Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u razgovoru za Nacional govori o turističkoj sezoni u Dubrovniku i komentira prijetnje koje je primio nakon što je prozvao osobe koje se protive cijepljenju
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković, kojeg smatraju jednim od „mladih lavova“ HDZ-a, jedan je od pobjednika nedavno održanih lokalnih izbora. Sa 60 posto osvojenih glasova pomeo je svog protukandidata Peru Vićana, predsjednika stranke Dubrovački demokratski sabor, koji je osvojio 40 posto glasova.
I na izborima za Gradsko vijeće pobijedio je HDZ, čija je koalicijska lista s HSU-om i Hrvatskim suverenistima osvojila 29 posto glasova. Druga po snazi je zajednička lista stranke Srđ je Grad i platforme Možemo, čiji je nositelj bio Đuro Capor i koja je osvojila 14,86 posto, a treći je DDS Pere Vićana s osvojenih 13,86 posto glasova. SDP u koaliciji sa strankom Glas osvojio je tek 8,94 posto glasova.
Novi – stari gradonačelnik Dubrovnika najavio je, međutim, da u dubrovačkom Gradskom vijeću neće formirati koaliciju kako bi došao do klasične većine, već će inzistirati na projektnoj suradnji sa svim opcijama.
Nakon što je u intervjuu za lokalnu TV Libertas ustvrdio da su za HDZ-ov gubitak izbora u Zagrebu krivi loš kandidat Davor Filipović i loša kampanja, a ne mediji, zamjerio se premijeru Plenkoviću koji mu je poručio da vodi računa o onome za što je zadužen.
Mato Franković osvojio je prvi gradonačelnički mandat 2017. godine. Prije toga stekao je bogato iskustvo rada u turizmu jer je s titulom znanstvenog suradnika Rochesterskog instituta za tehnologiju (RIT) bio direktor ACI marine u Dubrovniku i direktor dubrovačkog Generalturista. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2020. dobio je više glasova od tada megapopularnog nositelja liste u 10. izbornoj jedinici Vilija Beroša i još jednom postao saborski zastupnik, za što ne prima plaću.
Prošloga vikenda u Dubrovniku je održan međunarodni skup na kojem je sudjelovalo 10 ministara vanjskih poslova zemalja EU-a i predstavnika međunarodnih organizacija, koji je otvorio premijer Plenković, a u subotu su svečano otvorene i 72. dubrovačke ljetne igre, što znači da je Franković kao domaćin, usprkos još jednoj korona-sezoni, imao pune ruke posla. Nakon otvaranja 72. dubrovačkih ljetnih igara i svog tradicionalnog govora, gradonačelnik Franković dao je intervju tjedniku Nacional. Priznao je da ga se sama ceremonija nije pretjerano dojmila i da dio sugrađana koji dišu i žive s Dubrovačkim ljetnim igrama, nije bio zadovoljan. No dodao je da umjetnosti i umjetnicima treba dati apsolutnu slobodu, bez ikakva ograničenja.
NACIONAL: Otvorili ste Dubrovačke ljetne igre svojim tradicionalnim govorom. Poslali ste i neke znakovite poruke vezane uz pandemiju i prakticiranje vlastite slobode na račun tuđe te naglasili da modeli jučerašnjice nikada više ne smiju postati prijetnja, da ne smijemo biti taoci statusa i zgrtanja imetka. Očito ste govorili iz nekog svog iskustva?
Da, govorio sam ne samo iz osobnog iskustva, već iskustva svoje mlade države u kojoj su političari u jednoj fazi postali biznismeni. Politički status je za mnoge postao jednak financijskom statusu, moći i bogatstvu. Uvijek se vraćam na promišljanja Dubrovačke Republike i kneza koji je bio biran na mjesec dana i nije mogao biti ponovo biran dok ne prođu dvije godine. On nije dobivao nikakvu plaću, njegova plaća bila je čast. Dakle, nije bilo novca. Mi smo nekako izgubili to poimanje da biti načelnik, gradonačelnik, župan, ministar, predsjednik Vlade prije svega predstavlja čast. I to bi trebala biti najveća plaća za obnašanje takvih dužnosti. Nažalost, našu državu obilježio je niz korupcijskih afera, koje nisu iznimka već pravilo. Iznimka su oni drugi. U tom smjeru su išle i moje poruke. A što se tiče pandemije, smatram da vlastita sloboda nije bezgranična, naime, ona postoji sve dok ne ugrožavate slobodu, odnosno u slučaju pandemije zdravlje drugih. Moja želja je bila poslati jasnu poruku svima onima koji cijepljenje pretvaraju čak u političko pitanje, da svako vrijeme donosi neke promjene. Kroz povijest čovječanstva bilo je puno mijena – izumljen je i penicilin, koji je spasio mnoge živote. Neki ljudi su i umrli od posljedica dobivanja penicilina, ali je penicilin zaustavio umiranje čovječanstva i osigurao nam novu slobodu življenja i zdravlje. U to vrijeme nisu postojali Facebook, Twitter, Instagram, Google doktori, no siguran sam da je i tada bilo određenih kritika.
