Iako je to legislativa to regulirala govor mržnje u Hrvatskoj je u porastu, a ništa ozbiljno se ne čini da bi se to promijenilo, upozoreno je u ponedjeljak na skupu “Govor mržnje u javnom prostoru”, koji je u povodu obilježavanja 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava, ujedno i 70. obljetnice proglašenja Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a, organizirao Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

“U Hrvatskoj je govor mržnje u porastu, diskriminatoran i zapaljiv sadržaj je u porastu. Mržnja vas danas u Hrvatskoj čini važnima jer vam daje legitimitet i pažnju javnosti te privid da ste vi u pravu i da je sve ono što se događalo i prezentiralo bilo krivo i da je sve laž”, kazao je predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer istaknuvši da su glavni promotori govora mržnje mediji.

Tolnauer: Duboka država stvara ozračje mržnje

Element koji nitko ne spominje, a vezan je za govor mržnje u javnom diskursu, kaže Tolnauer, političko je djelovanje unutar države – tzv. duboka država, odnosno “tajno udruživanje visokih obavještajnih, vojnih i utjecajnih ljudi iz politike i gospodarstva koji pokušavaju, štiteći određene partikularne interese, kreirati i upravljati dnevnim političkim procesima”.

“Ta duboka država je ovdje prisutna i često zbog tih interesa putem paraobavještajne i paramedijske strukture stvara ozračje iz koje proizlaze netrpeljivost, netolerancija i govor mržnje, što je naročito razvidno po pitanjima migranata”, rekao je Tolnauer.

Tahiri: Nužna je podrška politike

Ravnatelj Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri naglasio je da, iako postoji niz mehanizama s ciljem sprječavanja i suzbijanja govora mržnje na globalnoj, EU i nacionalnoj razini, još uvijek postoje ozbiljni problemi u zaštiti ranjivih skupina od diskriminacije kroz govor mržnje.

Iako je Hrvatska donijela Zakon o suzbijanju diskriminacije i implementirala odluku o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije, te uvela u Kazneni zakon djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, to očito nije dovoljno, pa je za suzbijanje govora mržnje nužna podrška politike.

Zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac ocijenio je kako je stanje ljudskih prava u Hrvatskoj neko vrijeme napredovalo, a onda počelo padati pod utjecajem široko rasprostranjenog govora mržnje koji se prakticira od 2014. do 2016.

Pupovac: Došli smo do točke da je pitanje možemo li išta napraviti

“Došli smo do točke da je pitanje možemo li uopće išta napraviti”, kazao je te upozorio da različiti oblici revizionističkih, negacionističkih, nacionalističkih i šovinističkih poruka i dalje predstavljaju ugrozu za ljudska prava u Hrvatskoj.

Govor mržnje, dodao je, prisutan je u mnogim segmentima i dijelovima javnog prostora zato što je stvorena takva kultura gdje je moguće vrijeđati, psovati i slati mrziteljske poruke ljudima koji imaju drugačije političko uvjerenje, etničku, rasnu i vjersku pripadnost.

“Ništa se ozbiljno ne čini da bi se to promijenilo – niti u školi niti u medijima niti u pravosuđu, a još manje od onih koji bi trebali pronaći način kako da prepoznaju što je govor mržnje koji potiče na nasilje od onoga što je kritika i dopušteni oblik izrugivanja ili satiriziranja”, poručio je.

Pupovac je ocijenio i da kao društvo nemamo razvijenu adekvatnu samosvijest o tome da “niti jedno zdravo, slobodno i demokratsko društvo ne može tolerirati količinu mržnje ili poruka ili jezika mržnje koji može ugušiti slobodu, demokraciju i otvorenost”.

Radin: Sloboda govora do granice ugrožavanja drugih

“U državama koje su u postupku razvijanja demokracije moraju se naći mehanizmi kako bi sloboda govora našla svoje limite u onome što se zove ugrožavanje drugih. No, vrlo je teško primijeniti slobodu govora koja će biti antidot za govor mržnje, a da ne budeš proglašen antidemokratom”, kazao je potpredsjednik Hrvatskoga sabora i član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin.

Što se tiče Sabora, komentirao je kako je on preslika društva, “a trebao bi biti korak ispred društva, pa i u tome da razviju jedini protuotrov koji se može suprostaviti verbalnom nasilju, a to su civiliziranost i ljubaznost”.