Međimurska županija, koju je 2018. godine specijalizirana publikacija Financial Timesa fDi Magazine uvrstila među top 10 europskih regija budućnosti, u aktualnoj pandemiji u jednom je trenutku bila i koronavirusom najpogođenija regija u Europi. Tim povodom razgovarali smo s međimurskim županom Matijom Posavcem, koji je značajan dio novca iz županijskog proračuna izdvojio za medicinsku opremu bolnice u Čakovcu. Prigovorio je Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću da se prema Međimurju ponašaju maćehinski i da županijsku bolnicu u Čakovcu nisu financirali i opremili kao što se financiralo i opremalo ostale bolnice u Hrvatskoj.

Matija Posavec, 39-godišnji međi­murski župan, napustio je HNS u listopadu 2019. godine, u trenutku kada je postalo jasno da ga bivše vodstvo predvođeno Ivanom Vrdoljakom neće kandidirati za predsjednika stranke. Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima nastupio je kao nezavisni kandidat na listi Restart koalicije, osvojio je najviše, 16.379 preferencijalnih glasova, u trećoj izbornoj jedinici. Uoči predstojećih lokalnih izbora Matija Posavec još uvijek dvoji hoće li se kandidirati za župana Međimurske županije, što bi mu bio treći uzastopni mandat, ili će se kandidirati za gradonačelnika Čakovca, što bi mu omogućilo aktiviranje zastupničkog mandata u Saboru. Kao župan to nije mogao pa je zamrznuo saborski mandat. NACIONAL: Hoćete li se kandidirati za novi, treći mandat međimurskog župana?

O tome ću odluku donijeti kad za to dođe vrijeme. Trenutno ne mogu razmišljati o lokalnim izborima iako su oni relativno blizu. Koronakriza s kojom se moramo dnevno suočavati, održivost zdravstvenog sustava, sada i koordinacija pomoći za katastrofalni potres koji se dogodio, svakodnevni posao ne ostavlja mi prostora da razmišljam o politici i načinu izlaska na izbore. Dva mandata sam župan, radio sam cijelo vrijeme predano, energično, pošteno, rezultati su tu i vidjet ćemo.

NACIONAL: Kad završite s mandatom župana, hoćete li aktivirati mandat saborskog zastupnika? Osvojili ste ga na parlamentarnim izborima na listi Restart koalicije u trećoj izbornoj jedinici…

Imam izvorni saborski mandat jer sam kao nezavisni kandidat na izbornoj listi koalicije stranaka osvojio 16.379 preferencijalnih glasova od ukupno 57.557 glasova koliko je cijela lista dobila. U trećoj izbornoj jedinici dobio sam najviše preferencijalnih glasova od svih kandidata koji su uopće izašli na izbore, a kad zbrojimo preferencijalne glasove svih koji su bili na istoj listi, tada je to 26.071 glas, tako da sam povukao 63 posto svih preferencijalnih glasova na listi. Također, rezultat preferencijalnih glasova je osmi u Hrvatskoj i treći najbolji rezultat od kandidata na lijevom političkom spektru, što je odličan rezultat s obzirom na to da se ne bavim nacionalnom već lokalnom politikom. Svojim imenom i prezimenom, vjerujem zbog onoga što sam dosad uradio kao župan, toj izbornoj listi donio sam dva saborska mandata. Međutim, zbog nespojivosti funkcija župana i zastupnika taj sam mandat zamrznuo, a u Sabor je ušla moja zamjenica iz SDP-a.

NACIONAL: Možete se kandidirati na lokalnim izborima i za dužnost gradonačelnika Čakovca, koja bi vam omogućila da aktivirate i mandat saborskog zastupnika. Razmišljate li o toj opciji?

Ta je opcija na stolu i nije isključena. U politici nije najvažnija pozicija, već koliko možete napraviti i što je najbolje kako biste ostvarili rezultate u interesu onih koji su vas birali. Funkcija gradonačelnika, kao i općinskog načelnika, ne priječi i obnašanje dužnosti saborskog zastupnika. Međutim, još je rano za odluku.

NACIONAL: No aktualni gradonačelnik Čakovca je Stjepan Kovač iz SDP-a. Na parlamentarnim izborima bili ste zajedno na izbornoj listi SDP-a. Stjepan Kovač je ušao u Sabor, a odlučite li ići na izbore za gradonačelnika Čakovca, postat ćete suparnici.

