Apel za spas Bosne i Hercegovine”, dokument čiji je radni nacrt Nacional ekskluzivno predstavio u prošlom broju, izazvao je interes u BiH i regiji te zainteresirao diplomatsku zajednicu pa je, primjerice, njemačko veleposlanstvo u Zagrebu tražilo izvorni tekst prijedloga, usprkos tome što je u medijima objavljen tek njegov radni nacrt. No “Apel” je naročito zanimanje izazvao u Bosni i Hercegovini, gdje ga je prenijela većina medija, a političari i javnost dočekali s oprečnim reakcijama, od potpuno osuđujućih iz krugova koji zagovaraju daljnje etničko odvajanje i dodatnu teritorijalizaciju, do odobravajućih komentara što su stigli od komentatora koji se opiru nacionalnim podjelama u susjednoj zemlji. Neke od tih reakcija Nacional istražuje u ovom broju.

“Komentari su uglavnom očekivani: od nekoga dobri, od nekoga loši”, izjavio je u petak za Nacional jedan od inicijatora “Apela za spas BiH” i autor njegova radnog nacrta Stjepan Mesić. “Nadamo se da ćemo našim ‘Apelom’ uzburkati javnost. Krajnji je cilj građanska država u BiH. Da bismo do toga došli, moramo stvoriti višenacionalne županije ili kantone. Ako međunarodna zajednica hoće, to se može napraviti. Nestali bi entiteti i država bi postala normalna”, kazao je Mesić za Nacional.

“Apel za spas BiH” intrigantan je dokument koji su inicirali demokratski orijentirani članovi posljednjeg Predsjedništva SFRJ: Stjepan Mesić iz Hrvatske, Bogić Bogićević iz Bosne i Hercegovine i Vasil Tupurkovski iz Sjeverne Makedonije. U tom dokumentu oni zagovaraju posve suprotno rješenje za BiH od etnicističkih koncepata Republike Srpske i HDZ-a BiH, koje podržavaju vlasti iz Beograda i Zagreba. Za razliku od takvih politika, koje u nacionalno podijeljenoj zemlji nastoje dodatno osnažiti etnički na račun građanskog načina odlučivanja, autori “Apela za spas BiH” uvjereni su kako je “jedino rješenje za Bosnu i Hercegovinu građanska država”.

‘Nadali smo se da ćemo našim ‘Apelom’ uzburkati javnost. Krajnji je cilj građanska država u BiH. Da bismo do toga došli, moramo stvoriti višenacionalne županije ili kantone. Ako međunarodna zajednica hoće, to se može napraviti. Nestali bi entiteti i država bi postala normalna’, rekao je Stjepan Mesić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

“Jedino rješenje za Bosnu i Hercegovinu je građanska država, ma koliko to nekome danas izgledalo dalekim i nerealnim”, ključna je rečenica iz radnog nacrta dokumenta. “A to znači da treba okrenuti leđa konceptu ravnopravnosti konstitutivnih naroda i konceptu prema kojemu prava građana izviru iz njihove pripadnosti određenom etnicitetu, odnosno narodu. Upravo suprotno: sva prava pojedinca izviru iz činjenice da je on građanin Bosne i Hercegovine. Svi su građani u svim pravima i na cijelome području BiH ravnopravni i jednakopravni. Kroz to, jednakopravni su i narodi kojima pripadaju, ali se ta ravnopravnost ne oduzima onima koji jesu građani BiH, ali koji nisu ni Bošnjaci, ni Hrvati, ni Srbi. Jedino rješenje za Bosnu i Hercegovinu”, stoji nadalje u nacrtu “Apela”, u kojemu se dodaje da BiH treba biti “jedinstvena (ne unitarna!) država, podijeljena na administrativne kantone s višenacionalnim stanovništvom i sa Sarajevom kao glavnim gradom i izdvojenom jedinicom”.

Stjepan Mesić iznio je u petak za Nacional više detalja oko nastanka dokumenta. U dogovoru s Vasilom Tupurkovskim i Bogićem Bogićevićem, on je izradio radni nacrt te ga poslao ostaloj dvojici na usuglašavanje. U međuvremenu je Tupurkovski morao u bolnicu, pa nije stigao poslati svoje primjedbe, dok je Bogić Bogićević nastavio podržavati inicijativu. “Konačnu verziju dokumenta nismo još poslali na sve zainteresirane adrese, ali učinit ćemo to ovih dana. Konačna verzija dokumenta neće se uvelike razlikovati od radnog nacrta. Naš je dokument prilog raspravi o budućem uređenju BiH, jer je sadašnje stanje, pro futuro, neodrživo”, ocjenjuje Stjepan Mesić.

