Proteklih tjedana u Dubrovniku je bilo vrlo živo. Prvo je održan 16. Dubrovnik forum na kojem su se okupili ministri vanjskih poslova zemalja EU-a, a koji je svojim prisustvom počastio i visoki predstavnik EU-a za sigurnosnu i vanjsku politiku Josep Borell.

Zatim je održan i trilateralni sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije, kao i sastanak premijera Plenkovića s predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika. A onda su i svečano otvorene 74. Dubrovačke ljetne igre. Svim tim događajima domaćin je bio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, koji je na prošlim lokalnim izborima sa 60 posto glasova više nego uvjerljivo osvojio drugi mandat na čelu grada.

Mato Franković osvojio je svoj prvi gradonačelnički mandat 2017. godine i tada je slovio kao jedan od mladih lavova HDZ-a. Prije toga stekao je bogato iskustvo rada u turizmu dok je s titulom Associate in Applied Science s Rochester Institute of Technology bio direktor ACI marine u Dubrovniku i direktor dubrovačkog Generalturista. U posljednjem mandatu bivšeg gradonačelnika Andre Vlahušića obnašao je dužnost predsjednika Gradskog vijeća Dubrovnika od 2015. do 2017., dok je od 2016. bio i saborski zastupnik i voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

NACIONAL: Kao i obično, bili ste jedini govornik na svečanoj ceremoniji otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara. Ove godine često vas je spominjala voditeljica i scenaristica otvaranja Nataša Dangubić, kako ste podnijeli kritike?

Onaj tko ne može podnijeti kritike ne treba se niti baviti politikom. Ja sam ih dobro podnio i mislim da su bile na mjestu. Moram istaknuti veliko zadovoljstvo ovogodišnjom ceremonijom otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, koja je zaista bila odlična. Rekao bih, konačno pravo dubrovački, veselo, uključivo, okrenuto puku dubrovačkom. I uistinu, nakon što su se slegnuli dojmovi, osjećao sam se ispunjenim, a i svi sugrađani koji su mi pristupali bili su oduševljeni viđenim.

NACIONAL: Između ostalog, Nataša Dangubić poručila vam je da uložite malo više novca u kulturu. Iz razgovora s glumcima saznala sam da dubrovačko Kazalište Marina Držića treba dodatna sredstva kako bi povećalo ansambl i možda steklo status hrvatskog narodnog kazališta. Jeste li u tom smjeru razgovarali s ravnateljem?

Apsolutno jesam. Nije na meni bilo da te večeri odgovaram Nataši Dangubić, jer ona je sve to izgovorila u žaru otvaranja, ali moram reći da je Grad Dubrovnik znatno povećao davanja za kulturu. Upravo smo usvojili rebalans proračuna u kojem smo za Ljetne igre osigurali dodatna sredstva. Tako da Grad Dubrovnik u ovoj godini pomaže s preko 500 tisuća eura Ljetnim igrama, što je dvostruko u odnosu na prošlu godinu. Mi podupiremo sve ustanove u kulturi, počevši od Simfonijskog orkestra, preko muzeja i galerija, folklornog ansambla Linđo, do Kazališta Marina Držića. Naravno da nam je namjera dodatno podržati naše kazalište, koje je doista doživjelo procvat od dolaska ravnatelja Paola Tišljarića, kojeg smo asimilirali u Dubrovnik i zahvaljujući njemu, unatrag nekoliko godina, Dubrovnik se doista može pohvaliti sjajnim predstavama. Drago mi je što nakon dugo godina, možda desetak, pa čak i više, Kazalište Marina Držića konačno sudjeluje u programu Ljetnih igara. Sebi sam svojedobno zacrtao kao cilj da Igre uvijek imaju tri osnovna stupa, a to su – Kazalište Marina Držića, Dubrovački simfonijski orkestar i Linđo.

NACIONAL: Između ostalog, Nataša Dangubić molila vas je da skratite govor. I niste predugo govorili, ali ste istaknuli dvije bitne stvari: suživot baštine i povijesti grada s turizmom, i drugo, možda još važnije, upozorili ste sugrađane da pronađu pravu mjeru u želji za zaradom.

