Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u utorak, na predstavljanju svoje knjige ”Progon i nacionalno buđenje – Borba za demokratsku Hrvatsku”, da borba za demokraciju još traje te da je Hrvatskoj potrebna dogradnja dostignutih demokratskih načela.
Nakon tri desetljeća demokracije u Hrvatskoj, mnogi se pitaju zašto slika naše stvarnosti nije onakva kakvu smo zamišljali ostvarenjem državnosti, rekao je Mesić govoreći o prvoj od tri knjige u kojima iznosi svoje političke memoare.
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
“Državnost je ostvarena, ali borba za demokraciju time nije okončana. Svjedokom sam nekih silnica koje su taj proces usmjerile, ponekad i priječile, njih sam zabilježio svjestan da postoji potreba dogradnje dostignutih demokratskih načela u našoj Hrvatskoj”, kazao je.
Prvi predsjednik Vlade u samostalnoj Hrvatskoj ustvrdio je kako je nezaobilaznu ulogu u demokratizaciji zemlje imao i Savez komunista Hrvatske, da bi se na čelu političkih stranaka nakon uvođenja višestranačja našli upravo “kadrovi izrasli u partijskoj birokraciji” kao i oni koji su “stradali od te iste birokracije”.
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
“Hrvatska partijska birokracija je, sa svim svojim deficitima, spoznala da se hrvatsko demokratsko društvo ne može graditi na temelju jedne ideologije. Mirni put u višestranačje zasigurno je njezin najveći doprinos borbi za demokratsku Hrvatsku“, rekao je.
Urednik knjige Franjo Maletić, Stjepan Mesić, novinarka Nacionala Orhidea Gaura Hodak i povjesničar Tvrtko Jakovina/Foto: Marija Kundek
Mesić oprostio svojim progoniteljima
Mesić je podsjetio da se i on našao među progonjenima prije 50 godina kada je podržao reforme koje su tražili pokretači Hrvatskog proljeća. Međutim, svojim progoniteljima, kaže, sve oprašta.
“Oprost nije samo dio katoličkog nauka, već i doseg civilizacijskog poimanja, jer su suživot, kultura i vjera u narod bogatstvo na kojemu se temelji budućnost, a miri prošlost“, poručio je.
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Urednik knjige Franjo Maletić kazao je da događaji iz 1971. nisu bili nacionalistički ispad hrvatskog naroda ili kontrarevolucija već obrana prava na jezik i pismo kao i prava da se dohodak raspodjeljuje u republici u kojoj je stvoren.
“Mesić nastoji pojasniti kako isticanje nacionalnog u pojedinim povijesnim okolnostima nije bilo upereno protiv drugih naroda, izuzev razdoblja NDH, već protiv režima”, ističe Maletić.
Stjepan Mesić, Mirjana Pavokovic, predstojnica Ureda bivšeg predsjednika Mesića i novinarka Nacionala Orhidea Gaura Hodak/Foto: Marija Kundek
Povjesničar i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te jedan od recenzenata knjige, Tvrtko Jakovina istaknuo je da je Stjepan Mesić uveo mogućnost kritike HDZ-a kao njezin član i to dok je stranka bila na vlasti, što nije bila mala stvar. Mesić je također bio jedan od brojnih ljudi u vrhu HDZ-a, s antifašističkom i partizanskom prošlošću, dodao je.
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
“Dok se HDZ ne pogleda u lice, Hrvatska se neće moći objasniti u ’90-ima i do tada ćemo nositi sve ove povijesne tragove i jedne te iste reportaže svakog studenoga kada govorimo o Vukovaru ili kolovoza kada govorimo o Kninu te u travnju i svibnju kada dođu Jasenovac i Bleiburg. Svaki puta s istim rečenicama i istim akterima bez ikakve katarze”, kazao je Jakovina.
Milanović: Recept za nastavak života, da konačno uđemo u katarzu
Na katarzu je pozvao i aktualni predsjednik države Zoran Milanović. Mesićeva knjiga neće se svima dopasti, kazao je, posebno ne nekim protagonistima koji se spominju u njoj, no vrijedna je čitanja.
Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
“To je nekako i receptura za nastavak ovog našeg života, da konačno uđemo u nekakvu katarzu. Jer sve te pomirbe o kojima se priča su, iz perspektive moje generacije, bespredmetne. Naime, moju generaciju unutar Hrvata nije ni trebalo miriti, mi nismo bili u sukobu, odrasli smo normalno“, izjavio je Milanović.
Mesić u memoarima otkriva kako su se agenti Udbe infiltrirali kao delegati na Prvi sabor HDZ-a
Komentari