S porukama da su Romi sastavni dio hrvatske povijesti, da obogaćuju njezinu multikulturalnost i da treba raditi na njihovoj kvalitetnijoj integraciji u hrvatsko društvo, na romskom groblju Uštica pored Jasenovca u utorak je komemoracijom obilježen Međunarodni dana sjećanja na sve romske žrtve genocida tijekom Drugog svjetskog rata.

“Treba ostati upamćeno da je od 1941. do 1945. na ovom prostoru ubijeno 16.173 Roma. Samo na ovom mjestu stradalo je 5.608 djece i 4.887 žena pripadnica romskog naroda. Radilo se o pravom genocidu s ciljem istrebljenja romskog naroda sa ovih prostora”, rekao je  saborski zastupnik Roma Veljko Kajtazi dodajući kako je broj žrtava i znatno veći.

Zatražio je da se istina o stradanju Roma upiše u školske udžbenike kao i da se uredi stalni postav ili muzej u kojem bi se posjetitelji mogli informirati o romskom stradanju.

“Ovo je korak ka vraćanju dostojanstva Roma i građenju društva u kojem će se oni osjećati bolje”, poručio je Kajtazi.

Kazao je i da prema popisu stanovništva u Hrvatskoj živio 16.975 Roma, ali da se procjenjuje kako ih je zapravo više od 40 tisuća. To, po Kajtazijevim riječima, dokazuje da kod pripadnika romske nacionalne manjine i dalje postoji strah izjasniti se i ostvariti svoja ustavna prava.

Romi se, kazao je, moraju držati zajedno te ne dozvoliti da postaju “pijuni” i bilo kome prodaju nacionalne interese.

“Nacionalni interesi romskog naroda nisu bili u sukobu s interesima većinskog naroda, no interes većinskog naroda nije uvijek bio u skladu s našim interesom”, rekao je. Naglasio je i kako su Romi svoje interese nerijetko morali ispunjavati sami, bez podrške institucija.

Franjo Habulin je, govoreći u ime Saveza antifašističkih boraca, rekao je kako je Hrvatska danas, nakon 75 godina, ponovno suočena sa fašizacijom. “Hrvatsku se gura u desno, veliča se NDH te vojska i režim te države, a to ne možemo prihvatiti”, rekao je Habulin. Ocijenio je i da takvo redizajniranje povijesti, “Hrvatsku vodi u nove podjele te narušava njezin ugled u međunarodnoj zajednici”.

Izaslanik Vlade Tomislav Tolušić poručio je kako svaka žrtva fašističkog ili nacističkog režima zaslužuje pijetet i poštovanje. “Romi su sastavni dio hrvatske povijesti i njihov je doprinos u Domovinskom ratu bio izniman, vrijedan divljenja i zahvalnosti. Povijest neće zaboraviti romske žrtve bilo kojih režima”, poručio je Tolušić.

Romi danas u Hrvatskoj, kazao je, obogaćuju multikulturalnosti hrvatskog društva te stoga treba raditi na njihovoj čvršćoj integraciji u sve pore hrvatskog društva.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podsjetio je kako je nedavno bio u Brezovici pa na Srebrenici, Ovčari i Kerestincu. “Sve su to stratišta i kad čovjek dođe na ta mjesta treba zanijemiti”, rekao je Bandić. Najavio je i kako će u jesen predložiti da se izvrši sanacija i konzervacija  jasenovačkog spomenika.

“Mržnja razara i ubija, oprost je smiraj duše, a zaborav gubljenje identiteta”, poručio je Bandić.

Predsjednik Savjeta za nacionlane manjine Aleksandar Tolnauer rekao je kako se u Hrvatskoj malo piše i govori o stradanjima u logorima NDH.

“Ne mogu se relativizirati zločini u NDH kao ni oni poslije ’45 i u Domovinskom ratu”, rekao je Tolnauer.

Nazočnima su se kratko obratili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Dražen Barišić, pomoćnik ministra kulture Davor Trupković i drugi.

Komemoraciju u Uštici najveće je godišnje okupljanje Roma u Hrvatskoj na mjestu najvećeg stradanja romskog naroda u ovom dijelu Europe, a datum je simbolično odabran na dan kada je u Auschwitzu ubijena posljednja grupa od 2987 Roma.

Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve holokausta u Hrvatskoj se organizira od 2012. Organizator je Saveza Roma u RH “Kali Sara” uz podršku Savjeta za nacionalne manjine, Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Spomen područje Jasenovac, Grada Novska i Općina Jasenovac.

Uz predstavnike Roma, komemoraciji su nazočili i predstavnici i izaslanici Sabora, Vlade, županija, gradova i općina, predstavnici diplomatskog zbora, međunarodne romske organizacije, predstavnici vjerskih zajednica, Saveza antifašističkih boraca i antifašista, Spomen-područja Jasenovac i nevladinih organizacija.