To su bitne poruke u ovom trenutku. Istaknuo sam ono što stalno ističem, a to je – nemojmo u gradu kulture zaboraviti na kulturu življenja. Zbog toga sam nerijetko izložen napadima, što i ne čudi s obzirom na obnašanje gradonačelničke dužnosti, a to je odgovorna politička funkcija. Za mene je to normalno jer je nemoguće donositi odluke koje će se svima svidjeti. Ima jedna stara poslovica – ako se želite svima svidjeti, nemojte se baviti politikom, već prodajom sladoleda. To je poruka koju sam želio poslati u svom govoru. Kada ograničimo glasnu glazbu, kada oduzimamo javne površine, kada uvodimo mjeru u cijelu priču, to sigurno nije s namjerom da nekome napakostimo. Nego zato što je ključno održati kulturu življenja. Kada me prozivaju da uništavam zabavu u povijesnoj jezgri, imam jednostavan odgovor. Smatram da zabavi tamo nije ni mjesto. Povijesna jezgra nije party-mjesto, već za to postoje druge lokacije. Povijesna jezgra mora biti mjesto na kojem ćemo promovirati mediteransku kulturu življenja. To je način na koji bismo trebali privlačiti goste. Ako danas imamo neke druge goste, to znači da smo prije radili krivo i da moramo napraviti promjenu.

NACIONAL: Kad smo kod sladoleda, to je odličan primjer za onu drugu poruku koju ste poslali sugrađanima, o pronalaženju prave mjere u želji za zaradom. A sladoled u Dubrovniku jako je skup.

Ne samo sladoled, sve je poskupjelo. I zato sam, govoreći o mjeri, želio poslati poruku svima koji sudjeluju u proizvodu grada Dubrovnika. Jer kad izgubite mjeru, izgubili ste sve. A čini mi se da smo na dobrom putu da nam se to dogodi. Ove godine nećemo ostati bez gostiju, ali ako osam od deset gostiju tvrdi da je Dubrovnik preskup, znači da negdje griješimo. Naravno da je u cijenu ukalkulirana lokacija. Ako netko želi jesti sladoled na Stradunu, onda cijena može biti visoka zato što se ne plaća ta kugla sladoleda, već doživljaj konzumacije nekog proizvoda na tom mjestu. No ako vam kuglu sladoleda stave u kornet i onda s tim sladoledom hodate okolo, a kugla košta četiri eura, to je apsolutno previše. Ako je pivo u Gružu šest do sedam eura, a Coca Cola 10 eura, to definitivno znači da smo izgubili mjeru u jednom segmentu. Dubrovnik je oduvijek bio grad mjere i sklada i tome se moramo vratiti. Ne može svaki restoran imati cijenu po osobi od 50 eura, mora postojati klasa. Dakle, onaj restoran koji je najskuplji mora biti najbolji, a onaj koji je srednje ili niže kvalitete mora biti dostupan. Dolazimo u situaciju da se ugostiteljski objekti unutar povijesne jezgre, ali i iz okolnih područja natječu tko će imati veću cijenu. Jer, kažu, imali smo dvije loše godine pa moramo nadoknaditi zaradu. Ja im poručujem – imat ćemo lošijih još deset godina ako nastavimo s ovakvom politikom cijena.

NACIONAL: Kad smo već kod suživota grada i kulture, vi ste naslijedili disko-klub u Revelinu protiv kojeg se bune kulturnjaci, što je s tim?

Još uvijek je na snazi ugovor protiv kojeg Grad ne može ništa. Revelin s jedne strane uistinu ima sjajne programe, ali uvijek se nameće isto pitanje – je li bilo potrebno baš u zaštićenom spomeniku kulture otvoriti disko-klub. Ja mislim da nije i da je postojalo puno drugih i kvalitetnijih rješenja. No Dubrovnik mora imati noćni klub, to je potrebno jednom takvom turističkom odredištu, ali za to je potrebno pronaći adekvatnije mjesto.

‘Žao mi je što je predsjednik Republike odlučio ne doći zbog ranije dogovorenih obveza, ali bitno je da je poslao svog izaslanika’, rekao je dubrovački gradonačelnik novinarki Nacionala Zrinki Vrabec-Mojzeš. FOTO: Grad Dubrovnik

NACIONAL: Tražite li?

Da, intenzivno.

NACIONAL: Na otvorenju je bio premijer, nije bilo predsjednika Republike koji je pokrovitelj Festivala zato što njih dvojica ne mogu biti zajedno u istoj prostoriji. Kako to komentirate? Svojevremeno su vas članovi stranke kritizirali jer ste bili u predsjednikovom protokolu kada je polagao vijence na Boninovu.

