“Onda oni razmišljaju gdje će biti tih pola milijuna listića i što će biti zaokruženo”, rekao je. Dodaje da ako za euro parlamentarne izbore izlazimo kao jedna izborna jedinica i nemamo problem s tim, pita se zašto Hrvatska i na parlamentarnim izborima ne bi bila jedna izborna jedinica s nižim izbornim pragom i 3 preferencijalna glasa i elektroničkim glasovanjem.

Nikola Mažar (HDZ) očekuje u Saboru kvalitetnu raspravu o novom Zakonu o izbornim jedinicama te da će se riješiti neka neriješena pitanja. Vjeruje da će se na transparentan način pokazati odluka Ustavnog suda da svaki građanin RH ima jednakopravni glas na izborima te da će se tako ispoštovati ista. Na prošlom čitanju je bilo puno primjedbi.

Arsen Bauk (SDP) govori kako su oni predložili Zakon o izbornim jedinicama na prirodniji i logičniji način koji zadržava postojeći model proporcionalnog sustava s višemandatnim izbornim jedinicama, ali u modelu koji bi se umjesto 14 puta 10, granice izbornih jedinica podudarale s granicama županija tako da jedna ili više županija čine jednu izbornu jedinicu.

Tribina Centra Miko Tripalo: ‘Izborne jedinice dokaz su krize pravnog zdravog razuma’

“Iza tog modela ne bi bilo upitnika i dojma arbitrarnosti. Iako je motiv Ustavnom sudu bio popis stanovništva, osnova za crtanje granica izbornih jedinica u odnosu na broj ljudi koji imaju pravo glasa je umjesto popisa stanovništva uzet popis birača koji, kako je popis stanovništva pokazao, značajno odudara od onoga što je pokazao popis stanovništva”, naglasio je Bauk.

Dodaje kako je 2011. bilo 500 tisuća ljudi više u popisu birača nego u popisu stanovništva. Kako kaže, dolaskom koalicijske vlade, taj je broj znatno smanjen za 300 tisuća. “Dolaskom ministra Vlaha Orepića na mjesto ministra unutarnjih poslova, nastavilo se pročišćavanje registra birača u evidenciji prebivališta. Od onda se još smanjio za 300 tisuća broj stanovništva, a broj birača ostao je isti kao i 2012. godine”, naglasio je Bauk.

Mažar je replicirao i rekao kako je odluka Ustavnog suda išla u smjeru toga da svi birači koji imaju 18 godina imaju jednako pravo izlaska na izbore. “Četrnaest zastupnika u 10 izbornih jedinica, ali to se radi po Zakonu o izboru zastupnika. Za Ustavni sud to nije bio predmet rasprave”, rekao je.

Bauk mu je odgovorio kako je razlika između registra i popisa birača isključivo ima li netko važeću osobnu iskaznicu ili ne. “Posljedica modela 14 puta deset je da imamo izborne jedinice, pogotovo 7. izgleda kao Frankenstein”, kazao je Bauk.

Apsurd u Hrvatskoj: Rekordno malo sklopljenih brakova i malo rođenih, a birača nikad više

Mažar naglašava kako se ovim izbornim jedinicama ništa nije išlo krojiti, a popis stanovništva je statistički pokazatelj koji se ne može s drugim registrima uspoređivati.

Petrov još jednom naglašava kako će biti pola milijuna glasačkih listića više no što živi ljudi u Hrvatskoj, piše HRT.