Jedno je politička utakmica na izborima, a drugo je suradnja utemeljena na rezultatima. Tako da su odnosi nas dvojice korektni. U prošlim izbornim ciklusima na lokalnim, pa i na europskim izborima, išao sam kao kandidat gdje mi je SDP suprotstavio svoju listu i svoje kandidate. I tada sam osvojio najviše glasova i mandata u predstavničkom tijelu, no nakon toga smo vrlo korektno surađivali. Na prošlim lokalnim izborima SDP je imao svog kandidata za župana i svoju listu za županijsku skupštinu. Ja sam imao svoju listu, a nakon izbora postali smo partneri u županijskoj skupštini. Sve ove četiri godine uspješno smo surađivali, a suparništvo na izborima nije ostavilo ikakve posljedice.

NACIONAL: Na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. vodili ste HNS-ovu izbornu listu. Niste prešli izborni prag, a tada ste dobili 14.500 preferencijalnih glasova. To je bilo gotovo 2.000 glasova manje nego na parlamentarnim izborima prošle godine. Suradnja s SDP-om vam se isplatila. Nećete li svojom eventualnom kandidaturom za gradonačelnika ipak okrenuti leđa SDP-u?

Ne možemo to uspoređivati jer se radilo o potpuno drukčijim izborima. Na europskim izborima Hrvatska je jedna izborna jedinica, daleko je manji postotak izlaska na izbore i ako niste nacionalno prepoznatljiv političar, tada idete s puno težih pozicija na izbore. No ako postavljate stvari u odnosu na SDP, osvojio sam duplo više glasova u svojoj županiji od SDP-a i od svih drugih stranaka. Tako da ne stoji teza o bilo kakvom okretanju leđa ni očekivanju da bih se ja morao nekome prilagođavati. Rezultati na izborima su jedino što vrijedi u politici, a ako pogledamo sve dosadašnje rezultate, možemo analizirati tko bi se kome morao prilagođavati. Ono što očekujem, bez obzira na to kako izašli na svake buduće izbore, korektan je odnos, pristojna kampanja i sukob argumenata i programa bez niskih udaraca.

NACIONAL: Predstavljate se kao politički centar, a na posljednjim izborima bili ste na listi SDP-a, koji je stranka ljevice?

Bio sam nezavisni kandidat na zajedničkoj listi na kojoj su bili i HSS i HSU. Stranke centra su i u ranijim izbornim ciklusima bile dio zajedničke liste, sjetite se Kukuriku koalicije, Narodne koalicije… Prema tome, nije to ništa čudno. Međutim, ako gledamo preferencijalne glasove, onda birači sve češće biraju osobu, a ne stranku. Uostalom, svaki izbori su nova politička utakmica.

NACIONAL: Ostali ste u dobrim odnosima s Radimirom Čačićem, varaždinskim županom, i nakon što je on napustio HNS i osnovao Reformiste, a vi ste još neko vrijeme ostali u HNS-u. U slučaju da aktivirate saborski mandat, bi li se moglo dogoditi da mu se priklonite i postanete HDZ-ov „žetončić“ u Saboru?

Nikada nisam i nikada neću biti bilo čiji žetončić, o kome god da se radilo. U to možete biti sigurni. Moj svjetonazor, odgoj, ali i političko djelovanje stavljaju odnos pristojnosti i korektnosti prema svima na visoku razinu. Što se tiče Reformista, oni su bili partner u županiji protekle četiri godine, kao i HSLS, SDP, HSU, MDS. Reformisti su kandidirali i zamjenicu župana Sandru Herman koja je donedavno korektno obavljala tu funkciju, dok nije otišla na dužnost državne tajnice u Ministarstvo turizma i sporta. S Čačićem surađujem kao županom susjedne županije, s ostalim županima, radimo na nizu projekata važnih za sjever Hrvatske. U ovom trenutku nije bilo razgovora oko predstojećih izbora.

NACIONAL: Jeste li razgovarali s Radimirom Čačićem o njegovu sukobu s gradonačelnikom Varaždina Ivanom Čehokom oko uvođenja strožih epidemioloških mjera? Kao protivnik zatvaranja kafića, Čehok je u trenutku kada su na Čačićevo inzistiranje zatvoreni kafići u Varaždinu, dolazio kod vas u Međimurje na kavu. Na kraju je Međimurje od Varaždinske županije preuzelo liderstvo u incidenciji na koronavirus.