Obnašajući dužnost gradonačelnika grada koji je poznat po svojim protokolima, ja znam što je moja dužnost. U takvim situacijama funkcioniram kako ta dužnost nalaže i tome se nitko ne treba čuditi. Žao mi je što je predsjednik Republike odlučio ne doći, zbog ranije dogovorenih obveza, ali bitno je da je poslao svog izaslanika, svog savjetnika Zdravka Zimu, i to je dobro. Drago mi je što je predsjednik Vlade došao na otvorenje, kao i predsjednik Sabora, jer su tako još jednom pokazali poštovanje prema našem gradu. Ja konstantno govorim – volio netko Andreja Plenkovića ili ne, činjenica jest da nijedan premijer do sada nije imao takvu blagonaklonost prema Dubrovniku kao što je ima premijer Plenković.

NACIONAL: Kako komentirate najnoviju aferu u HEP-u, koja je posebno eksplodirala nakon što je Nacional otkrio da su Ministarstvo i Vlada bili obaviješteni o viškovima plina koji će biti prodani u bescjenje i nakon što su se na odboru za gospodarstvo za to međusobno optuživali ravnatelj HEP-a i ministar gospodarstva? Tko je odgovoran?

U ovom trenutku ništa više od ostalih građana o tome ne znam. Čuli smo i premijera koji očekuje da se to temeljito istraži. U tijeku su analize kako bi se utvrdilo postoji li nečija odgovornost, a ako postoji, čija je i tko je napravio propust. Vjerujem u prosudbe premijera da će u konačnici hrvatskoj javnosti podastrijeti činjenice o tome što se dogodilo u tom konkretnom slučaju. Sve ostalo što bih rekao o tome bile bi spekulacije. Dakle, pričekajmo premijera da nas izvijesti o svemu.

NACIONAL: Zar političku odgovornost ne snosi prije svega nadležni ministar gospodarstva Davor Filipović? Da se tako nešto događa u Dubrovniku i da su negdje iscurili milijuni, zar politička odgovornost ne bi bila vaša?

Teško mi je reći. Znam kako je tijekom ove energetske krize od početka ruske agresije na Ukrajinu funkcionirala Vlada i svojim mjerama zaštitila kućanstva i male poduzetnike od visoke cijene energije. Znam i da je Vlada vrlo predano radila na tome da nam se ne dogodi plinska kriza i da ne nastanu nestašice, a cijene postanu enormne. Prijetio nam je scenarij katastrofe koji je brojnim investicijama i mjerama Vlade tako izbjegnut. Što bi bilo kad bi bilo, o tome ne želim. Pričekajmo što će reći premijer. A nakon toga svatko može imati svoj sud. Ali moram tu dodati nešto što ponavljam kao papagaj – ja u ovom trenutku u Republici Hrvatskoj ne vidim osobu koja može državu voditi bolje i kvalitetnije od Andreja Plenkovića.

NACIONAL: Za razliku od gradonačelnika velikih gradova koji se bune protiv ukidanja prireza jer smatraju to osvetom HDZ-a prema gradonačelnicima koji nisu iz njihovih redova, vi se niste pobunili. Zašto?

Ja se nisam bunio. Naime, čak sam u vrijeme svoje predizborne kampanje obećao ukidanje prireza kad se za to stekne financijska konsolidacija Grada Dubrovnika. To sam obećao zato što smatram da je prirez duboko nepravedan namet. To je porez na porez. Dakle, ako ćemo govoriti o porezima u budućnosti, mislim da je puno pravedniji porez na nekretnine. Prirez nije pravedan porez i zato sam ga i sam želio ukinuti. To će našim sugrađanima donijeti nešto više novca. A kako će nas ljudi gledati zato što se bunimo protiv toga da našim sugrađanima ide više novca?

NACIONAL: Iskreno, te su cifre beznačajne, a veliki gradovi ostaju bez prihoda za financiranje vrtića, komunalnih usluga, prometa…

Ne bi ostali. Znate li što je naš problem? Naš je problem ostavština prošlosti. Vi ste imali pokojnog gradonačelnika Bandića koji je uveo jedan sustav koji su svi slijedili. A on se zvao – daj sve svima bez ikakva kriterija. Besplatne udžbenike, besplatne vrtiće, besplatno ovo i ono. Samo da ga nitko ništa ne pita. Taj i takav sustav slijedili su gradonačelnici svih velikih gradova, natječući se tko će dati više, bez ijednog jasnog kriterija. Smatram zato da je nužno raditi promjene, a one se temelje na oduzimanju stečenih prava. A kada nekom oduzmete stečena prava, ti si Grinch. Ukidanje prireza nama neće ništa značiti. No ono na što nas može natjerati jest da konačno uvedemo pravila. Vrtić ne može jednako koštati za svakoga. Onaj tko ima više, nek’ plaća više, onaj tko ima jako malo, neka za njega bude besplatno. Isto tako i s udžbenicima i subvencijama. Moramo uvoditi imovinski cenzus jer on je načelo pravednosti. A ne davati pare svima šakom i kapom.