NACIONAL: Zbog pozivanja na cijepljenje i izjave da „antivakseri cijepljene smatraju budalama“ dobili ste niz prijetnji. Kako ste to doživjeli?
Ja sam pozivao na priziv svijesti i brigu ne samo za vlastito zdravlje, već i za opće dobro i cijelo društvo, a dobio sam preko 500 prijetnji. Ono što su Grmoja i Petrov objavili, to je kamilica u odnosu na sve što sam ja dobio. Nisam želio objavljivati te poruke, no ono što je kod mene izazvalo najveću satisfakciju jest činjenica da se tjedan dana nakon toga više od 800 naših sugrađana odazvalo pozivu na cijepljenje. Oni su jako dobro shvatili moju poruku. Ja sam nakon svih tih prijetnji i negativnih reakcija očekivao potpuni debakl dolaska ljudi na otvoreno cijepljenje, ali se dogodilo upravo suprotno. I sada smo blizu 50 posto cijepljenih među odraslom populacijom, među njima su i brojni mladi ljudi, dok je procijepljenost među turističkim djelatnicima gotovo 90 posto. Naime, ja cijelo vrijeme povezujem cijepljenje s kruhom na stolu. Ako nam se iznenada zaustavi turistička sezona, mi ćemo sutra biti gladni. Ako toga nismo svjesni, onda imamo problem. Dubrovnik je sada pun i bit će siguran jedino ako postotak cijepljenih bude visok. Naravno, rastužuje me činjenica da su neki djelatnici Zavoda za javno zdravstvo u Dubrovniku antivakseri. Ako je moderna medicina napravila nevjerojatan iskorak i pronašla u kratkom roku cjepivo koje štiti ljudske živote, apsolutno je neprihvatljivo da liječnici, doduše, mali broj njih, sami odbijaju cjepivo i govore ljudima da će ostati neplodni ili imati neke druge negativne posljedice. To je nedopustivo!
NACIONAL: Kad smo kod sezone, i Portugal, Grčka i Cipar su u crvenom, ponovo sve zatvaraju i zapravo im već sada prestaje sezona. Ne treba se veseliti tuđoj nesreći, ali Hrvatska, pa i Dubrovnik, ima šansu na tome profitirati?
Nikako se ne treba naslađivati nad zlom koje je snašlo druge, jer to se sutra može nama dogoditi. No upravo sam se vratio iz Porta. Razina ograničenja u Portugalu neusporediva je s našom. Tamo su već sada jako stroge mjere, maske se nose u svim javnim prostorima, ulaz u hotele i restorane dopušten je samo onima s covid-certifikatom ili onima koji pristanu na brzi besplatni antigenski test na ulazu. Vjerujem da nitko normalan to ne priželjkuje u Hrvatskoj.
NACIONAL: Treba li potpore poduzetnicima uvjetovati cijepljenjem njihovih djelatnika, kao što predlažu neki ministri u Vladi?
To je vrlo sklizak teren i teško je donijeti takvu odluku jer istovremeno imate javni sektor koji nije baš pokazao dosljednost u visokoj razini procijepljenosti, dok je privatni sektor pokazao svijest i cijepio veliki postotak svojih djelatnika. Smatram da i jedni i drugi moraju snositi jednaku odgovornost. Tu dolazimo do nužnosti izjednačavanja privatnog i javnog sektora na različitim razinama, pa i do promjena u Zakonu o radu. Morat ćemo napraviti neke iskorake i maknuti se od onih stereotipa da je zaposliti se u javnom sektoru najveća privilegija, jer to znači uhljebljenje do kraja života. Izmjenama zakona moglo bi se tome vrlo lako stazi na kraj, moglo bi se prepoznati radnike od neradnika i tako doći do brzog i efikasnog sustava kao što je i privatni.