U proljeće smo dugo bili „korona free“ županija, da bismo se ove jeseni suočili s pogoršanom epidemiološkom situacijom. U jednom trenutku bili smo najpogođenija regija, no slične brojke imali su i Varaždinska, Krapinsko – zagorska županija, pa slovenska regija Prekomurje, austrijska Štajerska, dakle u krugu od 50 kilometara imali ste regije najpogođenije pandemijom u Europi. Nijedna županija nije bila izolirani otok. Danas, srećom, ti trendovi i brojke su u opadanju. S početkom 2021. godine imamo razloga za optimizam, s obzirom na to da se i nadalje poboljšava epidemiološka situacija. Treba imati na umu da je Međimurje i najgušće naseljena županija, ali isto tako ima veliki broj migranata koji gravitiraju prema Varaždinu, Zagrebu, Sloveniji i Austriji. To su dnevne i tjedne migracije jer ljudi rade izvan svojih domova. Ako je nekome radno mjesto udaljeno do 100 kilometara, onda se gotovo svakoga dana vraća doma. S druge strane, mi smo jedini u Hrvatskoj koji u službene statistike ubrajamo ne samo PCR testove, nego i brze, antigenske testove, kao i kliničke slike. Oni su nam dali 13 posto veći broj zaraženih u odnosu na sve ostale regije koje nisu to radile. Isto tako, u Međimurju je bio i najveći broj testiranja pa su i zbog toga brojke tako velike.

NACIONAL: Koliko ste više testirali u odnosu na ostale županije?

Hrvatska je testirala 23 posto stanovništva, a Međimurska županija preko 35 posto stanovništva. Da bi Hrvatska dosegla međimurski prosjek u testiranju, trebala bi testirati još oko 400.000 osoba. Ako se uzme u obzir da bi među njima bilo 25 do 30 posto zaraženih, to bi dalo brojku od oko 100.000 više oboljelih. Mi smo u Međimurju prihvatili epidemiološke savjete da ćemo možda imati lošiju, ali jasniju i čišću epidemiološku sliku. Još u kolovozu smo izdvojili iz županijskog proračuna pola milijuna kuna da bismo kupili uređaj za mikrobiološku dijagnostiku. Nismo slali testove u Zagreb da bismo čekali danima njihove rezultate. Testirane su osobe tako istoga dana dobivale rezultate. Ključna nam je bila brza i pouzdana dijagnostika.

NACIONAL: Kad ste počeli registrirati pad tih zabrinjavajućih brojki?

Kontinuirani pad broja novopozitivnih osoba nastavlja se od 3. prosinca 2020. godine, kao i udio pozitivnih u broju testiranja, dok je posljednjih 15 dana evidentan pad broja hospitaliziranih osoba, kao i veći broj otpuštenih nego primljenih u zdravstvenom sustavu. Uspoređujući podatke u odnosu na sedam dana ranije, evidentiran je pad aktivnih slučajeva 40 posto, s 951 na 575, kao i pad broja hospitaliziranih osoba od 34 posto, sa 119 na 78 oboljelih. U odnosu na 14 dana ranije evidentiran je pad aktivnih slučajeva od 59 posto, s 1399 na 575, kao i pad broja hospitaliziranih osoba od 48 posto, sa 151 na 78. Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), na dan 1. siječnja 2021. godine Međimurska županija je pala na 83. mjesto europskih regija sa sedmodnevnom incidencijom od 331 pozitivnih na 100 tisuća stanovnika, dok je u prvoj polovici prosinca sedmodnevna incidencija bila veća od 1300.

NACIONAL: Koliko ste smrtnih slučajeva imali?