NACIONAL: Najavili ste povećanje cijena komunalnih naknada?

Uvest ćemo načelo pravednosti na svim razinama. U Dubrovniku danas imate 7500 ljudi koji imaju besplatan javni prijevoz. Je li to u redu? Zašto bi u Dubrovniku svi umirovljenici automatski imali besplatan javni prijevoz? Pa ima umirovljenika čije su mirovine puno veće od nečije plaće. Trebali bismo pomoći onima koji imaju najmanje i njima subvencionirati sve što im je potrebno. To je načelo socijalne pravednosti koje bismo trebali primjenjivati svi mi gradonačelnici. Treba podvući crtu i reći – gospodo, od danas idemo onako kako je trebalo biti od prvog dana.

NACIONAL: Premijer je nakon sastanka s vama izjavio da je ova vlada uložila gotovo milijardu eura u Dubrovačko-neretvansku županiju, a stigao je i s paketom poklona Vlade u vidu ugovora o uporabi nekretnina na Boninovu u svrhu smještaja i djelatnosti Dubrovačkih knjižnica te dvjema tabularnim ispravama kojima se daje na upravljanje državna imovina za društvenu namjenu Gradu Dubrovniku i Općini Župa Dubrovačka. Koliko je to značajno za Dubrovnik?

Jako značajno. Ova vlada je započela vraćati kulturnu i spomeničku baštinu gradu. Sve je započelo s ljetnikovcem Kaboga, a sada je u tijeku proces i oko ljetnikovca Skočibuha, koji je u jako lošem stanju. Treba ga urediti i staviti u funkciju. Još veća poruka je ljetnikovac Crijević-Pučić koji se vratio iz vlasništva Sveučilišta na Dubrovački simfonijski orkestar – dakle, orkestar se vratio doma. Ali je Vlada odmah, kroz program Ministarstva kulture i medija, osigurala i pola milijuna eura za energetsku obnovu ljetnikovca Crijevi-Pučić. To nam jako puno znači. Veselimo se i novom zakonu o imovini, koji će jako puno imovine prepustiti jedinicama lokalne samouprave. Nama je to omogućilo da na sjednici Gradskog vijeća prošloga tjedna donesemo odluku o populacijskim mjerama i dodjeli stanova mladim obiteljima s djecom u povijesnoj jezgri, a samo država tamo ima dvadeset stanova. Dakle, automatski će Grad Dubrovnik i te stanove moći dodjeljivati mladim obiteljima i vratiti život u grad. A oko populacijskih mjera, znate li što znači toliko mladih obitelji za dodatni broj stanovnika u povijesnoj jezgri, koja je gotovo prazna.

NACIONAL: Puno se posljednjih godina upozoravalo na depopulaciju stare gradske jezgre. Osim toga, mladi ljudi kažu da je u Dubrovniku nakon sezone, od 1. studenoga pa do polovice ožujka mrtvo, da se ništa ne događa i zato odlaze živjeti i raditi negdje drugdje. Kako to zaustaviti?

Ne mogu reći da imamo pad populacije, to brojke ne pokazuju. Jedni dođu, drugi odu i u tom smislu rekao bih da imamo jednu stabilnu demografsku sliku. Tome svjedoči i veliki broj dodatnih zahtjeva za upise u škole i vrtiće, dakle, imamo jednu dobru situaciju. Ali slažem se da u gospodarskom smislu moramo razbijati jednu sliku Dubrovnika kao grada monokulture. Zato se i događaju takvi kontrasti unutar godine; imamo jedno razdoblje koje je vrlo intenzivno, nekad i preintenzivno, a onda dolazi razdoblje u kojem ničeg nema i ništa se ne događa. Grad se u tom razdoblju odmara, sve se renovira i uređuje, ali to nije dovoljno aktivnosti. Kako bismo se maknuli od toga, u interesu nam je razvijati neke druge industrije – od gaminga do filmske industrije – kako bismo stvarali neke nove vrijednosti i obrazovali mlade u nekim novim segmentima. Mi smo lani kupili tvornicu ugljeno-grafitnih proizvoda TUP i za projekt obnove i rekonstrukcije te tvornice, koja će postati nova vrijednost u gradu, uspjeli smo dobiti novac Europske komisije. To je jedan od dvadeset projekata u EU-u, kroz europski Bauhaus, i sada smo razvili tu priču u kojoj su nam pomogli europski stručnjaci kako bismo jedan prostor koji je bio tvornica učinili uključivim, održivim i novim centrom mladih ljudi. Dakle, sve ono što Dubrovniku nedostaje. I uistinu vjerujemo da ćemo tim projektom napraviti značajan iskorak u smjeru razvoja novih industrija koje su kompatibilne s glavnom turističkom granom, a to je turizam.