NACIONAL: Kad ste vidjeli konačne izborne rezultate, izjavili ste da ste šokirani i da tako uvjerljiva pobjeda obvezuje. Znači li to da su za vas glasali i oni koji ne pripadaju tradicionalnom biračkom tijelu HDZ-a?
Moram reći da sam nakon prvog kruga izbora bio iznenađen, a one večeri kada je završio drugi krug, ostao sam bez teksta. Jer znajući raspon i potencijal kandidata HDZ-a – ako se oslanja samo na to, nazovimo, desno biračko tijelo – on je daleko manji od onoga što sam ja osvojio. To znači da brojni naši sugrađani nisu glasali na temelju ideologije, već su glasali za mene osobno, prepoznajući dosadašnje rezultate rada. To je jedno svojevrsno priznanje i ogromna obveza koja, moram reći, i plaši. Naime, to je znak da ljudi imaju velika očekivanja. A to znači da ja ta očekivanja u četiri godine moram ispuniti.
NACIONAL: Najavili ste da je ovo vaš posljednji mandat i da se više nećete kandidirati. Zašto?
Da, rekao sam, a ponovit ću i vama – zato što smatram da je to jedino ispravno. Mislim da u osam godina čovjek može dati svoj maksimum, a sve nakon toga postaje identifikacija s prostorom. Nakon osam godina vjerojatno bih mogao pomisliti da je ova stolica u ovoj dvorani moja i da bi umjesto skulpture svetog Vlaha tu trebala stajati moja bista. To onda prestaje biti služenje i postaje nešto drugo. Ne želim se dovesti u takvu situaciju jer čvrsto vjerujem u služenje građanima za javno dobro.
NACIONAL: Usprkos proglašenoj pobjedi u većini županija, općina i gradova, HDZ je, baš kao i SDP, izgubio dva najveća grada – Zagreb i Split – gdje su pobijedile nove stranke. Kakvu pouku iz toga trebate izvući?
Činjenica je da se velike stranke teže prilagođavaju novim okolnostima, a u doba krize izazvane pandemijom došlo je do dubokog nezadovoljstva među građanima. Novi kandidati u Zagrebu i Splitu pokazali su drugačije promišljanje i postigli veći politički benefit. No ne mislim da je to poraz politika. Rijeka je dobila novog gradonačelnika iz redova SDP-a, od kojeg očekujem puno. Osijek je prvi put dobio gradonačelnika iz redova HDZ-a, mladog Ivana Radića, koji je jedna nova energija koja može puno donijeti svom gradu. No ovo je sigurno poruka i SDP-u i HDZ-u. Mi nikako ne možemo biti zadovoljni rezultatima u Zagrebu i Splitu i vjerujem da će lokalne organizacije, a onda i županijska središta i Predsjedništvo HDZ-a, duboko analizirati rezultate i iz njih izvući pouku.
NACIONAL: Jeste li izgladili sukob s premijerom oko izjave da je Davor Filipović izgubio Zagreb zato što je bio loš kandidat, a ne zbog medija?
Prvo, nije da se posipam pepelom, ali točno je da nije bilo na meni da to komentiram. No grah je tako pao i ja sam to komentirao iako je, poštujući stranačke uzuse, to trebalo prepustiti lokalnoj organizaciji. Realno, premijer je imao pravo kada je primijetio da to nije moj posao. Ali istovremeno sam osjećao duboku potrebu da kažem istinu i pošaljem poruku kolegi Filipoviću, bivšem kandidatu za gradonačelnika Zagreba, da uči iz svojih pogrešaka kao što sam i ja učio. Nije sramota izgubiti, sramota je ne znati zašto si izgubio i misliti da si izgubio zbog nekog drugog. Nikada ne gubimo zbog drugih, uvijek i jedino gubimo zbog sebe.
‘Politički status je za mnoge postao jednak financijskom statusu, moći i bogatstvu. Nažalost, našu državu obilježio je niz korupcijskih afera koje nisu iznimka već pravilo. Iznimka su oni drugi’
NACIONAL: Vas i vašeg stranačkog kolegu Ivana Anušića, koji je također pobjednik, mediji svrstavaju u mlade lavove koji se spremaju smijeniti Andreja Plenkovića s čela HDZ-a. Kako to komentirate?