“S jedne strane, sadašnje nacionalističke vlasti u BiH nikad se neće složiti, jer se svaka od njih, rekli bi Bosanci, želi ‘kurtalisat” one druge. Te su nacionalističke vlasti nespojive. S druge strane”, kaže Mesić, “Europa ne dopušta raspad BiH. Zato se mora stvoriti politička volja za promjene u BiH”.

‘Apel trojice bivših državnika racionalan je glas jer otklanja sumnje da je građanska država BiH nemoguća’, Nacionalu je rekao sarajevski redatelj Dino Mustafić. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Mesić kaže kako će “Apel za spas BiH” poslati svim akterima uključenima u razgovore o budućnosti BiH. “Poslat ćemo ga i onoj dvojici razbijača BiH: Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, a svakako i Andreju Plenkoviću i Zoranu Milanoviću. Vidio sam da je Plenković komentirao kako je naša inicijativa zakašnjela. Na to odgovaram da još nitko ovakvu inicijativu nije ni ponudio, pa zato nije zakašnjela. Prema tome, vrijeme je da se shvati kako je sadašnje stanje neodrživo. To i jest glavni razlog zbog kojega iznosimo ‘Apel’: mora se razumjeti da je sadašnje stanje neodrživo za budućnost. Nacionalisti u BiH nikada se neće spojiti, jer svi žele ono što Čović stidljivo govori: svoju državu. Ali čiji bi Čović bio predsjednik? Pa svi Hrvati u BiH imaju hrvatske pasoše. Nema Hrvata, barem u dijelu bivše Herceg-Bosne, koji nema hrvatski pasoš”, kaže Stjepan Mesić.

Nacional je o “Apelu” razgovarao sa sugovornicima koji se protive etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine. Svojom izravnošću i nedvosmislenošću, kao i činjenicom da je objavljen u politički naelektriziranoj atmosferi Dodikovih prijetnji odcjepljenjem, taj je dokument izazvao raznovrsne reakcije, pa i suzdržanost, čak i među protivnicima etničke podjele koji načelno podupiru građanski princip organizacije zemlje. No neka vrsta šoka, po svemu sudeći, i jest bila cilj inicijatora “Apela”: budući da su neovisni i nikome osim vlastitoj savjesti ne moraju podnositi račune zbog onoga što govore, autori “Apela za spas BiH” slobodni su iznositi i prijedloge koji se u ovome trenutku mogu činiti politički neostvarivima. To, međutim, nikako ne znači da ti prijedlozi ne mogu biti i korisni, pa i potencijalno plodni, a to se u Nacionalovu istraživanju i pokazalo: naime, “Apel za spas BiH” potaknuo je sugovornike Nacionala da podsjete na temeljnu, ali uvelike zaboravljenu činjenicu: kako temeljni cilj svake ustavne reforme treba biti zemlja koja će imati tri elementarne odlike: funkcionalnost, demokratičnost i racionalnost.

”Apel za spas BiH’ predlaže funkcionalnu državu, a Funkcionalnost se ne može postići na entitetskoj podjeli države’, kaže Ivo Komšić, bivši član Predsjedništva BiH. FOTO: Dusko Marusic/PIXSELL

“Ako se ide u reformske promjene u ovoj zemlji, Ustav treba promijeniti tako da BiH bude funkcionalna, demokratska i racionalna”, kazao je za Nacional sarajevski redatelj Dino Mustafić koji konstatira kako sadašnjim Ustavom “u multietničkoj i postkonfliktnoj zemlji nitko ne može biti sretan, jer on je preslika zamrznutog rata bez pobjednika do nekog novog sukoba”. A da bi BiH bila funkcionalna, “ne može imati ovoliko razina vlasti koje se međusobno prepliću, a nadležnosti nisu razdvojene. Postoji mogućnost blokade, posebno u Domovima naroda, i naše institucije se nalaze u tom stanju. Očigledno imamo diskriminirajući Ustav koji ne omogućava manjinskim zajednicama jednakopravni status, a ni konstitutivni narodi ne ostvaruju svoja elementarna ljudska prava na cijelom teritoriju BiH”, analizira Mustafić.

