Svake godine početkom lipnja gradonačelnik Dubrovnika u drugom mandatu Mato Franković građanima i javnosti predstavi rezultate svog rada kroz prezentaciju projekata, mjera i aktivnosti koje su on i njegova gradska uprava realizirali, ne samo u proteklom jednogodišnjem razdoblju, nego od samog početka mandata, u lipnju 2017. godine. Od tada do danas Franković i njegov tim izveli su dubrovački turizam na put održivosti, okrenuli se izdašnom korištenju fondova Europske unije, posvetili se komunalnim ulaganjima te unapređenju uvjeta života i rada u svakom kutku Dubrovnika s naglaskom na ravnomjernom razvoju. S fokusom na održivom, odgovornom i participativnom upravljanju pokrenuli su brojne programe i inicijative kojima se ističu u nacionalnim, ali i međunarodnim okvirima. O rezultatima dosadašnjeg rada i planovima govorio je za Nacional.

NACIONAL: Nakon sedam godina mandata brojni su projekti iza vas, brojni se provode ili su u pripremi, Dubrovnik je postao veliko gradilište i gradi se, uređuje i obnavlja sve, od najmanjih parkirališta, cesta, vrtića, škola, domova za starije, stanova za mlade do kapitalnih infrastrukturnih projekata poput Lapadske obale. Na što ćete se fokusirati u sljedećem periodu?

Ponosan sam na sve što smo postigli u proteklih sedam godina, unatoč činjenici da je Dubrovnik, više nego drugi hrvatski gradovi, puno intenzivnije osjetio udar koronakrize na lokalno gospodarstvo. Svjedoci smo značajnog napretka u gotovo svim segmentima infrastrukture – od prometne, društvene, obrazovne do sportske – ali i značajnog uspjeha modeliranja grada kao međunarodno prepoznatog odredišta održivog turizma. U narednom razdoblju nastavit ćemo u istom pravcu. Jedan od ključnih segmenata je modernizacija prometne infrastrukture za smanjenje prometnih gužvi i poboljšanje dostupnosti svih dijelova grada. Ključan je projekt uvođenje zone posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre. Dubrovnik je prvi grad u Republici Hrvatskoj koji uvodi takvu zonu kako bi na trajno održiv način riješio problem prevelikog prometnog opterećenja užeg gradskog područja s glavnim fokusom na potrebe građana i održivost. Online sustav Bus Web Shopa putem kojeg se regulira dolazak i zaustavljanje turističkih vozila na platou Pile, već nekoliko godina uspješno funkcionira, a završili smo i postavljanje sve potrebne opreme za informiranje i komunikaciju s posjetiteljima. Testna faza kreće već 1. rujna, da bi se odluka u punom opsegu primjenjivala od početka iduće godine. Za smanjenje prometnog pritiska na uže područje grada presudan je i projekt Park & Ride sustava na administrativno rubnom području Pobrežja, koji ćemo financirati EU-ovim sredstvima kroz mehanizam ITU. Uz europske fondove počinjemo izgradnju drugog novog doma umirovljenika koji će svojim kapacitetom zadovoljiti potrebe naših građana treće životne dobi, a nastavljamo s obnovom i izgradnjom škola i vrtića, sportskih objekata, ulažemo u zelenu i parkovnu infrastrukturu. Ne manje važno, nastavljamo s demografskim mjerama osiguranja priuštivog stanovanja za naše mlade sugrađane. Nastavit ćemo raditi s istim entuzijazmom i predanošću kako bismo ostvarili sve zacrtane ciljeve, časno, odgovorno i transparentno, bez afera, kao i do sada.

NACIONAL: Uveli ste jedinstveni model participativnog budžetiranja projekata u interesu građana. Prema tom modelu, građani sami biraju koji će se projekti realizirati (u 2024. odabrali su 25 projekata), a u kreiranju proračuna sudjelovalo je više od 1000 građana. Jeste li taj model pokušali preslikati drugdje, odnosno, jesu li vam se javili i drugi gradonačelnici koji bi željeli uvesti takav model financiranja projekata? Jeste li zadovoljni projektima koje su građani odabrali i koje projekte građani smatraju najvažnijima?