To nikako nije točno. Smatram da Andrej Plenković u ovim teškim vremenima dobro i uspješno vodi Vladu. Odgovorno upravlja europskim novcem i snalazi se u privlačenju novca iz fondova EU-a, ponekad i više nego što nam pripada. On je uistinu veliki benefit za državu u najtežim kriznim vremenima. Nemam političke ambicije usmjerene prema Zagrebu i nikada mi to nije bila namjera. Obnašam dužnost saborskog zastupnika istovremeno s gradonačelničkom dužnošću zato što sam jedini zastupnik iz Dubrovnika. Da odem iz Sabora, glas Dubrovnika ne bi se u Saboru čuo. Nemam ambicija ni u vrhu stranačke hijerarhije na nacionalnoj razini. Nisam niti ću ikada biti pripadnik bilo kojeg klana. Bio sam i uvijek ću biti svoj i uvijek sam imao i imat ću svoje mišljenje. To svi znaju, od prvog dana. Nekima se to sviđa, nekima ne.
NACIONAL: No najveća kritika koja se na račun Vlade čuje i u javnosti i u medijima jest upravljanje krizom. Ljudi se masovno ne cijepe jer su izgubili povjerenje i u Stožer, i u ministra Beroša, i u Vladine mjere koje često nisu bile logične ni konzistentne. Kako to komentirate?
Prošlo je punih 15 mjeseci krize i gotovo svakodnevnih konferencija za tisak. Da svakoga dana gledate na televiziji petero istih ljudi, čak i da ništa ne govore, dosadilo bi vam i izgubili biste povjerenje u njih, jer to je jednostavno tako. Na životnom putu svakoga od nas, a posebno političara, najčešće se događa da one koje u početku najviše hvale, isto tako na kraju najviše kritiziraju. Vili Beroš je prošle godine bio nacionalni heroj, kao i ostali članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite, a sada je postao osoba koja trpi nerazumijevanje sugrađana iako su mnoge europske zemlje sve ovo vrijeme provodile znatno strože mjere i bile potpuno zatvorene. I svoj zdravstveni sustav, koji je već desetljećima loš, ipak smo uspjeli održati i funkcionirao je i u najtežim periodima pandemije – bilo je dovoljno respiratora, kisika, mjesta na intenzivnoj njezi. Stožer je, po meni, odradio dobar posao, uz duboko poštovanje ministru Davoru Božinoviću koji sigurno zna što radi. Problem je u Hrvatskoj bio u tome što se mjere nisu uvijek ispravno objasnile javnosti. Možda je vrijeme da se u Stožer, uz ovaj tim, uključe neki novi stručnjaci, neka nova lica od kojih se ljudi nisu umorili i kojima će vjerovati. Trebaju nam nova dva, tri heroja koja će biti putokaz prema novom rješavanju kriznih pitanja i motivirati ljude na cijepljenje, to je sada ključ.
NACIONAL: HDZ nema natpolovičnu većinu u Gradskom vijeću Dubrovnika. Najavili ste da nećete stvarati klasičnu koaliciju, već sa svim opcijama surađivati projektno. Ipak, pojavile su se spekulacije da je vaš protukandidat Pero Vićan tražio kontrolu nad poduzećem Libertas, rezervatom Lokrum, dodjelama koncesija i izradom prostornih planova, što zvuči kao neka vrsta političke trgovine. Jeste li na to pristali?
Ja sam to odbio, ali sam dao na znanje i Peri Vićanu i ostalima da mogu predlagati kandidate za pročelničke dužnosti i da će Skupština, ako su to kvalitetni ljudi, spremni služiti, izglasati njima povjerenje. Moja poruka je vrlo jasna – nikada i ni za što vlast pod svaku cijenu. Čist obraz je najviše što možete imati i nema smisla izgubiti ga radi vlasti. Poštujući rezultat koji su osvojili gospodin Vićan i ostali u Gradskom vijeću, ponudio sam im tzv. projektnu suradnju, od točke do točke. Ne smatram da direktori gradskih poduzeća ili pročelnici ureda trebaju biti članovi HDZ-a. Tražim samo najbolje i zato sam odlučio da u ovom mandatu, što se tiče pročelnika, ne želim vagone, već lokomotive koje će svojim radom, znanjem i zalaganjem vući naprijed.
NACIONAL: Slično kao i Tomislav Tomašević u Zagrebu, najavili ste rekonstrukciju 40 posto gradskih ureda. Ono što je novitet, zalažete se za nestranačke ljude. To nije uobičajeno za HDZ.