On tvrdi da se “formula na kojoj živi BiH svih ovih 25 godina suprotstavlja referendumskom pitanju za nezavisnost koje su građani izglasali, a to je da žele živjeti u cjelovitoj BiH, ravnopravnih naroda i svih njenih građana na cijelom prostoru BiH”. “Besmislice koje se čuju od neukih političara i koje su postale politički mainstream polaze od toga da je država koja ima centralne institucije unitarna, i onda izjednačavaju građansko i unitarno, što je prava besmislica. Država je demokratska ako nastaje iz građanskog društva bez obzira na ‘unitarnost’ njenih institucija, a društvo je građansko ako je društvo jednakosti i temeljnih ljudskih prava. Etnonacionalistima ‘unitarnost’ isključuje demokraciju, a građansko ravnopravnost. Time lokalni i regionalni ‘dušobrižnici’ za narode osporavaju Bosni i Hercegovini pravo na centralne državne institucije i oduzimaju pravo građanima BiH da budu jednaki i ravnopravni pred zakonom, sa svim svojim ljudskim, nacionalnim, vjerskim, običajnim i drugim pravima. A to je zapravo autentični dogovor Tuđman – Milošević koji je osporavao Bosni i Hercegovini suverenitet i teritorijalni integritet, jer su dijelili narode BiH, preseljavali ih i nacionalno grupirali, antagonizirali jedne protiv drugih do smrti i do redukcije bosanskohercegovačkog autohtonog identiteta”, analizira Dino Mustafić. Zbog svega toga, zaključuje, “apel trojice bivših državnika racionalan je glas jer otklanja sumnje da je građanska država BiH nemoguća”.

“Apel za spas BiH” pozdravlja i publicist iz Bijeljine Jusuf Trbić. Posljednji prijeratni direktor Radio Bijeljine, Trbić je samo spletom sretnih okolnosti preživio upad arkanovaca u grad početkom travnja 1992. godine. Nakon što se vratio iz izbjeglištva u Slovačkoj, objavio je više knjiga publicistike i proze, od kojih su najzapaženija svjedočanstva o zločinima u Bijeljini “Majstori mraka” u dva sveska. Trbićeva nova knjiga, “Razaranje Bosne” trebala je nedavno biti predstavljena u Bijeljini, ali je promocija otkazana, a Trbić koji je u svom gradu često meta prijetnji srpskih šovinističkih grupa, tvrdi da je to zbog “njegova imena i prezimena”. “BiH je na rubu provalije i mogu joj pomoći samo radikalna rješenja”, kazao je za Nacional, komentirajući “Apel za spas BiH”. “Etnokracija se ne može popravljati, nju treba srušiti. ‘Apel’ je poziv normalnim ljudima i razumnoj politici da se ujedine u pokret koji će zahtijevati europsku, građansku, sekularnu državu bez entiteta i konstitutivnih naroda, bez podjela i ovog nesnošljivog nastavka rata drugim sredstvima. Posljednji je čas za to”, poručio je Jusuf Trbić.

Bivši član Predsjedništva BiH, bivši gradonačelnik Sarajeva i suosnivač Hrvatskoga narodnog vijeća BiH Ivo Komšić poručio je za Nacional kako “nije nova ocjena da je BiH nefunkcionalna, nedemokratska i neracionalna država”. To su, kaže, potvrdili i oni koji su “skrojili današnju BiH”, ali i “pored toga nitko od njih nije radio na tome da se takvo stanje promijeni”. Autori ‘Apela’, s druge strane, konstatiraju “zapanjujuće nepoznavanje osnovnih uzroka sadašnje krize u BiH”, ali i činjenicu “da ni na međunarodnoj političkoj sceni, ni u regiji, ni u BiH, nema volje, sposobnosti i hrabrosti da se simptomi odvoje od uzroka”. Točna je, kaže Komšić, konstatacija autora ‘Apela’ “da oni koji su proizveli krizu ne mogu naći i rješenje za nju”, jer je njihov interes “sama kriza, a ne izlaz iz nje”. “Zato je razumljivo i opravdano da se izlaz iz krize nalazi izvan Daytonskog sporazuma i izvan postojećih politika koje vladaju u BiH punih 25 godina”, konstatira Ivo Komšić.

