Međunarodni dan biološke raznolikosti 22. svibnja ove se godine obilježava pod sloganom “Naša rješenja su u prirodi” čime se naglašava važnost zajedničkog djelovanja u izgradnji budućnosti koja je u skladu s prirodom, a u Hrvatskoj se obilježava i Dan zaštite prirode.

Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su 1993. Ujedinjeni narodi kako bi ukazali na veliku ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju, a kao spomen na Konvenciju o biološkoj raznolikosti usvojenoj 22. svibnja 1992. Dan zaštite prirode u Hrvatskoj obilježava se od 2003. odlukom Hrvatskog sabora.

“Ambiciozno i žurno djelovanje potrebno je na svim razinama u društvu, od pojedinaca do institucija kako bi se osigurao razvoj i egzistencija u harmoniji s prirodom”, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

S obzirom na aktualnu situaciju s pandemijom COVID-19, svijet je pozvan preispitati svoj odnos prema prirodi. Oko 70 posto novih bolesti u ljudskoj populaciji čine zoonoze koje su prešle s divljih životinja na čovjeka kao domaćina, ističe Ministarstvo.

Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, promjena u sastavu životnih zajednica, gubitak prirodnih domaćina, pojačani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude.

Kažu kako je upravo aktualna zdravstvena kriza pokazala da unatoč svom tehnološkom napretku u potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima.

Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti, a uzrok tome je njezin specifičan geografski položaj na razmeđi triju biogeografskih regija od kojih svaku karakteriziraju osobiti ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti.

Velika raznolikost staništa rezultirala je i velikim bogatstvom divljih svojti. Do sada je ukupno poznato oko 40.000 vrsta, od čega je većina, oko 25. 000 beskralješnjaka. Međutim, pretpostavljeni broj vrsta znatno je veći, pri čemu se procjene kreću od najmanje 50.000 do više od 100.000. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste, navodi Ministarstvo zaštite okoliša.

U Zelenoj akciji potvrđuju da Hrvatska po bioraznolikosti spada među najbogatije zemlje Europe, no ističu kako je to prvenstveno posljedica zakašnjele industrijalizacije u odnosu na razvijene zemlje zapada i deindustrijalizacije koja je uslijedila 90-ih godina 20. stoljeća, a ne visoke razine ekološke svijesti ili velike političke volje da se prirodu zaštiti.

“Mnogobrojni domaći primjeri, od planova za eksploataciju ugljikovodika na moru i kopnu, izgradnje LNG terminala na Krku, do izgrađenih i planiranih hidroelektrana u prirodno vrijednim područjima, jasno pokazuju da i kod nas u slučaju sukoba interesa između profita i zaštite prirode još uvijek u pravilu pobjeđuju ovi prvi”, upozorava Zelena akcija.

Ona smatra da sve to  upućuje na jasan zaključak da znanstveni dokazi i dizanje svijesti sami po sebi neće biti dovoljni da bi se spriječio globalni ekološki kolaps koji je na vidiku, već kako će i ovdje biti presudan pritisak koji građani uspiju izvršiti na institucije.

“Jedino tako možemo osigurati da interesi prirode i društva prevagnu nad privatnim (ekonomskim) interesima”, tvrde u Zelenoj akciji.

Greenpeace poručuje političarima da zaštita prirode mora postati prioritet, kako situacija u kojoj se nalazimo ne bi od loše, postala katastrofalna.

Dodaje kako u vremenima gospodarskih poteškoća zaštita prirode često padne nisko na ljestvici političkih prioriteta.

“Znanstvenici međutim tvrde da su prirodni i zdravi ekosusustavi najpovoljniji način da se zaštitimo od klimatske i drugih ekoloških kriza te mogu pomoći spriječavanju nastanka bolesti poput COVID-19 i ključ su u očuvanju zdravog planeta”, ističu u Greenpeaceu.

Tvrde kako postojeći mehanizmi za zaštitu prirode na nacionalnom i europskom nivou nisu dovoljni za rješenje ekološke krize u kojoj se nalazimo.

“Kako bismo se obranili od ekoloških katastrofa te sačuvali bioraznolikost koju nam naš planet pruža moramo strogo zaštititi barem 30 posto kopnenih i morskih površina do 2030. konkretnim mjerama”, ističe Greenpeace.

Iz svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a upozoravaju da je broj divljih vrsta i divljih mjesta najbolji pokazatelj našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo prirodu i bioraznolikost.

Prema posljednjem izdanju WWF-ovog Izvješća o stanju planeta, u manje od pola stoljeća veličina svjetske populacije kralješnjaka u prosjeku je opala za 60 posto, a najveći pokretači tog gubitka su prekomjerna eksploatacija i poljoprivreda, oboje vezano uz stalno povećanje ljudske potrošnje.

“Radi pčela i drugih oprašivača, divljih zvijeri ali i vlastitog zdravlja, moramo se hitno okrenuti održivoj poljoprivredi u čemu nam može pomoći i aktivna provedba netom usvojenih strategija Europske komisije ‘Bioraznolikost do 2030’. i ‘Od polja do stola'”, poručuju iz WWF-a.