Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije.
DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, danas je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
ZAŠTO JE SVE SKUPO? Jurčić: ‘Mi nismo uređena država, imamo samo lijepe priče’
Zašto je najveća razina BDP-a u Luksemburgu?
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
NOVA POSKUPLJENJA Zbog rasta BDP-a u Hrvatskoj će se cijene još povećati
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
SIP po stanovniku u Hrvatskoj
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku. Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
Glavni ekonomist Erstea: ‘Rast hrvatskog BDP u 2025. oko tri posto’
Nakon “barem” 3,5 posto u ovoj godini, hrvatsko gospodarstvo bi u idućoj trebalo porasti za “vrlo solidnih” oko tri posto, rečeno je danas na predblagdanskom druženju poslovodstva Erste banke s novinarima. Glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač izjavio je da u 2024. očekuje stopu gospodarskog rasta “barem na razini” 3,5 posto, čime će se zadržati trend rasta bitno iznad prosjeka eurozone. Stabilan gospodarski rast bi se trebao nastaviti i u 2025. godini, a prognoza je da će se kretati oko razine od tri posto.
Taj bi rast po Kovačevim riječima trebao biti podržan ponajprije osobnom potrošnjom i investicijama. Pritom, dominantni faktori koji podržavaju osobnu potrošnju su stanje na tržištu rada, u vidu rekordno niske razine nezaposlenosti, rasta zaposlenosti, kao i daljnjeg rasta plaća. Investicije, pak, će se i dalje dominantno temeljiti na snažnom priljevu europskih fondova.
KO TO MORE PLATIT? ‘Danas slanac košta više nego kruh prije dvije godine’
“Tako da, nakon jedne dobre 2024. zapravo i dalje očekujemo jednu vrlo solidnu 2025.”, izjavio je makroekonomist banke. Tako bi se u ovoj i idućoj godini trebao nastaviti trend konvergencije životnog standarda prema prosjeku EU-a, pri čemu bi se trebao približiti razini od 80 posto.
Inflacija oko tri posto
Kada je riječ o inflaciji, u 2024. je zabilježeno njezino očekivano usporavanje, a prosječno bi se u ovoj godini trebala kretati oko tri posto, a vrlo slično i u idućoj.
Kovač je napomenuo da se s vremenom pomalo promijenila i struktura inflacije, pa je sada manje vođena troškovnom stranom, što se prije svega reflektiralo u visokim cijenama energije i hrane, a u većoj je mjeri “potražnja”, što proizlazi i iz činjenice da Hrvatska raste iznad prosjeka EU-a.
U kontekstu usporavanja inflacije, očekuje se da će Europska središnja banka (ESB) nastaviti sa spuštanjem kamatnih stopa, do očekivane razine od dva posto.
Pad kamata
Pritom, vidljiv je i postupni trend pada kamata za građane i poduzeća, no koji je “definitvno brži” kod poslovnog sektora. No, to treba promatrati u kontekstu činjenice da su u fazi rasta kamata one rasle brže za poslovni sektor, a sporije za građane. “Poduzeća su uvijek nešto malo direktnije vezana na kamatne stope ESB-a, kod građana je to ipak nešto blaži efekt”, dodao je Kovač.
“Kada je riječ o dugoročnijoj perspektivi gospodarskog rasta, on je jednim dijelom određen i međunarodnim okruženjem, ali definitivno i daljnjim fokusom na strukturne reforme, kojima cilj treba biti olakšati strane investicije, uz naglasak na veću predvidljivost poslovanja u dužem roku”, izjavio je glavni ekonomist Erste banke.
Komentari