Međimurje u utorak, 9. siječnja, obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti – Dan sjedinjenja s maticom zemljom Hrvatskom, a taj se dan obilježava kao spomendan.

Toga dana 1919. godine Velika Narodna skupština okupila je na Franjevačkom trgu u Čakovcu oko 10.000 Međimuraca koji su donijeli odluku o odcjepljenju Međimurja od Mađarske, izrazivši pritom pripadnost hrvatskom narodu, podsjetio je u utorak Hrvatski sabor.

Novim Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020. godine, 9. siječnja obilježava se kao spomendan – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom u spomen na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Kao spomendan taj povijesni događaj obilježavao se od rujna 2005. godine, kada je – izmjenama Zakona o blagdanima – obilježavan kao Dan spomena na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Dan spomena na donošenje te rezolucije značajan je radi njezine uloge u povijesnoj težnji očuvanja jedinstvenosti hrvatskog teritorija, a taj se dan diljem Međimurja obilježava nizom događaja i svečanosti kojima se odaje počast zaslužnim Međimurcima.

U Rezoluciji od 9. siječnja 1919. godine stoji:

“U hrvatskom je narodu u Međimurju od uvijek živjela želja da se politički sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika. Imperijalizam mađarske države, koji je nasilnom mađarizacijom htio od raznih naroda bivše države Ugarske stvoriti jedinstveni i jednojezični mađarski narod,- kao što nije uspio kod ostalih nemađarskih naroda, – tako nije uspio niti kod međimurskih Hrvata.

Uzprkos najvećeg nasilja i najžešće mađarizacije ipak je hrvatski narod u Međimurju uščuvao svoj jezik i živu želju za oslobođenje izpod tuđinskog jarma. Kad je pobiedila ideja velikog predsjednika sjeverno-američkih država Wilsona o samoodređenju naroda, osjetili su i međimurski Hrvati da i oni imaju pravo na slobodu i život. Mađarske su vlasti htjele još jednim posljednjim udarcem u klici uništiti ovu težnju naroda za slobodom, te su mnogi sinovi našega naroda morali tu težnju platiti vlastitom krvlju. Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika.

Zato danas Hrvati iz cieloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje”, navode iz Hrvatskog sabora.