Ponosan sam na naš, opet u Republici Hrvatskoj jedinstven, model participativnog budžetiranja projekata, koji je postao primjer kako uključivanje građana u odlučivanje može donijeti pozitivne promjene. Mnogi su prepoznali prednosti našeg pristupa i zanima ih kako bi mogli implementirati slične modele u svojim zajednicama. U tom smislu rado dijelimo svoja iskustva i najbolje prakse s drugima. Smatram da je ključ uspjeha našeg modela u transparentnosti i otvorenoj komunikaciji s građanima. Vjerujem da participativno budžetiranje ima potencijal postati standardna praksa u mnogim gradovima, jer omogućuje građanima da aktivno sudjeluju u oblikovanju svojih zajednica i jača povjerenje između lokalne vlasti i stanovništva. Projekti koje su građani odabrali odražavaju stvarne potrebe naše zajednice i pokazuju kako se zajedničkim naporima može postići mnogo. Mi smo upravo u procesu glasovanja za nove predložene projekte koji će se realizirati u 2025. godini. Tako naši sugrađani mogu glasovati za 82 projektna prijedloga koja su zadovoljila kriterije modela participativnog budžetiranja u vrijednosti do 60 tisuća eura po svakom mjesnom odboru te 120 tisuća eura po svakom gradskom kotaru.

NACIONAL: Građani su prvi put u povijesti i kroz fokus grupe uključeni u izradu GUP-a i PPU-a. Jesu li prepoznali otvorenost vaše gradske uprave većoj participaciji grada u odlučivanju?

Uključivanje građana u izradu prostorno planske dokumentacije koja će definirati budući razvoj grada, bio je ključni korak u našem naporu da gradimo transparentniju i inkluzivniju upravu. Otvorena komunikacija i participacija, bilo kroz ovakve primjere ili kroz zborove građana koje redovito organiziramo, poboljšali su odnose između građana i gradske uprave. Građani sada vide gradsku upravu kao partnera koji je spreman slušati i uvažavati njihove potrebe i prijedloge.

Nova Lapadska obala najveća je kapitalna investicija u cestovnu infrastrukturu financirana europskim i nacionalnim sredstvima. FOTO: Grad Dubrovnik

NACIONAL: Zašto je grad kupio Luku Dubrovnik i ugostiteljsku tvrtku UTD Ragusa te tvornicu TUP? Kako ćete dalje razvijati te subjekte?

Kupnja Luke Dubrovnik, tvrtke UTD Ragusa i kompleksa bivše tvornice TUP strateške su odluke koje su međusobno isprepletene, a s ciljem dugoročnog razvoja i održivog gospodarskog rasta našega grada. Luka Dubrovnik je vitalna za našu ekonomiju. Preuzimanjem kontrole nad Lukom, možemo osigurati njen razvoj u skladu s interesima građana i lokalne zajednice, a ne privatnih investitora. Taj potez od posebnog je značaja i zbog čvrste opredijeljenosti Grada i Luke da budu nositelj projekta izgradnje budućeg terminala za brodove na kružnim putovanjima. Realizacijom tog projekta Dubrovnik bi zauzeo važno mjesto na karti homeport gradova, a značajno bi se povećala i mogućnost razvoja različitih gospodarskih grana. Od samog početka mandata ove gradske uprave posebnu pažnju posvećujemo očuvanju vrijednog prostora i nekretnina od posebnog značaja za identitet grada. Preuzeli smo vlasništvo nad vilom Čingrijom na Boninovu, budućim Regionalnim centrom kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo koji se obnavlja i oprema EU-ovim i nacionalnim sredstvima. Osigurano je cjelovito vlasništvo nad ljetnikovcem Bunić-Kaboga, dok je tvrđava Imperijal na Srđu vraćena Gradu Dubrovniku i građanima te je otvoren put za rekonstrukciju tvrđave, simbola obrane Dubrovnika. Stjecanje iznimno dragocjenog prostora TUP-a, smještenog u srcu Gruža neposredno uz Luku Dubrovnik, kruna je takve politike i opredijeljenosti prema zaštiti najboljih interesa Grada i građana. Najveća je to pojedinačna akvizicija Grada Dubrovnika u posljednjih 30 godina. Koristi će imati prvenstveno građani Dubrovnika kojima će se nuditi paleta javnih i kulturnih sadržaja i usluga, ali i posjetitelji jer će se ponudom namijenjenoj njima dodatno rasteretiti povijesna jezgra. Uskoro u TUP-u počinje izgradnja nove gradske knjižnice, a od ove godine tamo djeluje i Obiteljski centar, kao i dio udruga mladih. Projekt je dobio i podršku Europske komisije kao jedan od 20 najboljih u Europi kroz Novi europski Bauhaus.