I u prošlom mandatu imao sam ljude koji su bili stručnjaci i nisu pripadali nijednoj stranci. Ne robujem stranačkim imenovanjima i ideologijama i ne smatram da obnašanje vlasti podrazumijeva postavljanje nekoga svog na čelna mjesta u gradu. Ne kažem da sam u prošlom mandatu uvijek bio uspješan u tom kadroviranju, ali sam uvijek preuzimao odgovornost. Jer, htjeli mi ili ne, uvijek su to politička imenovanja, s obzirom na to da politika za njih diže ruke. Ali ako je netko loše radio, ja sam preuzeo odgovornost jer je taj čovjek bio moj odabir.
NACIONAL: Hoće li novi pročelnici biti izabrani na natječaju? Naime, i Tomislav Tomašević i mnogi novi gradonačelnici suočavaju se s činjenicom da ne mogu formirati svoj tim niti otpustiti najbliže suradnike svojih prethodnika. Treba li mijenjati Zakon o lokalnoj samoupravi?
Prilikom posljednjih izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi predlagao sam da se dužnosnicima imenuju i pročelnici upravnih odjela koji su i svojevrsni ministri u gradskim upravama. Oni bi trebali doći i otići s načelnikom ili gradonačelnikom. Oni i sada odlaze, ali tako da ostaju. Dakle, mi kao gradonačelnici moramo s njima sjesti, razgovarati, ponuditi im mjesto unutar postojeće strukture i oni se tako gomilaju godinama. Neminovno ostaju u sustavu, neki su korektni, neki nisu, neki pomažu, neki opstruiraju. Imam osobno iskustvo na tom planu i zato dobro znam s čime se susreće kolega Tomašević i to doista nije jednostavno. Međutim, izvedivo je u okviru zakona, reorganizacijom gradske uprave i formiranjem novih odjela, čime njihova pročelnička mjesta prestaju postojati. No ako se promijeni Zakon na način na koji sam predlagao, potrebno je i da pročelnici, kada postanu dužnosnici, kao i mi ostali i kao što će to skoro raditi i direktori tvrtki u vlasništvu grada, moraju predati imovinske kartice.
NACIONAL: Lokalni mediji najavljuju i da ćete dovesti mlade stručnjake iz Zagreba. Je li to točno?
Da, provodimo tzv. head-hunting i želimo dovesti mlade i sposobne ljude kako bismo povukli što više novca iz fondova EU-a. Trebaju nam ljudi koji žele postići više jer s takvima onda i cijeli tim raste. No još je rano da sve otkrijem.
NACIONAL: Kako gledate na uhićenja bivših zaposlenika Gradske uprave u Zagrebu i ravnatelja HRT-a, osumnjičenih za sudjelovanje u koruptivnim radnjama s pokojnim gradonačelnikom Bandićem, koji je bio HDZ-ov koalicijski partner i u Saboru i u Gradu?
Nemojmo zaboraviti da je on dugo bio član SDP-a i kao takav odradio nekoliko gradonačelničkih mandata. Ali gledajući sve ovo što se sada događa, iskreno sam tužan, jer sȃm sam sebi, na dan kada su se ta uhićenja dogodila, postavio jedno pitanje – je li Milan Bandić trebao umrijeti da se sve to dogodi? E, tu imamo problem. Za Hrvatsku, po mom dubokom uvjerenju, najveći problem nisu ni političari ni političke stranke, najveći problem i rak-rana hrvatskog društva je pravosuđe. Duboko korumpirano.
NACIONAL: Veliki dio javnosti smatra da su pravosudni organi čekali politički mig HDZ-a da krenu u uhićenja, kao i da prođu lokalni i parlamentarni izbori, jer se nije znalo hoće li trebati Bandićeva ruka za neku većinu. Slažete li se s time?
Apsolutno ne. Možda će izgledati užasno to što ću reći – ali da doista HDZ ili SDP ili neka druga stranka kontroliraju hrvatsko pravosuđe, ono bi danas bilo deset puta bolje. Novac, a ne politika, kontrolira pravosuđe. Naime, DORH u mnogim slučajevima i odradi svoj posao, ali uzalud. Ta korumpiranost hrvatskog pravosuđa vidljiva je gotovo svakodnevno i postaje obrazac ponašanja najvećeg dijela naših sugrađana. Smatram da trebamo napraviti korjenitu reformu pravosuđa tako da se svakom sucu kojem se dokaže korupcija trajno zabrani da obnaša tu dužnost. Neka bude odvjetnik, ali u pravosuđu takvima mjesta nema. Zar nije strašno da je na stanje u pravosuđu javnost upozorio Zdravko Mamić – nažalost, moram to reći, otvarao nam je oči čovjek koji je pravomoćno osuđen u Hrvatskoj i bjegunac je od hrvatskog pravosuđa.