NACIONAL: U Saboru ste pozdravili donošenje novog zakona o pomorskom dobru, koji opozicija žestoko kritizira jer smatra da će dopustiti privatizaciju plaža. S druge strane, vi tvrdite da će donijeti oko 300 posto više za lokalne jedinice?

Apsolutno će donijeti više. Dosadašnjim koncesijskim odobrenjima korištenje neke plaže bilo je limitirano na onoliko koliko određeni gospodarski subjekt može platiti jedinici lokalne samouprave. A sada idu dozvole, koje će ići na natječaj. Onaj tko da više novca i tko više plati, dobiva. Tu vidim ogroman financijski potencijal za jedinice lokalne samouprave. A osim toga, svi ti budući koncesionari dobivat će dozvolu na razdoblje od dvije do pet godina. Do sada su imali samo na jednu i zbog toga se nitko ozbiljan nije upuštao u taj posao i nije licitirao s nekom većom cijenom. Zato smo mi svi skupa imali puno manje prihoda od koncesija.

‘Moramo uvoditi imovinski cenzus jer on je načelo pravednosti. A ne davati pare svima šakom i kapom’, smatra dubrovački gradonačelnik Mato Franković. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

NACIONAL: Opozicija upozorava da će, zbog iznimki nabrojenih u Zakonu, biti moguća privatizacija plaža.

Neće biti privatizacije plaža, to su gluposti. Po prošlom zakonu to se, doduše, moglo napraviti, ali u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nemate nijednu zatvorenu plažu. Toga ima u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, a kod nas ne. Iako postoje plaže koje smo mogli zatvoriti, ali jedinica lokalne samouprave to nije dopuštala. No na raspravi u Saboru primijetio sam da je oporba prilično otupila svoje noževe, da je uvidjela da u tom zakonu postoji dobra intencija. Osim toga, nakon dvadeset godina, to moramo reći, konačno donosimo zakon o pomorskom dobru koji je usklađen sa Zakonom o koncesijama. Tu smo imali jako puno problema u dnevnoj provedbi. I ono što je najvažnije – konačno se jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost kontrole, nadzora i naplata kazni, što do sada nismo mogli.

NACIONAL: Republika Hrvatska dobila je arbitražu za Srđ. Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova u cijelosti je odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadom štete u sporu oko golf-igrališta na platou Srđ iznad Dubrovnika. To je, prije svega, pobjeda udruge Srđ je naš i stranke Srđ je grad. Vi s njima surađujete u Gradskom vijeću?

Surađujem sa svima. Ovo je pobjeda Hrvatske i svih nas. Bio sam jedan od svjedoka u toj arbitraži i nadam se da sam i ja dao doprinos takvoj odluci. Uistinu je to velika stvar za sve nas. Pokazali smo da nismo posrnuli pred velikim kapitalom i da je država bila potpuno ispravna u svim svojim postupcima. To je dobra priča za Grad, a posebno za Republiku Hrvatsku koja je pokazala da apsolutno poštuje vladavinu prava.

NACIONAL: Što je s brzom cestom između Dubrovnika i Zračne luke? Ministar Butković proljetos je poručio vama i županu Dobroslaviću da se dogovorite i dođete zajedno na razgovor u Zagreb. I, jeste li došli?

Brza cesta Zračna luka Dubrovnik –Dubrovnik prioritet je svih prioriteta i na toj dionici nemamo ni jednu spornu stavku te oko iste vlada apsolutni konsenzus, ono što je sporno jest cesta Dubrovnik – čvor Osojnik i tu je sporan dio koji ide preko rijeke Omble. Stanovnici Rijeke Dubrovačke su protiv navedene dionice jer smatraju da će trajno uništiti zaštićeni prirodni krajobraz. Istovremeno Hrvatske ceste tvrde da je to zapravo jedino moguće rješenje. Zbog svega navedenog nakon više krugova razgovora dogovorio sam se s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem da ćemo prije same prezentacije studije utjecaja na okoliš održati zbor građana Rijeke Dubrovačke, početkom rujna ove godine, na kojem će naše sugrađane stručne osobe izvijestiti o svim detaljima projekta te će im odgovoriti na sva njihova pitanja. Vjerujem da ćemo nakon tog zbora građana imati više informacija, a kako bismo u suradnji s kotarima Mokošica i Rijeka Dubrovačka mogli donijeti zajedničku odluku na dobrobit svih svojih stanovnika.