‘Naš model participativnog budžetiranja projekata primjer je kako uključivanje građana u odlučivanje donosi pozitivne promjene’. FOTO: Grad Dubrovnik

NACIONAL: Privlači li Dubrovnik investitore koji nisu vezani samo uz turistički sektor i koji su najveći projekti koji se događaju u Dubrovniku? Što je, po vama, budućnost dubrovačkog gospodarstva?

Dubrovnik je uvijek bio sinonim za turizam, no naši ciljevi su diversifikacija gospodarstva i stvaranje uvjeta za održivi gospodarski rast koji nije ovisan samo o turizmu kako bismo osigurali dugoročni prosperitet Dubrovnika i stvorili grad koji je otporniji na ekonomske izazove i sposoban pružiti visoku kvalitetu života svojim građanima. Prilike za razvoj nama se nameću u tehnološkom i IT sektoru, jer Dubrovnik je višestruki dobitnik priznanja za svoje Smart City usluge, ali i kroz razvoj obrazovanja, u zdravstvu i medicinskom turizmu, u upravljanju baštinom, filmskoj industriji i slično.

NACIONAL: Kada govorimo o stanovanju, poznato je da Dubrovnik nema puno prostora za širenje, ali i da je mladoj obitelji tu danas gotovo nemoguće kupiti vlastiti stan. Kako se Grad nosi s tim izazovima?

Svjesni smo koliko je teško mladim obiteljima danas priuštiti vlastiti stan, posebno u gradu s visokim cijenama nekretnina poput Dubrovnika. Zato smo kao prvi grad u Hrvatskoj osmislili i provodimo vlastiti model stambenog zbrinjavanja mladih sugrađana. Cilj je omogućiti svim građanima Dubrovnika kvalitetan i pristupačan životni prostor, odnosno, razvijati modele priuštivog stanovanja. U novoizgrađenim stanovima u Mokošici osigurali smo smještaj za 39 obitelji. Provedena su dva javna poziva uz potpunu transparentnost procesa, a stanovi su ustupljeni uz dugoročni najam. Za izgradnju novih 50 stanova u naselju Solitudo imamo građevinsku dozvolu, a jedan od novijih programa je subvencioniranja 30 mladih obitelji s 30 tisuća eura nepovratno radi kupnje prve nekretnine (kuće ili stana) i izgradnje ili nadogradnje objekta. Smješten na uskom obalnom pojasu, omeđen brdom Srđ s jedne i morem s druge strane, Dubrovnik je prostorno skučen, a mogućnosti za prostorni razvoj dosta su ograničene. Stoga smo osigurali cjelovito vlasništvo nad zemljištem ukupne površine 92.827 četvornih metara na Pobrežju, području s velikim potencijalom za stvaranje novih zona stanovanja. Cilj je mladim sugrađanima dodjeljivati parcele za izgradnju tipskih obiteljskih kuća te tako stvoriti preduvjete za njihov ostanak u gradu. Temeljni infrastrukturni preduvjet za urbanizaciju ovog područja bila je izgradnja nove dvotračne ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana do ceste za Osojnik, investicija koja je završena 2021. godine.

NACIONAL: Pokrenuli ste i inicijative oko potrebe regulacije rasta privatnog smještaja, ali i programe demografske obnove područja povijesne jezgre?

