Arhitekt Berislav Medić govori o početku izgradnje Gradske knjižnice na lokaciji Paromlin te o načinu kako će sačuvati izgled stare zgrade Paromlina, stradale u potresu

Gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je početak izgradnje projekta Gradske knjižnice na lokaciji Paromlin. Iako je idejni projekt arhitektonskog studija UPI-2M izabran kao pobjednički na natječaju još 2019., ove godine se završava posljednja dokumentacija vezana uz cijeli projekt. Berislav Medić, jedan od inženjera iz studija UPI-2M koji je sudjelovao u projektiranju novog centra u Paromlinu, kaže da bi radovi mogli krenuti već iduće godine. „Mi smo s Gradom ugovorili izvedbeni projekt i krenuli s pripremnim radnjama. Glavni projekt je završen prije godinu dana. Onda se dogodila smrt gradonačelnika Bandića i smjena vlasti pa je projekt stajao u međufazi. Sad smo nedavno odradili nekoliko sastanaka s gradskom upravom i gradonačelnikom i Grad je naložio da nastavimo s projektom. Ishođena je građevinska dozvola i plan je da se izvedbena dokumentacija dovrši ove jeseni. Pomoću izvedbene dokumentacije Grad može aplicirati za novac iz EU fondova za izgradnju. Nakon što odradimo dokumentaciju i odredimo konačni budžet, Grad mora naći izvor financiranja. Treba se odrediti iz kojeg će fonda Grad dobiti novac za izgradnju. Uz to, treba se ići i u javnu nabavu. Realno je očekivati da će pravi radovi krenuti u drugoj polovici iduće godine. Ako radovi krenu na jesen 2023., projekt bi mogao biti dovršen u prvoj polovici 2025. godine.“

Medić napominje da projekt u Paromlinu nije samo knjižnica, nego i multifunkcionalni centar s raznim sadržajima. „Ideja je da se stvore multifunkcionalni i javni prostori i sadržaji koje se može posjetiti kada knjižnica ne radi. Među njima su i kongresna dvorana, razne radionice, restoran, podzemna garaža i drugi. Tu se sveukupno radi oko 30 tisuća kvadratnih metara prostora. Brojni su sadržaji dostupni bez da se ulazi u knjižnicu. Ali kada govorimo o knjižnici, često dođe do nesporazuma jer ljudi pomisle da je to samo skladište knjiga. Danas je to multimedijalni centar s glazbenim i povijesnim odjelima, igraonicama za djecu, raznim predavanjima i visokim stupnjem interakcije. Postoji niz sadržaja koji su bliski temi knjižnice i koji joj daju širinu. Sama lokacija je dobra jer postoji veliki parking, dobro je prometno povezana i dostupna je pješice iz centra grada. To je važna zagrebačka os, od Mosta slobode do Poglavarstva prema Lenuzzijevoj potkovi. Želimo da projekt zaživi i postane centar događanja te da pokaže što se sve može učiniti s industrijskom baštinom. Što se tiče cijene, kada se u obzir uzme i opremanje zgrade, vrijednost cijelog projekta će iznositi od 400 do 500 milijuna kuna.“

Glavna zgrada Paromlina, koja je u više navrata teško oštećena i u konačnici srušena, trebala bi se rekonstruirati, dok će se preostali dijelovi Paromlina koji su preživjeli, poput skladišta, sačuvati. „Od Paromlina su preživjeli betonski dio i dva skladišta. Stara zgrada Paromlina je srušena, ali nakon dovršetka projekta, ona će izvana izgledati kao što je izgledala originalno. Do maksimuma čuvamo postojeću strukturu, dok je za srušenu zgradu predviđena faksimilna izgradnja. Originalni Paromlin je u obliku slova L i uz njega će biti ugrađena nova, moderna zgrada koja ima amorfnu strukturu s reflektirajućim materijalom koji je kombinacija stakla i aluminija. Ta moderna zgrada će imati i podzemni parking. Ideja je da fasada nove zgrade, zbog svoje refleksije, ocrtava zgradu Paromlina kako bi ona dominirala nad cijelom vizurom. Sveukupno se radi o nježnim intervencijama na postojećoj baštini.“

Paromlin je ogledni arhitektonski primjerak industrijske gradnje ranog 20. stoljeća. Medić smatra da u gradu ima puno arhitektonski važnih građevina koje se može spasiti od propadanja. „Stvarno imamo sjajnih primjera koji su relevantni u europskom miljeu. Ja sam suradnik Ministarstva kulture i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika po pitanju obnove zgrada. Iz tog stajališta mi je ovaj projekt blizak i on je san svakog projektanta. Imamo puno područja koja možemo obnoviti. Tu je i Gredelj koji ima sjajnih prostora. Imamo na Kvatriću tvornicu Gorica. Ističe se i stara zgrada Plinare. Naš arhitektonski studio radi još jedan projekt u Bužanovoj ulici gdje obnavljamo bivšu tvorničku halu. Postoji niz projekata što se tiče obnove starih i povijesno važnih zgrada. Neki su u fazi gdje se nešto događa, a neki nažalost stoje. Industrijska baština je na sreću najčešće kvalitetno građena i prilično otporna na nedaće poput potresa, ali ne i na dugotrajnu nebrigu.“

Medić napominje da je bitno ulagati u kulturne i javne sadržaje, a ne samo komercijalne, jer oni povećavaju kvalitetu života. „Velika industrijske baštine je u centru grada. Svi ti prostori imaju veliki potencijal. Međutim, taj potencijal je i otežavajući faktor jer postoje razni interesi koji bi te prostore prenamijenili na različite načine umjesto da ga očuvaju. Ali Zagreb definitivno ima potencijala koji treba pametno iskoristiti kako bi dao bitnu kvalitetu gradu. Kada se neka lokacija prenamjenjuje u javni sadržaj, ne možete očekivati povrat novca kao u komercijalnom projektu. Javni sadržaji, poput koncertnih dvorana, povećavaju kvalitetu života u gradu, ali ne donose novac. Oni obogaćuju grad i čine ga prihvatljivijim i interesantnijim.“