica koje imaju dozvolu za otkup i klanje zdravih svinja, daleko najviše svinja završilo je u klaonici Vajda u Čakovcu koja je u vlasništvu Grupe Pivac iz Vrgorca čiji su vlasnici također povezani s HDZ-om te je ta tvrtka u prošlosti bila jedan od donatora vladajuće stranke. I dok uzgajivači svinja bilježe velike gubitke te ih je sve više koji tvrde da mjere koje poduzima Ministarstvo poljoprivrede nisu adekvatne, tvrtke koje su očito povezane s HDZ-om istovremeno zarađuju stotine tisuća, a možda i milijune eura na poslovima koji su direktno povezani s epidemijom afričke svinjske kuge.

Nacional je od Ministarstva poljoprivrede dobio službene brojke i detaljna objašnjenja kako se postupa sa svinjama tijekom epidemije afričke svinjske kuge, a te su brojke pokazale da se tvrtka Vajda pozicionirala kao vodeća klaonica na tržištu te da u njoj završava više od polovice svih svinja koje se trebaju posebno tretirati zbog afričke svinjske kuge. Informacije iz Ministarstva poljoprivrede objašnjavaju i situaciju od prije nekoliko tjedana kada je u blizini Osijeka došlo do prometne nesreće u kojoj je sudjelovao kamion pun svinja koje su s farme iz Vukovarsko-srijemske županije trebale biti prebačene u klaonicu u Čakovcu. Tada je bilo nejasno zašto su se svinje iz potencijalno opasnog područja vozile preko cijele zemlje u klaonicu u Međimurju za koju se sada zna da je riječ o klaonici tvrtke Vajda. Iz Ministarstva poljoprivrede navode da se sve svinje koje su pozitivne ili sumnjive na afričku svinjsku kugu eutanaziraju na objektu na kojem se nalaze kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti. Istovremeno zdrave svinje s područja zona ograničenja, odnosno cijele Vukovarsko-srijemske županije i s područja općina Sikirevci, Gundinci, Slavonski Šamac, Velika Kopanica, Oprisavci i Vrpolje iz Brodsko-posavske županije koje su klinički pregledane i ne pokazuju znakove bolesti mogu ići na klanje u klaonice koje je odabralo Ministarstva poljoprivrede, odnosno one koje su uvrštene na popis određenih objekata u skladu s člankom 11. Pravilnika o oznakama zdravstvene ispravnosti, identifikacijskim oznakama i posebnim oznakama hrane životinjskog podrijetla te utvrđivanju popisa objekata za umanjenje rizika od afričke svinjske kuge.

Iz Ministarstva poljoprivrede napominju i da se meso tih svinja mora preraditi u skladu s Prilogom VII. Uredbe (EU) 2020/687 u objektu klanja ili objektu za preradu te su potom naveli i točan broj svinja koje su otpočetka epidemije završile u hrvatskim klaonicama:

“Vezano za klanje u klaonicama kao određenim objektima za klanje svinja s područja zona ograničenja, a kojima je namjena ekonomsko iskorištavanje i stavljanje na tržište, sveukupno je do 4. listopada 2023. godine u osam klaonica zaklano 43.698 svinja od 58 isporučitelja. Klaonice koje sudjeluju u klanju svinja iz zona ograničenja su: Bebrinka d.o.o, Bođirković, Karalić-Cerna, MI Ravlić, PIK Vrbovec plus d.o.o., Poljoprivredni obrt Grgo, Sablić-Dubrava d.o.o. i Vajda d.d.”

Ono što je u cijeloj priči oko klanja tih svinja zanimljivo jest da je od tih 43.698 svinja njih čak 25.007 završilo u klaonici Vajda u Čakovcu, dok ih je primjerice u PIK Vrbovcu završilo njih 10.616. No iako iz Ministarstva poljoprivrede to nisu naznačili, Nacionalovi izvori koji su dobro upućeni u cijelu situaciju oko afričke svinjske kuge, tvrde da je i veći dio svinja koji je završio u Mesnoj industriji Ravlić zapravo u vlasništvu Mesne industrije Vajda iz Čakovca koja jednostavno nema dovoljno kapaciteta pa je dio svinja preusmjerila u Mesnu industriju Ravlić. To bi značilo da je od početka epidemije afričke svinjske kuge, Mesna industrija Vajda zapravo od hrvatskih poljoprivrednika otkupila nešto više od 31 tisuću svinja.