‘Pozivao sam na priziv svijesti i brigu ne samo za vlastito zdravlje, već i za opće dobro i cijelo društvo, a dobio sam preko 500 prijetnji. Ono što su Grmoja i Petrov objavili, to je kamilica u odnosu na sve što sam ja dobio’
NACIONAL: Jedan od velikih projekata na kojima ste dugo radili je pročistač, odnosno aglomeracija Dubrovnik. Dokle je stigao?
Projekt aglomeracije je krenuo, počeli smo s refinanciranjem određenih projekata koje smo pokrenuli prije – za što nam je stigao europski novac. Pročistač je već u funkciji, a sada je počela izgradnja kanalizacijske mreže Rijeke Dubrovačke, kao i izgradnja kanalizacijske i vodoopskrbne mreže cijelog grada Dubrovnika, što je ogroman pothvat koji će trajati najmanje četiri godine. To su projekti vrijedni preko 800 milijuna kuna i pomalo me plaše, jer sam svjestan da će pritisak građana da to bude što prije završeno biti ogroman. Iako očekujem negativne reakcije sugrađana zbog dugotrajnosti te izgradnje, radi se o infrastrukturi neprocjenjive vrijednosti koja vodi grad u budućnost i neće opsluživati samo građane Dubrovnika već i pet puta toliko turista koji svake godine dolaze. Inače, za ostvarenje svih planiranih projekata u ovom mandatu važni su nam europski fondovi. U posljednje četiri godine izvukli smo milijardu kuna, a sada planiramo tri! Siguran sam da za to imamo sposoban tim.
NACIONAL: Što je s projektom Golfa na Srđu, zbog kojeg je izraelski investitor Frenkel tužio RH međunarodnim sudovima?
Međunarodna arbitraža traje, a ja ću u svojstvu svjedoka uskoro ići na ročište u Pariz. Vjerujem da će on završiti u korist Republike Hrvatske. No isto tako vjerujem da će se projekt realizirati, ali u kojem obimu, o tome će odlučiti resorna ministarstva. Vjerujem da je Dubrovniku potreban i jedan takav sadržaj jer se mi od masovnog moramo okrenuti drugačijem turizmu, turizmu po mjeri čovjeka. S druge strane i ekskluzivnom turizmu koji donosi drugu dimenziju zarade. Na to već gledamo danas, čak i u ovoj krizi, kada ispred povijesne jezgre i u Gružu imate po 20 luksuznih jahti, kada vam slijeću direktne linije iz SAD-a, United i Delta, to je ono čemu stremimo.
NACIONAL: Uvođenje direktnih letova iz SAD-a u Dubrovnik nakon trideset godina doista je veliki pothvat. Kako vam je uspjelo?
Prije svega, aerodromska pista produljena je tako da može primiti najveće avione i najdulja je u Hrvatskoj. Potrošili smo mnogo vremena na razgovore s Amerikancima i trpjeli velike kritike ostalih političkih stranaka zato što smo trošili novac na reklamu na američkom tržištu. A mi smo paralelno radili na marketingu i uvjeravali avio-kompanije u benefite direktnih linija. Naši su se promotivni videospotovi od 18 sekundi vrtjeli na ekranima u svim američkim zračnim lukama, svakih 20 minuta, i to se na kraju isplatilo.
NACIONAL: Mate Rimac predstavio je u Dubrovniku svoju Neveru, a onda i spajanje s Bugattijem. Što takva promocija znači za Dubrovnik i Hrvatsku?
To je još jedna dobra vijest. Naježio sam se kad me otac Mate Rimca pozvao na predstavljanje Nevere. To je prvi hrvatski automobil ikada i doista je savršen. Zato me i rastužuju pitanja treba li država pomoći Rimcu u razvoju te industrije. Naravno da treba! Svaka država pomaže upravo takvim pokretačkim snagama. A onda spajanje s Bugattijem, što je bila vijest koja je obišla sve svjetske medije, uz fotografije Lovrijenca na kojeg su automobili spušteni helikopterom. To je promocija koja se ne može platiti. To je nemjerljivo! Zato ću Matu Rimca i predložiti za godišnju Nagradu Grada Dubrovnika.
Komentari