“Apel za spas BiH” predlaže funkcionalnu državu. “Funkcionalnost se ne može postići na entitetskoj podjeli države. Ta podjela je uzrok osnaživanja separatističkih tendencija u BiH. Drugim riječima, nužno je Daytonski sporazum staviti ad acta i krenuti dalje, preustrojiti državu na građanskom principu. Da bi bila funkcionalna, država BiH treba biti jedinstvena, ne unitarna, s jedinstvenom vlašću koja je odgovorna građanima i koja ima subordinaciju. Sadašnje entitetsko uređenje i asimetričnost entiteta dovodi do preklapanja državnih funkcija, otvara mogućnost blokade države i neprestano podgrijava separatizam.”

“Apel”, također, predlaže državu zasnovanu na građanskim, a ne na etničkim pravima. “U današnjoj BiH građanima su oteta osnovna ljudska prava. Građanski princip uređenja države nije u suprotnosti s nacionalnim interesima građana, jer sva prava pojedinaca izviru iz njihovih građanskih prava. Ako su građani jednaki u pravima, onda su jednaki i narodi kojima oni pripadaju.” Naposljetku, BiH je neracionalna država. “Nemoguće je podnijeti ovoliku administraciju, s ovoliko razina vlasti. Ona guta većinski dio nacionalnog dohotka, a budžeti se dijele po entitetskim i etničkim kvotama bez središnje kontrole, što omogućuje korupciju i kriminal koji se ne mogu kontrolirati.” Razumljivo je zato, zaključio je Ivo Komšić, da autori “Apela” izlaz vide u uspostavljanju jedinstvene vlasti, s jedinstvenim sustavom upravljanja i kontrole. “Dakle, Mesić, Bogićević i Tupurkovski ne opisuju stanje u BiH drugačije nego međunarodni dužnosnici, samo što oni nude rješenja za koja ovi nemaju ni hrabrosti ni volje”.

‘BiH je na rubu provalije i mogu joj pomoći samo radikalna rješenja’, kaže Jusuf Trbić, publicist iz Bijeljine koji podržava ‘Apel za spas BiH’. FOTO: Privatni arhiv

Zvonimir Nikolić sarajevski je kolumnist i pisac. “Koliko god bio sretan”, komentirao je “Apel” za Nacional, “što je netko konačno ponudio mogućnost izgradnje drugačije BiH, isto toliko sam žalostan što takvu inicijativu nisu pokrenuli ljudi koji žive u BiH”. Nejasno je, kaže, zašto u BiH postoji oko 130 registriranih političkih partija, a da nijedna nije ponudila sličan projekt uređenja BiH. Nikolić ocjenjuje kako bi “uvođenje etničkog glasanja dovelo do bržeg i uspješnijeg raspada BiH, što bi vjerojatno i odgovaralo određenim plemenskim poglavicama, ali i politikama susjeda koje vrlo često nisu dobronamjerne prema BiH. Opstanak zemlje u ovakvom obliku i teritoriju jedino je moguć s građanskom državom, u kojoj ćemo svi imati jednaka prava na cijelom teritoriju”.

On tvrdi kako su “nacionalne stranke zloupotrijebile Daytonski sporazum, krijući se iza neke navodne konstitutivnosti. A zapravo, u ovakvoj državi konstitutivni su samo političari i njihovi sateliti. Već trideset godina stranke na vlasti imaju samo jedan dogovor: da se ništa ne dogovore. I sve dok živimo u svakodnevnoj tenziji i strahu od onog drugog, koji serviraju političari, dok nam ispiru mozak s pričama o navodnoj ugroženosti, napredak BiH je nemoguća misija. Sve trenutne rasprave koje naši političari vode u zadnje vrijeme, najviše oko izbornog zakona, u korist su nacionalnim strankama i još većem produbljivanju međusobnih tenzija, koje im omogućuju opstanak na vlasti”. Zbog svega toga, Nikolić u potpunosti podržava prijedlog “Apela” za izgradnju građanske BiH.

‘Nacionalne stranke zloupotrijebile su Daytonski sporazum, krijući se iza neke navodne konstitutivnosti’, rekao je Zvonimir Nikolić. FOTO: Privatni arhiv

Mesić uputio apel za spas Bosne i Hercegovine, Nacional ekskluzivno objavio radni nacrt dokumenta početkom veljače