Već sedmu godinu zaredom Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu. Ova titula dodjeljuje se 20. ožujka, na Međunarodni dan sreće, koji je Opća skupština UN-a uspostavila 2012. godine s, kako piše u rezoluciji: “ciljem povećanja svijesti o važnosti potrage za srećom i dobrobiti svjetskog stanovništva, s obzirom da je sreća temeljni ljudski cilj”.

Nadalje, u UN-ovoj rezoluciji jedan od recepata za sreću je “pravilan i uravnotežen gospodarski rast, temeljen na održivom razvoju, iskorjenjivanju siromaštva i poticanju blagostanja”. Uzmemo li to u obzir, ne čudi da je Finska već godinama uvjerljivo na prvom mjestu liste najsretnijih zemalja svijeta.

No, na našu sreću, blagostanje, gospodarski rast i nulta tolerancija na korupciju, nisu jedini faktori koji utječu na zadovoljstvo Finaca. U nastavku vam otkrivamo što ih to čini najsretnijim narodom na svijetu, prema mišljenju i filozofa i psihologa koji se specijalizirao za pitanja smisla i sreće, Finca Franka Martele.

“Možda će vas iznenadit da upravo Finci prvi sumnjaju u tu činjenicu. Naša slika o sebi je da smo tihi, introvertirani i pomalo melankolični tipovi. To baš i nije u skladu s onime što nekog čini najsretnijim ljudima na svijetu”, kaže Martela za CNBC.

“Međutim, istraživanja su pokazala su oni koji očajnički traže sreću obično manje sretni. Dakle, ako je pravu sreću najbolje postići neizravno, bez obraćanja previše pozornosti na nju, to je nešto u čemu se Finci ističu”, dodaje te navodi što to Fince čini sretnima.

Ne hvale se onime što imaju

“Ako ste pronašli sreću, ne biste je trebali pokazivati. Tako smatramo mi u Finskoj”, kaže psiholog. No, zašto skrivati da smo sretni? Ovo se odnosi na izbjegavanje nametanja svog bogatstva i/ili uspjeha drugima jerće ih to učiniti nesretnima.

Na primjer, u Helsinkiju ćemo rijetko vidjeti otmjene ili skupe automobile na cestama. Čak i izvršni direktori i bogati biznismeni ovdje voze obične automobile srednje klase iako si mogu priuštiti najskuplje aute.

U ljudskoj je prirodi uspoređivati ​​se s drugima, što često negativno utječe na našu sreću. Međutim, u Finskoj i ostalim nordijskim zemljama ljudi više ne obraćaju pozornost na te usporedbe, čak i nemaju potrebu imati skupe stvari, zbog čega su zadovoljniji od drugih.

Pesimist ne može biti razočaran

“Ovo je stara finska izreka. Vjerujemo da su neuspjesi životna činjenica. Doživjet ćete bol, razočaranje pa čak i tragediju. To nije nešto čega se bojimo jer znamo da imamo alate koji su nam potrebni da emocionalno prebrodimo te izazove. Jedan od mojih omiljenih filozofa je Charles Peirce. Bio je Amerikanac, ali njegova filozofija meliorizma koja govori da stvari nisu ni najgore ni najbolje, već da se uvijek mogu poboljšati, stav je kojim se mnogi Finci, uključujući i mene, vode”, objašnjava Martela.

Kakva god bila situacija, uvijek postoji nešto što se može poboljšati. Prihvaćanjem realnosti, ali istovremeno i fokusiranje na ono što je još uvijek u našim rukama i što se može poboljšati, držat će nas aktivnima i punima energije čak i u teškim vremenima.

Svatko je kovač svoje sreće

“Ovo izreka ima korijene u starom Rimu, ali je već dugo prilično popularna u Finskoj. Podsjeća nas da nam ništa nije servirano”, kaže psiholog i dodaje kako svatko od nas treba preuzeti odgovornost za svoj život. No, naglašava i kako naša sreća uvelike ovisi o ljudima koji nas okružuju. Stoga, mudro birajte prijatelje, bračne partnere, poslovne partnere. Obitelj ne možete birati, no potrudite se da održavate s članovima obitelji što bolje odnose. Podrška okoline važna je za uspjeh i sreću.

“Imajući to na umu, više volim modificiranu verziju spomenute izreke koja glasi: ‘Svatko je središte vlastite sreće’. U hokeju na ledu, jednom od najpopularnijih sportova u Finskoj, ako igrate centar, morate uložiti napor da pokušate zabiti. Međutim, ako vam krilni igrači i braniči ne dodaju pak, ostat ćete sami. Da bismo uspjeli, potrebni su nam i vlastiti trud i podrška naše zajednice”, završava Martela.

Na ljestvci sreće Hrvatska je daleko od Finske. Ove smo godine 63.. Lani smo bili na 48. mjestu… Slovenija je 21., Srbija 37., Bosna i Hercegovina 64. Iznenađenje je Izrael koji je na četvrtom mjestu, odmah nakon Danske i Islanda. Najnesretniji su Libanon i Afganistan na 136. i 137. mjestu.

Finski recept za sreću, među ostalim znači staviti fokus na ono dobro što imamo i nastojati popraviti ono što se može. Mi u Hrvatskoj možda moramo ganjati akcije i popuste, gledati na svaki cent i biti financijski čarobnjaci.

Gospodarstvo i politika su nam sve, samo ne stabilni, ali nam je zato vrijeme stabilno, klima još uvijek savršena, a priroda kao iz bajke. Ni ljudi nisu loši, a i hrana je vrhunska. Mogli bismo reći –  imamo dobar temelj za sreću. Vrijedi barem nekoliko mjesta na spomenutoj ljestvici, zar ne? Zašto se onda ne bismo potrudili za vlastitu sreću?