Dubrovački gradonačelnik Mato Franković već je duboko u svome drugom mandatu na čelu hrvatskog turističkog bisera. Franković, ujedno i zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru, za Nacional govori o izazovima s kojima se suvremeni Dubrovnik nosi, održivom upravljanju destinacijom, važnosti očuvanja prostora, proračunu koji se polako, ali sigurno oporavlja od šoka uzrokovanog korona-krizom, projektima i planovima za 2023. te otkriva koji je događaj iz južne perspektive obilježio godinu s kojom se opraštamo.

Krenimo od najrecentnijih događanja… Grad Dubrovnik je nedavno donio proračun za 2023. godinu. Po čemu je on drugačiji od prošlogodišnjeg proračuna, ali i onih prije nego što je korona-kriza pogodila lokalne proračune, posebno one poput dubrovačkog koji su uslijed prekida turističkih djelatnosti ostali bez velikog dijela prihoda?

Proračun za iduću godinu donosi oporavak gradskih financija tako da se polako, ali sigurno primičemo onim vrijednostima pretpandemijskog proračuna, napose onog iz 2019. godine koji je iznosio 92 milijuna eura, dok je ovaj planiran u iznosu 87,2 milijuna eura. Rezultat je to oporavka turističkog tržišta i pokretanja gospodarstva započetog u sezoni 2021. i nastavljenog prethodne sezone. Gledajući unazad imamo razloga za zadovoljstvo i zbog činjenice da smo u protekloj sezoni konačno u punini vidjeli benefite naših napora usmjerenih prema održivom upravljanju destinacijom kroz projekt „Poštujmo Grad“, a pri tome ne mislim samo na segment tržišta s brodovima na kružnim putovanjima, iako smo tu imali značajne pomake naprijed zahvaljujući partnerskom odnosu s međunarodnim udruženjem CLIA (Cruise Line International Association). Ono što također nije zanemarivo jest činjenica da smo proračun donijeli uz veliku potporu gradskih vijećnika.

U hrvatskoj javnosti odjeknula je vijest da su za proračun, nakon što ste im prihvatili amandmane, glasali i vijećnici oporbenog SDP-a. Mogle su se čuti različite reakcije, jedni su spominjali trgovinu i kupovinu glasova, dok su se drugi pitali je li na pomolu neka nova koalicija.

Naprotiv, koalicija nema niti će ih biti, a sigurno se nije radilo o političkoj trgovini. Riječ je samo o tome da su amandmani dobri i ostvarivi, da su direktno usmjereni prema dobrobiti naših sugrađana različitih dobnih skupina, od roditelja preko studenata do osoba s invaliditetom te smo nakon razmatranja ocijenili da je ispravno prihvatiti ih. Bilo bi krajnje neodgovorno i štetno od politike da odbacuje konstruktivne prijedloge samo zato što dolaze od oporbe. S druge strane, oporba je često nekonstruktivna i aprioristički nabrušena protiv svake dobre ideje i prijedloga, dok smo ovdje ipak vidjeli da ne to ne mora biti slučaj. Uostalom, proračun koji sam predstavio dobio bi potporu vijećnika i bez dva glasa SDP-ovih vijećnika, ali smatram da smo ovako pokazali političku zrelost i odgovornost prema građanima koji od izabranih političara očekuju da zastupaju njihove najbolje interese. Ako to netko ne vidi, ja mu ne mogu pomoći.

Što biste iz proračuna mogli izdvojiti, a što dubrovačka javnost može očekivati u 2023.?

