Zbog globalnog zatopljenja možemo očekivati da će hladni i topli vremenski ekstremi biti sve učestaliji, izjavila je za HTV ravnateljica Uprave za klimatske promjene Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar.

Zbog grijanja polova, zrak je sve topliji te je ravnoteža poremećena, isjavila je, komentirajući aktualne neuobičajene hladnoće u SAD-u. “Posljednjih godina događalo se, većinom u SAD-u, ali imali smo i mi dosta hladnih prodora. Nije svaka vremenska neprilika, odnosno katastrofa, vezana uz klimatske promjene. Kasnije se sve analizira te ocjenjuje jesu li neki događaji izgledniji da će se pojaviti u budućnosti na nekom području”, dodaje.

U Hrvatskoj – gotovo proljeće. “Puno je godina prošlo otkako smo imali neke prave snježne epizode u kopnenim krajevima. Radila sam istraživanje, usporedbu temperatura na Božić od 1950. pa do 2020. Nekada je temperatura na Božić bila jedan Celzijev stupanj, dakle temperatura na kojoj može pristojno padati snijeg. Sada 2020. godine ta je temperatura porasla na devet stupnjeva. To je zapravo najbolje pojašnjenje zašto nam se ne događa ‘bijeli Božić'”.

Isto tako, mogu se očekivati hladni ekstremi, navodi Mazzocco Drvar, ističući primjer događaja velikog leda i zaleđivanja u Dalmaciji, a što se znalo događati posljednjih godina.

Europska okolišna agencija radila je i procjene utjecaja klimatskih promjena na gospodarstva, odnosno štetu koju one uzrokuju. “Radilo se o procjenama šteta od 1980. do 2020., imamo oko 500 milijardi eura na razini EU-a, Hrvatska je negdje na razini tri milijarde eura, dakle u ovih 40 godina. A kako klimatske promjene eskaliraju, tako i šteta raste. Svake godine raste za otprilike 2,5 do 3%. Ne treba govoriti samo o materijalnoj šteti, nego i ljudskim žrtvama. Imamo 140 tisuća ljudi na razini EU-a koji su stradali od klimatskih i vremenskih ekstrema, u Hrvatskoj se radi oko 900 osoba”, ističe.

Skijalištima u Europi nedostaje snijega, mnogi su odustali od tradicionalnog odlaska na skijanje. Mazzocco Drvar kaže da su ekstremi takvi da je primjerice u Garmisch Partenkirchenu, gdje su se održavali skijaški skokovi, sve bilo bez trunke snijega i to na okolnim visokim planinama. “Došlo mi je da plačem kada sam to vidjela. Prvi puta sam gledala skijaše skakače u kratkim rukavima”, pojašnjava.

Ipak, zima u Europu će doći. “Sadašnje prognoze govore da će hladan prodor doći negdje između 12. i 15. siječnja. To bi trebalo donijeti kakvu takvu zimu. Vidjet ćemo hoće li to biti dovoljno za proizvodnju umjetnog snijega te održati snijeg na nekim skijalištima. Možda u ovom tjednu u veljači kada Hrvati idu na skijanje bude povoljnija situacija, nego što je to sada.”