U utorak, 20. listopada, na trgu 111. brigade Hrvatske vojske u Rijeci održat će se službeno otvorenje izložbe pod nazivom ‘Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923’. Izložba na otvorenom dolazi u Rijeku u sklopu europske turneje koja traje od 2018. godine. Hrvatsko izdanje izložbe dio je službenog programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020..

Na izložbi sudjeluje više od 40 povjesničara iz 18 zemalja, a pripremila ju je Europska mreža sjećanje i solidarnost. ‘Nakon Velikog rata. Nova Europa 1918. – 1923’ pripovijeda jedinstvenu priču o rađanju novog poretka u Europi nakon 1918. godine, s posebnim naglaskom na zemlje Srednje i Istočne Europe. Prikazane su brojne promjene do kojih je došlo u razdoblju 1918. – 1923. u različitim sferama života i na različitim razinama: u politici, ekonomiji, gospodarstvu, kulturi i svakodnevnom životu.

Izložba naglašava utjecaj tih promjena na budućnost kontinenta, uključujući i aktualne međunarodne odnose te suvremenu kulturu sjećanja u različitim zemljama uzimajući u obzir i hrvatsko gledište.

“Nitko dosad na ovakav način nije iznio priču o Novoj Europi koja je bila rođena na ruševinama rata 1914. – 1918. Predstavljamo izvještaj, koji obiluje vizualnim i dokumentarnim materijalima, o preokretima koji su oblikovali svijet u kojem živimo”, kazao je Jay Winter sa Sveučilišta Yale.

Prof. dr. Jan Rydel, koordinator u Europskoj mreži sjećanje i solidarnost, dodaje: “Želimo pokazati kako se posljedice nekih pojava od prije 100 godina mogu osjetiti i dan-danas. Prikazujući različita tumačenja procesa koji su se odvili u našoj regiji nakon Velikog rata možemo predočiti i razne osjetljive teme iz perspektive pojedinih naroda te raznolikost pogleda na ratni sukob prisutnih u kolektivnom pamćenju”.

Prof. dr. Vjeran Pavlaković, stručni konzultant te autor dijela izložbe koji prikazuje prošlost Hrvatske i grada Rijeke, objasnio je lokalni hrvatski kontekst: “Kao posljedica aneksije grada koju je izvršio revolucionar i pjesnik Gabriele D’Annunzio te uslijed podjele provedene prema Rapalskom ugovoru, Rijeka je postala glavno političko pitanje na Jadranu koje je desetljećima utjecalo na talijansko-jugoslavenske odnose. Granica na Rječini nije označavala samo političku podjelu između Rijeke i Sušaka, nego i podijeljen simbolički krajolik. Nakon uspostave granice, Italija i Kraljevina SHS pokrenule su niz spomeničkih i arhitektonskih intervencija s ciljem utvrđivanja suprotstavljenih identiteta”, kazao je.

Ova je izložba dosad prikazana u devet gradova: Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Verdunu (Francuska), Berlinu i Weimaru (Njemačka), Pragu (Češka), Bratislavi (Slovačka), Wrocławu, Krakovu i Varšavi (Poljska).