Najveća kapitalna investicija u idućoj godini svakako je rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale koja izgradnjom obalnog zida poprima nove obrise. Radi se o najvećem ulaganju u prometnu infrastrukturu užeg dijela grada u zadnjih pedesetak godina, a u cijelosti je izvodimo zahvaljujući 70 milijuna kuna sredstava iz EU fondova i drugih izvanproračunskih izvora. Rok izvođenja je kraj iduće godine. U 2023. s radom će krenuti i nova osnovna škola u povijesnoj jezgri u adaptiranom objektu nekadašnje palače smještenom tik uz gradske zidine. Ovu investiciju realizirali smo uz donaciju zaklade Caboga Stiftung i opipljivi je primjer nastojanja ove gradske uprave usmjerenih prema održavanju stvarnog života u povijesnoj jezgri, što je uostalom i u fokusu Plana upravljanja zaštićenim povijesnom cjelinom. Jedan od ključnih investicijskih projekata s kojim startamo odmah u siječnju je rekonstrukcija i modernizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika. Uključuje zamjenu gotovo četiri tisuće zastarjelih, energetski neučinkovitih i ekološki neprihvatljivih, rasvjetnih tijela na širem gradskom području. Smanjit će se svjetlosno zagađenje, Dubrovnik će dobiti posve novu vizuru, dok će financijske uštede na trošku električne energije prelaziti dva milijuna kuna na godišnjoj razini, a dodatno će se značajno smanjiti i troškovi održavanja sustava. Puno je još projekata, uvjetno rečeno manjih i većih, koje nastavljamo razvijati i realizirati, a vrijedi izdvojiti Centar za pružanje usluga u zajednici, namijenjenog djeci s teškoćama u razvoju i osobama s intelektualnim poteškoćama iznad 21 godine života. U idućoj godini planira se izraditi cjelokupna projektna dokumentacija i ishoditi građevinska dozvola, nakon čega ćemo u suradnji s partnerima pronaći najbolji model financiranja za ovaj iznimno važan projekt. Upravo smo potpisali i ugovor za izradu projektne dokumentacije nove sportske multifunkcionalne dvorane u Gospinom polju koja će biti završena u roku za Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. godine. Osim za sport, multifunkcionalni prostor koristit će se za održavanje kongresa, koncerata i drugih kulturnih sadržaja.

Dubrovnik se ističe i kao nacionalni prvak u primjeni Smart City rješenja. Pripremate li nešto novo u tom segmentu?

U 2023. u primjenu ulazi i projekt participativnog budžetiranja, čime želimo osnažiti ulogu gradskih kotara i mjesnih odbora i građanima pružiti alat za sukreiranje stavki proračuna putem platforme „Vox Populi – Građani upravljaju Gradom“. Jedinstvenom prijavom kroz sustav e-Građani, Dubrovčani će kroz 2023. godinu moći sudjelovati u procesu odabira i razrade projekata kako bi se u proračunu za 2024. godinu našli upravo oni koje su sami odabrali, a koji će poboljšati kvalitetu života u njihovoj ulici, kotaru ili gradu kao cjelini. Pripremili smo i potpunu dokumentaciju za nekoliko desetaka projekata koji se planiraju financirati sredstvima iz dostupnih fondova Europske unije i drugih izvanproračunskih izvora kako bismo bili spremni po dostupnosti istih za prijavu i financiranje.

‘U protekloj sezoni konačno smo u punini vidjeli benefite svojih napora usmjerenih prema održivom upravljanju destinacijom kroz projekt Poštujmo Grad’, istaknuo je gradonačelnik Franković. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Spomenuli ste projekt Poštujmo Grad i Plan upravljanja. Ima li u slučaju Dubrovnika formule za ravnotežu između turizma i kvalitete života, posebno života unutar povijesne jezgre, gdje je i najveći pritisak?

Svakako da ima. Sve što radimo od početka prvog mandata u svibnju 2017., sve poduzete aktivnosti usmjerene su upravo na postizanje pune i primjenjive održivosti u upravljanju destinacijom, a da smo već daleko dogurali na tom putu potvrđuje nam i odobravanje stručne i međunarodne javnosti. Istaknuo bih pritom da je održivost proces i zahtijeva krajnju opredijeljenost tom cilju, a mi je definitivno imamo. Akcijski plan projekta Poštujmo grad je u primjeni, a implementacija aktivnosti Plana upravljanja, koje se već uvelike provode, sustavno će i trajno podizati kvalitetu života svih naših sugrađana koji žive u povijesnoj jezgri. Jedan od primjera je i primjena odluke o buci. U skladu s propisanim aktivnostima Plana upravljanja, počeli smo s izricanjem sankcija ugostiteljskim objektima, posebno onim unutar zidina, a sve kako bi se kvaliteta života sugrađana narušena reproduciranjem glazbe iznad dozvoljenih vrijednosti povećala u odnosu na dosadašnje stanje. Naši Smart City alati, poput sustava Dubrovnik Visitors koji bilježi broj ljudi u prostoru unutar zidina, omogućuju nam kvalitetno i odgovorno upravljanje. Tako smo na bazi zabilježenih podataka o kretanju posjetitelja, primjerice došli do spoznajte da je postignuta značajna promjena u pritisku na povijesnu jezgru te su zabilježene manje gužve. To se posebno očituje u činjenici kako najveći broj posjetitelja, tzv. vrhunce ili „peakove“, bilježimo u večernjim satima, a što se veže za održavanje manifestacija i događanja Grada Dubrovnika unutar povijesne jezgre poput ceremonije otvaranja Ljetnih igara, za razliku od 2017. i prethodnih godina kada su znatno veće gužve i pritisci bili u jutarnjim satima. Gradsku jezgru vidimo kao prostor stanovanja za Dubrovčane, prostor za javne potrebe poput škole, gradsku administraciju, javne kulturne sadržaje. To je i prostor za aktivnu gospodarsku djelatnost, no ono što treba postići je mjera tako da je omogućen neometan i ugodan život.

