Američki ministar obrane Jim Mattis u petak je signalizirao da bi Washington mogao uskoro odlučiti kako će odgovoriti na, kako kaže, rusko kršenje hladnoratovskog sporazuma o kontroli naoružanja, rekavši da se SAD o tome konzultira sa saveznicima.

Washington i Moskva već dulje vremena dovode u pitanje međusobnu predanost INF sporazumu koji zabranjuje nuklearne i konvencionalne rakete dometa od 500 do 5000 kilometara.

SAD je optužio Moskvu da razvija i postavlja krstareće rakete kršeći obveze iz INF-a, što Moskva odbacuje.

Mattis je rekao da administracija predsjednika Domalda Trumpa još uvijek formulira svoju politiku prema tom pitanju.

“Što se INF-a tiče, konzultiramo se sa saveznicima i formuliramo način na koji ćemo postupiti”, rekao je Mattis na zajedničkoj konferenciji za novinare s britanskim ministrom obrane Michaelom Fallonom.

Fallon je dodao da će o tom pitanju raspravljati i NATO. “Očekujemo službeni odgovor SAD-a i smatramo da je to nešto s čim treba ići dalje, ne samo SAD nego i NATO, kada se kršenja potvrde”, istaknuo je Fillon.

Mattis je ponovio zabrinutost SAD-a zbog ponašanja Rusije, navodeći pripojenje Krima 2014. i “miješanje u izbore u drugim državama”.

Američke obavještajne službe optužuju Rusiju za hakiranje elektroničke pošte Demokratske stranke tijekom predsjedničkih izbora 2016., što Rusija također niječe.

“Poanta koju želim naglasiti je da NATO bude jedinstven, da transatlantske veze budu snažne”, rekao je Mattis.

Odgovarajući na Trumpove kritike da SAD snosi preveliki teret financiranja NATO-a, Fillon je rekao da se saveznici moraju obvezati da će svake godine povećavati izdvajanje za obranu.

“Ministar Mattis i ja smo se suglasili da ostali moraju povećati izdvajanje, a oni koji dosad nisu ispunili cilj od dva posto BDP-a morali bi se barem obvezati da će povećavati izdvajanje svake godine”, rekao je Fallon.

Sličnu poruku uputio je i tijekom prvog sastanka s NATO-om američki državni tajnik Rex Tillerson zatraživši od europskih saveznika da povećaju izdvajanja za obranu na najmanje dva posto BDP-a do 2024.