Dubrovnik je često kroz povijest bio preteča u mnogim područjima, a i danas smo u mnogočemu prvi. Tako smo i prvi grad u Republici Hrvatskoj koji ima Plan upravljanja i konzervatorsku podlogu, strateške podloge o kojima se pozitivno izrazilo i Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) odnosno Organizacija gradova svjetske baštine (OWHC), čiji je tajnik nedavno Dubrovnik nazvao predvodnikom promjena i gradom primjerom na globalnoj razini kada se radi o zaštiti baštine i korištenju baštine kao resursa za održivi razvoj. Nedavno smo usvojili i jedinstveni dubrovački Plan prihvatnog kapaciteta, prvi u Hrvatskoj izrađen prema UNESCO-ovim smjernicama. U središtu svih tih strateških dokumenata je očuvanje živog grada, uopće karakteristika urbaniteta koje će nestajati pod surovim udarom krupnog kapitala i puke apartmanizacije. Važno je istaknuti da nisam pobornik zabrana ili uplitanja u slobodno tržište, ali u slučaju nekontroliranog rasta kapaciteta privatnog smještaja na udaru je budućnost Dubrovnika. Mi smo te prijetnje prepoznali na vrijeme i naprosto je nužno da odmah djelujemo. Ključan je novi Zakon o turizmu koji tijelima jedinica lokalne samouprave i nama gradonačelnicima pruža alat za upravljanje. Ponavljam, ključ je u upravljanju. Naš grad ili bila koja povijesna jezgra, ako ih iselimo, ostat će samo lijepe zidine, a to ne želimo. Zato smo pokrenuli obnovu stambenog fonda unutar zidina i kupovinu novih stanova. Zahvaljujući novom demografskom programu kao dijelu dubrovačke stanogradnje, već smo dodijelili prva dva stana za obitelji s ukupno devetero djece, a uskoro ćemo zbrinuti još jednu obitelj s više djece. Plan je u 2024. stambeno zbrinuti šest dubrovačkih obitelji s više djece te tako doprinijeti revitalizaciji života u gradu. Podsjetit ću da je u povijesnoj jezgri prošle godine otvorena nova školska zgrada u obnovljenoj palači, što je također doprinos očuvanju života u zidinama.

NACIONAL: Grad Dubrovnik ukinuo je prirez, ali istovremeno nije povećao stope poreza na dohodak te time građani štede i do 680 eura godišnje. Kako je grad kompenzirao manjak tih prihoda?

Ukidanje prireza u Dubrovniku bilo je značajna odluka koja je donijela izravne financijske koristi za naše građane. Iako je ovaj potez rezultirao smanjenjem gradskih prihoda, uspjeli smo kompenzirati manjak prihoda poglavito kroz efikasniju upotrebu resursa, povećanje prihoda iz drugih izvora koji se ne odnose na financijsko opterećivanje građana, bolje iskorištavanje turističkog potencijala Dubrovnika, ali i značajnije korištenje izvanproračunskih izvora bespovratnog financiranja iz fondova EU-a i nacionalnih programa. Naglasit ću da nam je cilj omogućiti najveću kvalitetu života i dostupnost javnih usluga za naše građane u svakom dijelu grada, pa tako već roditelji u Dubrovniku plaćaju jednu od najnižih iznosa participacije u cijeni vrtića, naša satnica za asistente u nastavi najveća je u Hrvatskoj, javni prijevoz besplatan je za 78 posto sugrađana korisnika pokaza, a u dječje vrtiće i osnovne škole u sedam godina uložili smo više od 27 milijuna eura. Sve to možemo jer znamo odgovorno upravljati.

NACIONAL: Grad Dubrovnik uspio je povući sredstva iz europskih fondova za neke od kapitalnih projekata, poput Aglomeracije, rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale, nabave novih autobusa, izgradnje Centra za starije osobe, a tu su, naravno, i brojni projekti energetske obnove i uređenja škola, vrtića, ali i više projekata ozelenjivanja grada. Koliko je ukupno novca iz EU-a povučeno u vaših sedam godina i što je ključno za pripremu projekata kako bi oni uspjeli u odobrenju financiranja?

U proteklih sedam godina Grad Dubrovnik je napravio potpuni zaokret i ostvario značajan uspjeh u povlačenju sredstava iz fondova EU-a za niz kapitalnih projekata, dok su prethodne uprave osigurale ravno nula kuna. Uspjeli smo iskoristiti svaku dostupnu mogućnost za bespovratna sredstva, što je rezultiralo realizacijom brojnih važnih projekata za naš grad. Ukupan iznos sredstava povučenih iz EU fondova u ovom razdoblju prelazi 300 milijuna eura. Ta sredstva su bila ključna za financiranje raznih infrastrukturnih i društvenih projekata koji doprinose kvaliteti života građana Dubrovnika. Rekao bih da su ključni temeljita priprema i planiranje te stručan tim u našem upravnom odjelu koji to sve priprema i provodi. Naravno, važna je i pomoć nadležnih ministarstava i općenito Vlade koja je pokazala i pokazuje senzibilitet prema potrebama i specifičnostima krajnjeg juga.

NACIONAL: Dubrovnik je prošle godine proglašen šampionom hrvatskog turizma, a osvojio je niz međunarodnih priznanja te je proglašen i najboljim hrvatskim Smart Cityjem. U to se uklapa i digitalni Dubrovnik Pass čiji su prihodi nadmašili sve prethodne godine. Znači li to da se turisti izvrsno snalaze s tim novim tehnologijama i kakve su povratne reakcije?