Uz održivost, pitanje prostora temeljeno je političko pitanje kada govorimo o Dubrovniku. Koji su najveći izazovi na tom polju s kojima se gradska uprava nosi?

Ponovno bih se vratio na Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“. Njegovim usvajanjem u travnju 2021. godine Dubrovnik je postao i prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je izradio i usvojio strateški dokument nulte kategorije. On služi i kao prijeko potrebna podloga za sve daljnje planove i odluke kojima će se uređivati život grada u cjelini. Nakon što smo prošle godine donijeli ciljane izmjene PPU-a i GUP-a, kako bismo uveli prijeko potreban red u prostor i spriječili njegovu devastaciju prekomjernom gradnjom, započeli smo izradu sveobuhvatnih izmjena i dopuna prostorno-planskih dokumenata koji će definirati jasnu viziju razvoja grada za dugoročni period. Ključan korak prema cilju očuvanja skladnosti prostora i zaštite naslijeđene kulturno-povijesne baštine jest usvajanje novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kojeg je Hrvatski sabor usvojio u srpnju 2022. godine. Na naš prijedlog uveden je pojam „zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni”, što povijesnim gradovima pod zaštitom UNESCO-a omogućuje da u kontaktnoj zoni sustavno reguliraju načine i uvjete ulaza, prometovanja i izlaza svih kategorija vozila kako bi se promet optimizirao te smanjio štetan utjecaj motoriziranog prometa. Mi smo prethodno implementirali tehničko i prometno-tehnološko rješenje, a razvijamo i energetski potpuno neovisan Park´n´Ride sustav izvan središta grada, a koji obuhvaća parking za vozila i prijevoz gradskim autobusima uključen u cijenu parkiranja. Svakako treba spomenuti i EU projekt Aglomeracije, najveći infrastrukturni zahvat u suvremeni vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti, a koji se već uvelike provodi i koji će konačno ispraviti najslabiju točku Dubrovnika – nedovoljno razvijenu vodokomunalnu infrastrukturu čiji razvoj nije pratio razvoj suvremenog turizma. Od presudne je važnosti i stvaranje preduvjeta za prostorno širenje grada i stvaranje novih zona stanovanja na administrativno rubnim područjima poput Pobrežja, do kojeg smo napravili novu cestu. Uostalom, i kupovina bivšeg tvorničkog kompleksa TUP-a u Gružu, što držim strateškom i povijesno važnom odlukom ove gradske uprave, doprinijet će disperziji turističkog prometa i smanjenju pritiska na povijesno središte. Kroz projekt, koji je dobio potporu Europske komisije, želimo revitalizirati nekadašnje industrijsko središte grada te bivše proizvodne pogone tvornice transformirati u novo urbano središte, kulturno-društveni centar koji promiče lokalne kreativne ideje i suživot lokalne zajednice i turista.

Za kraj, što je po vama obilježilo godinu na izmaku?

Događaj koji je obilježio 2022. bez premca je otvaranje i puštanje u promet Pelješkog mosta. Za hrvatski jug i za Dubrovnik Pelješki most milenijski je projekt i najvažniji događaj od oslobođenja juga, odnosno deblokade Grada u Domovinskom ratu, čiju smo obljetnicu, simbolično, također proslavili ove godine. Donio nam je dugo čekani „spokoj u duši“ jer smo njegovom izgradnjom konačno cjeloviti, ali smo pokrenuli i prosperitet kroz brojne trgovinske, ekonomske i prometne benefite.

Intervju je nastao u suradnji s Gradom Dubrovnikom, razgovarala Silvia Praprotnik.