Ministarstvo poljoprivrede na čijem je čelu Marija Vučković donijelo je pravilnik kojim je točno propisano koje klaonice mogu preuzeti svinje sa zaraženih područja. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Ono što je bitno istaknuti jest da po informacijama koje smo saznali od izvora iz Ministarstva poljoprivrede, ali i od izvora koji su dobro upoznati sa stanjem na tržištu svinjskog mesa, klaonice i mesne industrije zdrave svinje s područja u kojima je zabilježena svinjska kuga kupuju od poljoprivrednika po cijeni od 0,80 po kilogramu žive vage, dok je trenutna tržišna cijena na hrvatskom tržištu od 1,8 do 2 eura po kilogramu. Ako se uzme u obzir to da je Vajda od samog početka epidemije otkupila oko 31 tisuću svinja i da su one u prosjeku teške oko 120 kilograma, to bi značilo da je otkupljeno oko 3.720.000 kilograma po cijeni od 0,8 eura. To pak znači da je Vajda za te svinje platila oko 3 milijuna eura, dok bi za istu količinu svinja po tržišnoj cijeni od 1,8 eura trebali platiti oko 6,7 milijuna eura, dakle 3,7 milijuna eura više. Ovdje treba napomenuti da se po pravilima Ministarstva poljoprivrede meso zdravih svinja s ugroženih područja može koristiti samo za određenu vrstu mesnih prerađevina tako da je i to jedan od razloga zašto je cijena u otkupu niža. Naime, da bi se meso podrijetlom od svinja iz zone ograničenja moglo koristiti za preradu, svinje moraju biti zaklane u odobrenoj klaonici posebno određenoj od nadležnog tijela i meso mora biti prerađeno u odobrenom objektu za preradu mesa papkara također posebno određenom od nadležnog tijela. Iz Ministarstva poljoprivrede pojasnili su još neke uvjete koje klaonice moraju poštovati prilikom obrade:

“Sukladno odredbama članka 33. i 49. Uredbe (EU) 2020/687, odnosno članka 9. Pravilnika o oznakama zdravstvene ispravnosti, identifikacijskim oznakama i posebnim oznakama hrane životinjskog podrijetla te utvrđivanju popisa objekata za umanjenje rizika od afričke svinjske kuge (Narodne novine, br. 76/23), u određenoj klaonici svježe meso mora biti označeno oznakom zdravstvene ispravnosti u skladu s Prilogom IX. Uredbe (EU) 2020/687 te tu oznaku mora nositi do završetka prerade.”

Osim što su veterinarske službe na području pogođenom svinjskom kugom eutanazirale oko 20.000 svinja, njih oko 43.000 poslano je na klanje. FOTO: Ivica Galovic/PIXSELL

Osim ovih pravila, postoje još neka pravila koja se tiču termičke obrade mesa i pripreme šunki i plećki. Zbog svih tih posebnih uvjeta koji su uzrok i niže otkupne cijene svinja, iz Ministarstva poljoprivrede otkrili su da će poljoprivrednici dobiti određenu naknadu od države te su pojasnili detalje:

“Ministarstvo poljoprivrede ne raspolaže s podatkom koliko pojedina klaonica plaća po kilogramu svinje s područja s ograničenjem zbog afričke svinjske kuge, te se za taj podatak treba obratiti svakoj pojedinoj klaonici, obzirom da je određivanje otkupne cijene poslovna politika svakog pojedinog subjekta. Kako bi uzgajivačima prodajom svinja na klanje bio adekvatno kompenzirana tržišna vrijednost, zbog umanjenje tržišne vrijednosti svinja koja proizlazi iz propisanih postupaka obvezne prerade i posebnog označavanja, te nemogućnosti iskorištenja trupa kao u slučaju svinja koje dolaze s područja koje nije obuhvaćeno mjerama kontrole, Ministarstvo poljoprivrede je izradilo i uputilo na notifikaciju prema Europskoj komisiji Program potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitaka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge. Kroz dodjelu potpore će se kompenzirati gubitak prihoda za svinje otpremljene na klanje iz objekata u zonama primjene naređenih mjera kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge, zbog kojih proizvođači svinja nisu mogli plasirati svinje po aktualnim tržišnim cijenama. Programom će se primarnim proizvođačima isplatiti potpora kao nadoknada umanjene tržišne vrijednosti svinja zbog propisanih postupaka obrade i prerade trupova u iznosu do 0,80 eura po kilogramu žive vage.”

Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac smatra da bi zdrave svinje sa zaraženih područja trebale postati dio robnih zaliha, što je i predložio ministrici Vučković. FOTO: Borna Jaksic/PIXSELL

Dakle, uzgajivači svinja će povrh 0,80 eura po kilogramu koje dobiju od mesnih industrija, od države dobiti još 0,80, što znači da će u konačnici dobiti 1,60 eura po kilogramu žive vage ili od 0,20 do 0,40 eura manje nego što je to normalna cijena na tržištu. No, nisu svi sretni tim rješenjem, pa su odmah na početku epidemije iz poljoprivrednih udruga ministrici Mariji Vučković predložili drugo rješenje. O njemu je u prošlotjednom razgovoru za Nacional govorio i predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac koji je o tom prijedlogu rekao:

“Pravilo bi trebalo biti da se zdrave svinje iz ugroženoga i zaraženoga područja kolju u najbližoj lociranima klaonicama, a meso se treba obraditi po posebnim uvjetima uz naknadu izvršiteljima. Ministarstvo je takvu naredbu trebalo izdati i provesti. Trebali smo u funkciju staviti Robne zalihe da osiguraju skladištenja smrznutog mesa za kasnije potrebe prerade i proizvodnje polutrajnih proizvoda za javne potrebe, potrebe robnih zaliha. Umjesto tako kratkog lanca i manjega rizika Ministarstvo se odlučilo ovlastiti više klaonica u RH zainteresiranih za otkup ovih svinja. Kako svinjogojci imaju pravo na naknadu do tržne cijene, maksimalno 0,8 eura po kilogramu, klaonice mogu po povoljnim uvjetima nabaviti ove svinje.”

Kuterovac nije jedini koji upozorava na neke nelogičnosti u mjerama koje Ministarstvo poljoprivrede provodi na mjestima u kojima hara afrička svinjska kuga. Nakon već spomenute prometne nesreće u Podravskoj Moslavini, na propuste su upozorili i iz stožera Civilne zaštite Osječko-baranjske županije. Naime, i njima nije bilo jasno kako je moguće da se svinje iz zaraženih područja prevoze preko cijele Hrvatske do klaonice u Čakovcu te su postavili pitanje zašto se zdrave svinje ne mogu klati u klaonicama koje su bliže farmama, a u Ministarstvo poljoprivrede su poslali i službeni zahtjev s prijedlogom mjera jer postoji strah da će se afrička svinjska kuga iz Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije probiti u Osječko-baranjsku županiju koja je do sada odolijevala ovoj bolesti. U toj su županiji već tiskali svoje letke, sazivali koordinacije, napravili filmove i priloge za lokalne televizijske i radijske postaje kako bi zaštitili svinjski fond Slavonsko-baranjske županije koji čini 35 posto ukupnog hrvatskog svinjskog fonda, ali sve to neće biti dovoljno ako dođe do značajnijeg prodora ASK-a u Osječko-baranjsku županiju.

Naime, ako afrička svinjska kuga uđe u tu županiju, financijsku šteta bi mogla biti nenadoknadiva i nekoliko puta veća od dosadašnje štete koja se procjenjuje na 50 milijuna eura i koja je pogodila uglavnom male svinjogojce, dok veliki kombinati i mesne industrije za sada koriste svoje političke veze te će na kraju na afričkoj svinjskoj kugi dobro i zaraditi.