Turisti su prepoznali Dubrovnik Pass kao praktičan alat koji im olakšava pristup raznim turističkim atrakcijama i uslugama grada. Posjetitelji cijene jednostavnost korištenja, mogućnost uštede vremena i novca te praktičnost digitalnog pristupa. Takav sustav omogućava im da maksimalno iskoriste svoje vrijeme u gradu bez nepotrebnog gubljenja na organizaciji i plaćanju pojedinačnih usluga. Uspjeh Dubrovnik Passa potiče Grad Dubrovnik da nastavi s razvojem i implementacijom novih digitalnih inovacija. To može uključivati proširenje ponude usluga, poboljšanje korisničkog iskustva i integraciju s drugim tehnološkim rješenjima. Uz sve to, Du Pass je alat za upravljanje tokovima posjetitelja, ali i za financiranje kulturnog sektora i programa.

Nova škola otvorena u palači u povijesnoj jezgri, uz priuštivo stanovanje, vraća mlade obitelji s djecom životu unutar zidina. FOTO: Grad Dubrovnik

NACIONAL: Dubrovnik je ove godine postao i baza Ryanaira koji ga povezuje s čak 19 destinacija, i to ne samo u ljetnoj sezoni, već i zimi. Međutim, dok se iz Njemačke do Dubrovnika može letjeti po cijeni već od 15 eura u jednom smjeru, domaći gost iz Zagreba mora platiti najmanje 100 eura. Kako bi se, po vama, taj problem mogao riješiti kako bi se u Dubrovnik privuklo i više domaćih turista, možda čak i u zimskom periodu?

Otvaranje baze Ryanaira u Zračnoj luci Ruđera Boškovića značajno je upravo zbog opredijeljenosti ovog niskotarifnog prijevoznika na razdoblja izvan glavne turističke sezone, uključujući zimu, a rezultati ovogodišnje predsezone s ostvarenim milijuntim noćenjem to zorno potvrđuju. Međutim, Ryanair nam umnogome omogućuje stvaranje atraktivnih sadržaja i ponude u zimskom razdoblju čime će Dubrovnik biti privlačniji i stranim i domaćim posjetiteljima, jer svako doba godine ima svoje prednosti, a grad je lijep i ljeti i zimi. Mi smo već prošle zime ostvarili veliki iskorak u organizaciji 10. Dubrovačkog zimskog festivala, ali i u organizaciji i domaćinstvu brojnih sportskih, kulturnih i zabavnih događanja. Kada govorimo o cijenama avionskih karata na relaciji Dubrovnik-Zagreb, to je višegodišnji problem i smatram da trebamo sjesti i razgovarati o najboljim rješenjima jer subvencije karata za građane koje je Dubrovnik imao nisu dale željeni rezultat. Držim da smjer može biti u subvencioniraju troška aerodromskih taksi kako bi se smanjila cijena avio karte, ali za to treba razgovarati na razini zračnih luka i gradova vlasnika.

NACIONAL: Pelješki most označio je povijesnu prekretnicu u povezivanju Hrvatske s ostatkom Republike Hrvatske, premijer Andrej Plenković najavio je da će do 2027. biti dovršen i puni profil autoceste od Ploča do Dubrovnika. Međutim, u razgovoru s Dubrovčanima može se saznati kako oni zapravo smatraju da bi puno brža varijanta ipak bila preko Bosne i Hercegovine, što je bila jedna od varijanti koje su se razmatrale, jer bi bila brža i bliža. U tom slučaju izgradio bi se odvojak s autoceste koji bi se spuštao na Dubrovnik. Hoće li i ta varijanta u konačnici zaživjeti pa će Dubrovnik biti spojen s dvama glavnim cestovnim prometnim pravcima?

Grad Dubrovnik potpuno podržava planove Vlade Andreja Plenkovića u izgradnji autoceste punog profila od Ploča do Dubrovnika na način koji je planiran te uostalom i započet. Svako povezivanje cestovnim koridorima u budućnosti je, naravno, dobrodošlo, ali u ovom slučaju smatram da Dubrovnik zaslužuje biti s ostatkom države povezan direktno, hrvatskim teritorijem.

Intervju je realiziran u suradnji s Gradom Dubrovnikom.