Nakon što je na nedavno priopćenje DORH-a o izboru austrijskog vještaka za novo financijsko-knjigovodstveno vještačenje u sudskom predmetu Veliki Agrokor reagiralo dvadeset i dvoje hrvatskih vještaka okupljenih u Zajednici ponuditelja, njihova glavna koordinatorica Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja dala je intervju za novi broj Nacionala.

Melita Bestvina je i u svom prvom intervjuu Nacionalu iz studenoga 2022. godine otkrila da je vještačenje tadašnjeg vještaka Ismeta Kamala iz KPMG-a Poljska bilo sporno ne samo zbog sukoba interesa, nego je od kolega iz Varšave dobila i podatak da se Ismet Kamal uopće ne nalazi na službenom popisu sudskih vještaka i procjenitelja u KPMG-u Poljska u Varšavi.

O ovom novom financijsko-knjigovodstvenom vještačenju ovisi i optužnica DORH-a protiv nekadašnjeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića, koji je opet na Arbitražnom sudu u Washingtonu podigao tužbu protiv Hrvatske.

Melita Bestvina je u siječnju ove godine bila na razgovoru u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu vezano za novo forenzičko, financijsko vještačenje u predmetu Veliki Agrokor. To je, priča za Nacional, bilo na inicijativu Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, s obzirom na to da nisu mogli znati hoće li se i kada predmet o Agrokoru ponovo vještačiti ili neće.

“Imali smo telefonski poziv Jurice Ilića, županijskog državnog odvjetnika u vezi davanja ponude za vještačenje u predmetu Agrokor. U zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu bili smo na sastanku 31. siječnja ove godine kolega Aleksandar Vranko i ja. Rekli smo da neće biti prepreke za pronaći nepristrane vještake koji nisu bili u poslovnim kontaktima s Agrokorom, jer od 417 vještaka ekonomske struke na popisu Ministarstva uprave i pravosuđa, njih 201 su naši članovi. Zatim smo 1. veljače 2024. dobili dostavom dopis u kojem zagrebački ŽDO traži ponudu. U dopisu se traži da financijsko-knjigovodstveni vještaci iz našeg društva daju ponudu do 21. veljače s okvirnom cijenom i rokom u kojem bi mogli izraditi taj posao. Kolege su predali točno u tom roku ponudu kao Zajednica 22 ponuditelja. Imamo i potvrdu pošte o zaprimanju ponude kao i dostavu ponude e-mailom. Riječ je o 76 stranica dokumentacije u kojoj su bile reference vještaka i njihovi životopisi. O tome što se dogodilo s tom ponudom ne znamo dovoljno”, ispričala je za Nacional.

Sudski vještak Kristijan Tole iz Zajednice ponuditelja uz koordinaciju vaše udruge vještaka i procjenitelja, dakle hrvatskih ponuđača, začudio se da je DORH ocijenio da je ponuda tima austrijskih stručnjaka na čelu s Karlom Hengstbergerom u aferi Veliki Agrokor povoljnija od ponude hrvatskih vještaka. S druge strane, u hrvatskoj ponudi ne bi bilo dodatnih troškova zbog prijevoda opsežne dokumentacije Agrokora na strani jezik, a potom povratno i prijevoda forenzičkih nalaza na hrvatski jezik.

“Hrvatski vještaci, kolege ekonomske struke, vrlo su ogorčeni. Ključno je pitanje kako će netko tko ne zna hrvatski jezik bolje odraditi taj posao od hrvatskih stručnjaka s respektabilnim referencama i poznavanjem hrvatskih propisa. Neminovno se nameće odgovor da će austrijski tim morati angažirati suradnike iz Hrvatske. Dakle, opet se vraćamo na istu priču kao s Ismetom Kamalom za kojeg su radila četiri hrvatska ekonomista, a koji nisu bili sudski vještaci. Zanimljivo je da se hrvatski vještaci uporno ignoriraju, a na to su kolege vještaci ekonomske struke ogorčeni. Šalje se poruka da u Republici Hrvatskoj nema sudskih vještaka ekonomske struke koji bi kompetentno odradili taj posao”, istaknula je.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju Nacionala…