Dan je zaštite prirode u Hrvatskoj te Međunarodni dan bioraznolikosti koji se ove godine obilježava pod sloganom “Izgradimo zajedničku budućnost za sva živa bića” čime se želi naglasiti važnost bioraznolikosti kao temelja za gradnju budućnosti.

Ujedinjeni narodi su 1993. proglasili Međunarodni dan bioraznolikosti kako bi ukazali na njezinu veliku ulogu u održivom razvoju, a kao spomen na Konvenciju o biološkoj raznolikosti usvojenoj 22. svibnja 1992.

Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2003. Odlukom Hrvatskog sabora.

Najviše hrvatskih endema je među pripadnicima špiljske faune

Bioraznolikost je odgovor na više izazova s kojima se susreće koncept održivog razvoja: od rješenja za klimu, zdravlje, sigurnost hrane i vode, do održivih sredstava za život. To je i sveukupnost živih organizama, a uključuje raznolikost unutar i između vrsta te raznolikost životnih zajednica i ekosustava. Očuvana bioraznolikost omogućuje usluge ekosustava poput hrane, pitke vode, regulacije klime i sprječavanja poplava.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja istaknuli su i kako je broj poznatih vrsta i podvrsta u Hrvatskoj gotovo 40.000, iako se pretpostavlja da je taj broj i znatno veći. Oko tri posto od ukupnog broja poznatih vrsta čine endemi – vrste ograničene geografske rasprostranjenosti. Najveći udio naših endema, približno njih 70 posto, je među pripadnicima špiljske faune, što čini jednu od najvećih i najzanimljivijih prirodnih osobitosti Hrvatske.

Glavne ugroze bioraznolikosti su ljudske aktivnosti koje prvenstveno uzrokuju uništavanje i gubitak staništa. “Zaustaviti daljnju progresiju i održati usluge ekosustava, cilj je svih aktivnosti koje poduzimamo i koje u budućnosti moramo intenzivirati, ako želimo očuvati prirodu – a time i život na Zemlji”, poručili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Iz Zelene akcije istaknuli su da se, nakon relativnog popuštanja antropogenog pritiska na prirodu tijekom pandemije, “i po tom pitanju vraćamo u ‘staro normalno'”.

“Međunarodni dan bioraznolikosti 2022. dočekujemo uz vijesti o rekordnom krčenju šuma u brazilskoj Amazoniji, najvišoj kiselosti oceana u posljednjih 26.000 godina te masovnom izbjeljivanju Velikog koraljnog grebena u Australiji”, upozorio je Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.

Istaknuo je da su konkretni rezultati u zaustavljanju i obrtanju trenda gubitka bioraznolikosti još uvijek slabi do nepostojeći, unatoč prepoznavanju krize bioraznolikosti kao jednog od najvažnijih problema čovječanstva i Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. s ambiciozno postavljenim ciljevima na tom području.

Ratna razaranja guraju nas dublje u ekološku i klimatsku krizu

Iz Zelene akcije su podsjetili na analizu Nacionalnih planova oporavka i otpornosti čijoj su izradi pridonijeli prošle godine, a koja je pokazala da su analizirane članice EU u prosjeku predvidjele manje od jedan posto raspoloživih novčanih sredstava unutar Planova za projekte zaštite i restauracije bioraznolikosti.

“Uz tako niske ambicije teško je za očekivati da će postavljeni ciljevi biti dosegnuti, a gubitak bioraznolikosti zaustavljen prije nego što bude prekasno”, upozorili su.

Petra Andrić iz Greenpeace Hrvatska smatra da u ovom razdoblju nije lako obilježiti Međunarodni dan bioraznolikosti, a da svima nije na umu rat u Ukrajini koji uzrokuje tragične gubitke ljudskih života, raseljavanje i nestašice hrane, ali ima i poguban utjecaj na prirodu i klimu.

“Ratna razaranja guraju nas još dublje u okolišnu i klimatsku krizu. Postizanje mira u svijetu jedan je od nužnih preduvjeta za očuvanje života na Zemlji u svoj njegovoj (bio)raznolikosti”, poručili su iz Greenpeacea.