Anketa Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) iz Zagreba u pet hrvatskih muzeja koji su posljednjih godina imali najviše posjetitelja, pokazala je da su ovoljetna dva najjača turistička mjeseca zaustavila strmoglavi pad posjeta muzejima uzrokovan pandemijom.

Prema rezultatima ankete, Arheološki muzej Istre iz Pule, Muzej grada Splita, Dubrovački muzeji, Muzeji Hrvatskog zagorja i Galerija Klovićevi dvori, zabilježili su porast posjećenosti od 84,9 posto u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini, što predstavlja 70 posto posjećenosti istih muzeja tijekom posljednjeg predpandemijskog ljeta 2019.

Iz MDC-a kažu kako su se povoljna epidemiološka situacija i njoj pridružena dobra turistička sezona tijekom srpnja i kolovoza 2021. snažno odrazile i na broj posjetitelja muzejskih kuća.

“Premda ćemo tek početkom 2022., kad saberemo statističke podatke za cijelu 2021. od svih muzeja u Republici Hrvatskoj, moći točno odrediti koliki je pomak donijelo ovogodišnje ljeto, podaci o posjećenosti ovih pet muzejskih kuća koje godišnje privuku trećinu svih posjetitelja ukazuju na to koliko se rast ili pad broja turista odražava na posjećenost i prihode muzeja”, ističu.

Arheološki muzej Istre, koji skrbi i o pulskoj Areni, godinama je prvi po broju posjetitelja, a ovog je ljeta s prošlogodišnjih 109.687 posjetitelja skočio na 175.189, što je porast od 59,7 posto u odnosu na 2020., odnosno 70,8 posto posjećenosti iz 2019.

Muzej grada Splita, čiji podaci uključuju i posjetitelje podrumima Dioklecijanove palače, zabilježio je najveći porast od čak 364,7 posto, skočivši s 15.589 posjetitelja, koliko ih je imao prošlog ljeta, na 72.441 ove godine, što je 72,6 posto predpandemijskih brojki.

Dubrovački muzeji također su zabilježili velik porast – 199,9 posto odnosu na prošlu godinu, no tih 54.565 posjetitelja je još uvijek tek 64,6 posto posjećenosti iz 2019. s obzirom na to da je jug Hrvatske osjetio najteže posljedice pandemije na turizam. Tako su Dubrovački muzeji spali s 84.440 posjetitelja iz 2019. na svega 18.197 u 2020. godini.

Galerija Klovicevi dvori, kao jedina od najposjećenijih muzejskih kuća, bilježi ovog ljeta pad od 45,5 posto u odnosu na ljeto 2020.

“Analizom njihovih podataka vidljivo je da im je laganim buđenjem turističkog prometa u Zagrebu porastao broj posjetitelja Kule Lotrščak s tek 1.222 prošloga ljeta na 7.746 ove godine, no istovremeno je izgubljeno oko 15.000 posjetitelja “zarađenih” prošlog ljeta promjenama izazvanim pandemijom i potresom kada se niz manifestacija i koncerata pomakao na ljetne mjesece i uselio u vanjske prostore Klovićevih dvora”, objasnili su iz MDC-a.

Kada je riječ o izložbama u Klovićevim dvorima, broj posjetitelja skočio je s prošloljetnih 139 na 1072 ovoga ljeta, no to još uvijek čini trećinu posjećenosti iz 2019.

Muzeje Hrvatskog zagorja ovog je ljeta posjetilo 22.410 posjetitelja, 24,4 posto više nego u ljeto 2020. i 21,4 posto manje nego 2019. godine, što je bitno manji pad i porast u broju posjetitelja, očekivan kada se zna da nisu ovisni o inozemnim turistima.

Prema podacima MDC-a 2019. posljednje predpandemijske godine strani su turisti činili 15 posto posjetitelja Muzeja Hrvatskog zagorja, 38 posto posjetitelja Muzeja grada Splita i 88 posto posjetitelja Arheološkog muzeja Istre.

Kocijan: Svjetski muzeji i dalje daleko od optimizma

Svjetske muzejske kuće još nisu objavile podatke o kretanju posjećenosti tijekom prvih mjeseci nakon otvaranja no, kako je ocijenila ravnateljica MDC-a Maja Kocijan, oni su zasigurno i dalje daleko od optimizma s kojim se dočekivalo “novo normalno”. U odnosu na hrvatske muzeje europski su i ove godine bili zatvoreni, a i po otvaranju izloženi su velikom većinom mnogo strožim epidemiološkim mjerama.

Po njezinim riječima, britanske muzejske kuće počele su se otvarati tek sredinom svibnja, nakon trećeg lockdowna, a prvo sondiranje povratka posjetitelja koje je koncem lipnja proveo The Art Newspaper pokazalo je da su i najveći i najposjećeniji muzeji Londona daleko od povratka na staro.

Primjerice, Nacionalna galerija u prvih je mjesec dana što su se otvorili ostvarila tek 13 posto posjetitelja koje su imali 2019., Britanski muzej 20 posto, a Muzej Victorije & Alberta koji je broj radnih dana morao smanjiti sa sedam na pet oko 22 posto predpandemijskih posjetitelja.

Španjolska, jedna od pandemijom najpogođenijih europskih država, rast zabilježen ovoga ljeta pripisala je padu broja oboljelih, visokoj procijepljenosti građana, prestanku ograničenja putovanja i posljedičnom porastu turista.

Kocijan napominje kako su svi veliki muzeji, od Prada preko Reine Sofije do Thyssen-Bornemisza, udvostručili broj posjetitelja u odnosu na prošlo ljeto, no daleko su od predpandemijske posjećenosti. Muzej kraljice Sofije ovoga ljeta posjetilo je zavidnih 547.914 posjetitelja što jest dvostruko više nego prošle godine, ali daleko od 1,3 milijuna iz 2019. godine, podsjetila je u svom tekstu o rezultatima ankete.

Dvije trećine zagrebačkih muzeja zatvoreni ususret obnovi

Očekuje da će podaci na kraju godine biti još sumorniji. “Dramatičan pad broja posjetitelja i prihoda ovo je ljeto na trenutak zaustavilo, no novi valovi pandemije najveću krizu koja je pogodila muzeje razvukli su i na 2021. Sezona je prošla, pandemija nažalost nije, nove restrikcije se pomaljaju, a porast posjećenosti od 84,9 posto koji su ljetos zabilježili turistima najatraktivniji hrvatski muzeji razvodnit će se u pustoši koju je za sobom ostavila pandemija i potres”, ustvrdila je Kocijan.

Podsjetila je da dvije trećine zagrebačkih muzeja u jesen ulaze zatvoreni, među njima i oni najveći nacionalni te, umjesto za izložbe, građu pripremaju za evakuaciju kako bi obnova razorenih zgrada mogla napokon započeti.

“U međuvremenu, koje će za zagrebačke muzeje potrajati  godinama, treba se, što bi rekao Držić, vremenu ‘akomodavat’ osnažiti međumuzejsku suradnju, raditi na obradi građe i upoznavanju vlastite publike, na pripremi novih stalnih postava i stvaranja novih digitalnih sadržaja, aktivnosti i usluga kako bi ostali vidljivi – teškome vremenu usprkos”, zaključila je u svom tekstu o rezultatima ankete.