Slika korone u Međimurju izgleda ovako: 9,5 posto stanovništva preboljelo je koronu. Od tih 9,5 posto stanovništva njih 92,7 posto uspješno se oporavilo kod kuće, a 7,3 posto oboljelih trebalo je i zdravstvenu skrb. Od 10.240 oboljelih, oko 790 bilo ih je hospitalizirano u bolnici u Čakovcu, 83 posto ih je uspješno otpušteno, a 17 posto je preminulo. To u apsolutnoj brojci znači da je u Međimurju 137 pacijenata preminulo u bolnici s posljedicom koronavirusa. Za razliku od drugih županija, koje imaju više bolnica, Međimurje ima samo jednu bolnicu s 297 ugovorenih kreveta. U toj bolnici liječi se 90 posto stanovništva s ovog područja. Zato smo se u jednom trenutku i bojali da će nam se zdravstveni sustav urušiti pa smo organizirali tercijarni respiratorni centar s dodatnih 80 kreveta, potom adaptirali jednu zgradu kao centar za covid palijativne bolesnike, s 25 kreveta. Tako smo osigurali održivost sustava jer smo u jednom trenutku u bolnici imali preko 60 posto covid-pozitivnih pacijenata. Pokazali smo i dobru organiziranost i suradnju ravnatelja svih zdravstvenih ustanova.

NACIONAL: Župan Radimir Čačić vršio je javno veliki pritisak na Vladu, nakon čega su uslijedile strože epidemiološke mjere. Kako to ocjenjujete, je li on odigrao važnu ulogu u kontroli ove epidemije?

Svaka mjera donosi neke rezultate. Tu vrstu ocjene mjera ipak ću prepustiti stručnjacima i znanstvenicima. Nacionalni stožer sastoji se i od znanstvenika, liječnika, epidemiologa, pa su i sve odluke stvar njihove odgovornosti, pa i savjesti. Mi smo bili okupirani situacijom u svojim granicama, u Međimurju. Veliki nam je problem bio samo odnos države prema Međimurju.

NACIONAL: Mislite li na odnos Vlade prema vašoj županiji?

Vlada nije dala adekvatnu potporu sukladno izazovu u kojem smo se našli. Kad smo bili najpogođenija regija u Hrvatskoj, očekivao sam više pažnje, razumijevanja, pomoći od onih koji su je mogli pružiti.

NACIONAL: Koga za to konkretno smatrate najodgovornijim, premijera Plenkovića ili ministra zdravstva Vilija Beroša?

U trenutku kad smo bili najpogođenija regija i kad su maksimalna pažnja i koncentracija bile usmjerene tome da nam zdravstveni sustav izdrži, suočili smo se s vrlo nekorektnim i neujednačenim financijskim limitom bolnice koji je puno manji od stvarnih potreba i manji od nekih drugih bolnica iste veličine. Nisu priznavane izvršene usluge koje su bile 25 posto iznad limita. Dugo smo sami financirali sustav interventne kardiologije i kad je Vlada konačno to priznala i preuzela nešto na sebe, plaća samo 40 posto troškova. Izračunali smo da nam je stiglo svega 0,06 posto ukupne zaštitne opreme koja je stigla u Hrvatsku. Kad se raspodijelilo u proljeće 900 milijuna kuna za pokrivanje dugova prema veledrogerijama, za lijekove nismo dobili ništa, da bi na jesen donijeli neke kriterije za dodatnih 1,4 milijarde kuna od kojih smo dobili svega 22,8 milijuna, dakle sveukupno ispod jedan posto. Tretirati zdravstveni sustav koji zbrinjava 2,5 posto stanovništva Hrvatske na ispod jedan posto, vrlo je nekorektno. I Vladina novogodišnja čestitka bila je da smo iz skromnog županijskog proračuna platili 4,2 milijuna kuna, polovicu iznosa za uređaj za magnetsku rezonanciju.

NACIONAL: Jeste li imali posljedice i od nedavnog potresa?

Ovaj potres s epicentrom u Petrinji zabilježen je čak i u Slovačkoj, pa se osjetio i u Međimurju. Dvadesetak sekundi podrhtavalo je tlo i odmah sam dao nalog da se provjeri kakve su posljedice. Na svom području imamo hidrocentrale, zdravstvene ustanove, domove umirovljenika, škole, ali šteta nije bilo osim nekih pukotina koje ćemo sanirati. Kad smo vidjeli da većih šteta nema, Međimurje se solidariziralo i ponudili smo pomoć pogođenim područjima. Ljudi su ponudili smještaj i apartmane, prikupilo se preko 200 tona opreme i hrane, donirane su mobilne kućice za stanovanje. Naši domovi umirovljenika ponudili su prihvat osoba s tih područja. Na teren su odmah otišle i postrojbe vatrogasaca, HGSS-a, brojni volonteri… Taj potres, koliko god snažan bio, pokazao je jedinstvo i solidarnost ljudi te dao vjeru i nadu u ljudsku dobrotu.