Ujedinjeni narodi proglasili su 1993. godine 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti, na taj se datum od 2003. obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, a ove godine održava se pod sloganom “Mi smo dio rješenja”.

Time se želi naglasiti važnost biološke raznolikosti u održivom razvoju i zajedničko djelovanje u izgradnji budućnosti u skladu s prirodom.

Bioraznolikost je ukupna raznolikost života na Zemlji. Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikih ekosustava u kojima svatko ima svoju ulogu, a svaki poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote, poručili su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Ministarstvo: U potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima

Hrvatska je, kako su istaknuli, po bioraznolikosti u samom europskom vrhu, a službeno je zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je između 50.000 i 100.000.

Zabilježen je i znatan broj endema –  u području flore zabilježeno je više od 380 endemičnih vrsta, od kojih je među najpoznatijima velebitska degenija. Endemizmom i visokim stupnjem bioraznolikosti odlikuje se osobito, zbog svog specifičnog biogeografskog položaja, pojas dinarskog krša.

U Hrvatskoj se nalazi i značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskoj razini. Prirodno bogatstvo Hrvatske ogleda se i u zaštićenim područjima – 20 nacionalnih parkova i parkova prirode.

Iz Ministarstva gospodarstva su također naglasili da je aktualna zdravstvena kriza pokazala da, unatoč tehnološkom napretku, u potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima koji su preduvjet očuvanja zdravlja ljudi, pitke vode, kvalitetnog zraka, kvalitetne i zdrave hrane, lijekova, odjeće, učinkovitog odgovora na klimatsku krizu.

“Zaštita prirode svakako doprinosi gospodarskom razvoju. Čak polovica globalnog bruto društvenog proizvoda, odnosno 40 bilijuna eura, ovisi o prirodi”, istaknuli su.

U Zelenoj akciji upozorili su na duboku krizu u kojoj se bioraznolikost i priroda danas nalaze, ali i na zabrinjavajući izostanak ambicija da se poduzmu konkretni koraci kako bi se tu krizu prevladalo.

“O alarmantnom stanju bioraznolikosti danas najbolje govore procjene da su se u posljednjih 40-ak godina populacije divljih vrsta smanjile za 60 posto, dok jednom milijunu vrsta prijeti izumiranje”, istaknuo je u izjavi za Hinu Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.

Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) procjenjuje da na globalnoj razini vrste danas izumiru nekoliko desetaka do nekoliko stotina puta brže u odnosu na prosjek tijekom zadnjih 10 milijuna godina.

Iako sve relevantne institucije načelno priznaju ozbiljnost tog problema, konkretne akcije, nažalost, još uvijek uvelike izostaju, a ogroman problem predstavlja i kronični nedostatak financijskih sredstava u sektoru zaštite prirode. Nedostatno financiranje predstavlja jednu od glavnih prepreka pravilne implementacije glavnog mehanizma za zaštitu prirode na razini EU, ekološke mreže Natura 2000.

Radovanović je podsjetio da je Europska komisija lani predstavila Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. koja postavlja vrlo ambiciozne ciljeve te predviđa ulaganja od 20 milijardi eura godišnje u sektor zaštite prirode, ali da ambicije koje su države članice do sada pokazale ne ostavljaju puno prostora za optimizam da će ti ciljevi biti ostvareni. Tako se, kako dodaje, i Hrvatska s predviđenih 0.5 posto sredstava (32.65 milijuna od 6.3 milijardi eura) našla među “ambicioznijim” članicama.

Zelena akcija: Očuvanje bioraznolikosti moguće uz transformaciju ekonomskog modela 

“S obzirom na ozbiljnost problema gubitka bioraznolikosti, jasno je da je hitno potrebno povećati ulaganja u sektor zaštite prirode, no trajno rješavanje problema neće biti moguće bez fundamentalne transformacije trenutnog ekonomskog modela koji zahtjeva konstantni ekonomski rast, a koji posljedično dovodi do sve većeg pritiska na prirodne resurse, uključujući i bioraznolikost. Bez takvog korjenitog zaokreta dugoročno se ne piše dobro ni ljudima ni prirodi”, poručio je Radovanović iz Zelene akcije.

Petra Andrić iz Greenpeace Hrvatska Hini je izjavila da je EU odgovorna za 10 posto globalne deforestacije, čime značajno doprinosi aktualnom gubitku bioraznolikosti. Primjerice, 40 posto govedine uvezene u EU u 2019. došlo je iz Brazila, čime se izgledno doprinijelo pretvaranju dijelova najveće svjetske prašume u pašnjake, dodala je.

