Izložba Mersada Berbera, velikog slikara i grafičara, otvara se u Galeriji Klovićevi dvori i bit će prva posvećena tom umjetniku nakon izložbe u Umjetničkom paviljonu 1988. Kustosica, obitelj Berber i Asim Kurjak, Berberov prijatelj i kolekcionar njegovih slika, prisjećaju se druženja s njim i najavljuju velike projekte
Uz umjetnike se vezuju poseban senzibilitet i intuicija. Te karakteristike pridaju se i velikom bosanskom slikaru i grafičaru Mersadu Berberu koji je živio u Zagrebu od 1992. do 2012. On je, naime, od 1979. do 1988. radio na ciklusima “Tempo secondo”, “Dubrovačke slike i crteži” i “Splav Meduze i Komentari” u kojima je na tematskom i formalnom planu najavljen raspad Jugoslavije. Kada je, pak, počeo rat, Berber se počeo baviti tom temom u ciklusima “Ratni dnevnik o Dubrovniku” i “Sarajevski ratni dnevnik – ponoćni razgovor s II Guernicom”, da bi od 1998. do 2009. intenzivno radio na opsežnom ciklusu i monografiji “Velika alegorija o Srebrenici” koju je koncipirao kao fantazmagoričnu grčku tragediju. Neke od radova iz tih i ostalih ciklusa bit će moguće vidjeti na izložbi posvećenoj Berberu koja će u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori biti otvorena od 18. travnja do 30. lipnja. Riječ je o prvoj izložbi posvećenoj tom autoru nakon izložbe u Umjetničkom paviljonu 1988.
MERSAD BERBER ROĐEN JE 1940. u Bosanskom Petrovcu, a umro je u Zagrebu 2012. Dobitnik je Prešernove nagrade, bio je član Ruske akademije umjetnosti te je imao izložbe u gradovima kao što su London, Madrid, New York, Moskva, Barcelona, Zürich, Geneva, Tokio, Jakarta, Istanbul. Osim što je bio slikar i grafičar, bio je i crtač i ilustrator, a bavio se i kazališnom scenografijom i kostimografijom te izradom filmskih plakata za filmove Emira Kusturice i ponekih vizualnih rješenja kao što su ploče Indexa. Djela mu se nalaze u brojnim muzejima i kolekcijama u svijetu, a londonski Tate Modern otkupio je dva njegova rada…
Pročitajte više u novom broju Nacionala…