“Biološka raznolikost našeg planeta temelj je našeg života, a posebno su važni netaknuti ekosustavi. Ponekad zaboravljamo kakav utjecaj imamo na životinjske i biljne vrste, te da ekonomsko iskorištavanje prirode može imati pogubne posljedice. Ipak, s krizom uzrokovanom koronavirusom, postajemo toga svjesniji nego ikad prije”, istaknula je Andrić.

“Danas više od polovice globalnog stanovništva živi u gradovima. Kako bismo unaprijedili kvalitetu života, važno je napraviti snažan odmak od betonizacije, očuvati postojeću zeleno-plavu infrastrukturu u gradovima i stvarati novu. Samo ako danas zaštitimo naš planet, prirodu, jedinstvenu floru i faunu, ljepša budućnost dočekat će nas i buduće generacije”, poručuju Andrić iz Greenpeace Hrvatska.

U Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) ističu da je čak 70 posto biološke raznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta, a jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad. Na svjetskoj razini bacamo oko 1,3 milijarde tona hrane godišnje (700 milijardi eura), na razini EU 88 milijuna tona (143 milijardi eura), a u Hrvatskoj se baca oko 400.000 tona.

WWF: U Hrvatskoj se baca 400.000 tona hrane; Recite NE bacanju hrane!

“Problem otpada od hrane stoji rame uz rame s problemima klimatskih promjena ili plastike koja sve više zamjenjuje živi svijet u našim morima. Ipak, zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije neophodnih za proizvodnju prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik”, istaknuo je Fabijan-Hrvatin Peronja iz WWF Adrije.

Dodao je da se čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi baca isključivo zbog ‘nepravilnog’ oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta i svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan, istaknuo je te poručio da je bacanje hrane i ogroman socijalni problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svijetu.

Stoga je WWF pokrenuo kampanju kojom želi utjecati na ljude da smanje količinu hrane koju bacaju te pošalju jasnu poruku donositeljima odluka da je neophodan funkcionalan sustav doniranja hrane koji bi omogućio i restoranima i trgovinama jednostavan način pomaganja ljudima u potrebi. Iz WWF-a su apelirali na sve stanovnike da potpišu peticiju na njihov internetskoj stranici na kojoj su i savjeti kako spriječiti bacanje hrane u kućanstvima.

na taj se datum od 2003. obilježava i Dan zaštite prirode u RH, a ove godine održava se pod sloganom “Mi smo dio rješenja”.

Time se želi naglasiti važnost biološke raznolikosti u održivom razvoju i zajedničko djelovanje u izgradnji budućnosti u skladu s prirodom.

Bioraznolikost je ukupna raznolikost života na Zemlji. Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikih ekosustava u kojima svatko ima svoju ulogu, a svaki poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote, poručili su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Ministarstvo: U potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima

Hrvatska je, kako su istaknuli, po bioraznolikosti u samom europskom vrhu, a službeno je zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je između 50.000 i 100.000.

Zabilježen je i znatan broj endema –  u području flore zabilježeno je više od 380 endemičnih vrsta, od kojih je među najpoznatijima velebitska degenija. Endemizmom i visokim stupnjem bioraznolikosti odlikuje se osobito, zbog svog specifičnog biogeografskog položaja, pojas dinarskog krša.

U Hrvatskoj se nalazi i značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskoj razini. Prirodno bogatstvo Hrvatske ogleda se i u zaštićenim područjima – 20 nacionalnih parkova i parkova prirode.

Iz Ministarstva gospodarstva su također naglasili da je aktualna zdravstvena kriza pokazala da, unatoč tehnološkom napretku, u potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima koji su preduvjet očuvanja zdravlja ljudi, pitke vode, kvalitetnog zraka, kvalitetne i zdrave hrane, lijekova, odjeće, učinkovitog odgovora na klimatsku krizu.

“Zaštita prirode svakako doprinosi gospodarskom razvoju. Čak polovica globalnog bruto društvenog proizvoda, odnosno 40 bilijuna eura, ovisi o prirodi”, istaknuli su.

U Zelenoj akciji upozorili su na duboku krizu u kojoj se bioraznolikost i priroda danas nalaze, ali i na zabrinjavajući izostanak ambicija da se poduzmu konkretni koraci kako bi se tu krizu prevladalo.

“O alarmantnom stanju bioraznolikosti danas najbolje govore procjene da su se u posljednjih 40-ak godina populacije divljih vrsta smanjile za 60 posto, dok jednom milijunu vrsta prijeti izumiranje”, istaknuo je u izjavi za Hinu Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.

Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) procjenjuje da na globalnoj razini vrste danas izumiru nekoliko desetaka do nekoliko stotina puta brže u odnosu na prosjek tijekom zadnjih 10 milijuna godina.

Iako sve relevantne institucije načelno priznaju ozbiljnost tog problema, konkretne akcije, nažalost, još uvijek uvelike izostaju, a ogroman problem predstavlja i kronični nedostatak financijskih sredstava u sektoru zaštite prirode. Nedostatno financiranje predstavlja jednu od glavnih prepreka pravilne implementacije glavnog mehanizma za zaštitu prirode na razini EU, ekološke mreže Natura 2000.

Radovanović je podsjetio da je Europska komisija lani predstavila Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. koja postavlja vrlo ambiciozne ciljeve te predviđa ulaganja od 20 milijardi eura godišnje u sektor zaštite prirode, ali da ambicije koje su države članice do sada pokazale ne ostavljaju puno prostora za optimizam da će ti ciljevi biti ostvareni. Tako se, kako dodaje, i Hrvatska s predviđenih 0.5 posto sredstava (32.65 milijuna od 6.3 milijardi eura) našla među “ambicioznijim” članicama.

Očuvanje bioraznolikosti moguće uz transformaciju ekonomskog modela 

“S obzirom na ozbiljnost problema gubitka bioraznolikosti, jasno je da je hitno potrebno povećati ulaganja u sektor zaštite prirode, no trajno rješavanje problema neće biti moguće bez fundamentalne transformacije trenutnog ekonomskog modela koji zahtjeva konstantni ekonomski rast, a koji posljedično dovodi do sve većeg pritiska na prirodne resurse, uključujući i bioraznolikost. Bez takvog korjenitog zaokreta dugoročno se ne piše dobro ni ljudima ni prirodi”, poručio je Radovanović iz Zelene akcije.

Petra Andrić iz Greenpeace Hrvatska Hini je izjavila da je EU odgovorna za 10 posto globalne deforestacije, čime značajno doprinosi aktualnom gubitku bioraznolikosti. Primjerice, 40 posto govedine uvezene u EU u 2019. došlo je iz Brazila, čime se izgledno doprinijelo pretvaranju dijelova najveće svjetske prašume u pašnjake, dodala je.

“Biološka raznolikost našeg planeta temelj je našeg života, a posebno su važni netaknuti ekosustavi. Ponekad zaboravljamo kakav utjecaj imamo na životinjske i biljne vrste, te da ekonomsko iskorištavanje prirode može imati pogubne posljedice. Ipak, s krizom uzrokovanom koronavirusom, postajemo toga svjesniji nego ikad prije”, istaknula je Andrić.

“Danas više od polovice globalnog stanovništva živi u gradovima. Kako bismo unaprijedili kvalitetu života, važno je napraviti snažan odmak od betonizacije, očuvati postojeću zeleno-plavu infrastrukturu u gradovima i stvarati novu. Samo ako danas zaštitimo naš planet, prirodu, jedinstvenu floru i faunu, ljepša budućnost dočekat će nas i buduće generacije”, poručuju Andrić iz Greenpeace Hrvatska.

U Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) ističu da je čak 70 posto biološke raznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta, a jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad. Na svjetskoj razini bacamo oko 1,3 milijarde tona hrane godišnje (700 milijardi eura), na razini EU 88 milijuna tona (143 milijardi eura), a u Hrvatskoj se baca oko 400.000 tona.

U Hrvatskoj se baca 400 tisuća tona hrane

“Problem otpada od hrane stoji rame uz rame s problemima klimatskih promjena ili plastike koja sve više zamjenjuje živi svijet u našim morima. Ipak, zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije neophodnih za proizvodnju prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik”, istaknuo je Fabijan-Hrvatin Peronja iz WWF Adrije.

Dodao je da se čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi baca isključivo zbog ‘nepravilnog’ oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta i svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan, istaknuo je te poručio da je bacanje hrane i ogroman socijalni problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svijetu.

Stoga je WWF pokrenuo kampanju kojom želi utjecati na ljude da smanje količinu hrane koju bacaju te pošalju jasnu poruku donositeljima odluka da je neophodan funkcionalan sustav doniranja hrane koji bi omogućio i restoranima i trgovinama jednostavan način pomaganja ljudima u potrebi. Iz WWF-a su apelirali na sve stanovnike da potpišu peticiju na njihov internetskoj stranici na kojoj su i savjeti kako spriječiti bacanje hrane u kućanstvima.