Nakon ulaska predsjednika Zorana Milanovića u političku arenu za sljedeće parlamentarne izbore kandidaturom za budućeg premijera, razgovarali smo s Matijom Posavcem, međimurskim županom i čelnikom nove političke stranke Nezavisne platforme Sjever.

Župan Posavec ocijenio je da je taj potez predsjednika Milanovića dobar za demokraciju i legitimitet izbora za Hrvatski sabor, ali i da su svim političkim strankama nakon tog predsjednikovog poteza izborne strategije pale u vodu. Posavčevu Međimursku županiju pod njegovim upravljanjem 2018. godine ugledna je specijalizirana publikacija Financial Timesa fDi Magazine uvrstila među top 10 europskih regija budućnosti.

Matija Posavec, 44-godišnji međimurski župan, osnovnu i srednju školu završio je u Čakovcu. Od 2005. do 2006. godine bio je glasnogovornik Međimurske županije, a od 2009. do 2013. obnašao je funkciju zamjenika župana Međimurske županije. Na lokalnim izborima 2013. godine izabran je za župana Međimurske županije, a to je ponovio i na izborima 2017. godine još u prvom krugu osvojivši 59 posto glasova građana. I na lokalnim izborima 2021. godine osvojio je najbolji rezultat u Hrvatskoj.

Već u prvom krugu dobio je potporu 65 posto birača, a uvjerljivu podršku osvojila je i Posavčeva lista kasnije pretvorena u širu Nezavisnu platformu Sjever osvojivši za županijsku skupštinu 25 od 37 vijećnika.

Na parlamentarnim listama njegovo ime je uvijek donosilo preferencijalne glasove za dva prethodna saborska mandata. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2020. godine bio je među vodećim političarima u Hrvatskoj s osvojenih 16.379 preferencijalnih glasova. Bio je član HNS-a, a 2019. izašao je iz stranke i postao nezavisni kandidat. Trenutačno je predsjednik Nezavisne platforme Sjever s ambicijom da u 3. izbornoj jedinici uđe u sljedeći saziv Sabora kao zastupnik.

NACIONAL: Predsjednik Zoran Milanović za parlamentarne je izbore odredio datum 17. travnja. To je srijeda, koja će zbog izbora biti neradni dan. Je li taj datum dočekao oporbu nespremnom? Kako komentirate „veliku koaliciju“ ljevice i centrističkih stranaka s SDP-om i predsjednika Zorana Milanovića, koji je najavio i kandidaturu za premijera, u kontekstu odluke Ustavnog suda?

Moje mišljenje je da je Zoran Milanović i datumom izbora, ali i objavom svoje kandidature u pola sata prodrmao političku scenu Hrvatske. Strategije mnogih političkih stranaka tog su petka pale u vodu, a u dobrom dijelu biračkog tijela izazvane su emocije. Neću komentirati odluke Ustavnog suda jer za to postoje ustavnopravni stručnjaci, ali definitivno je predsjednik Milanović postigao da će izlaznost na izbore biti veća nego što smo očekivali.

To je dobro za demokraciju i izborni legitimitet, pa u tom kontekstu ne vidim ništa loše. Izborna kampanja bit će zanimljivija, rezultati neizvjesni i u konačnici će dovesti ili do promjene vlasti ili do stvaranja jake oporbe, a to je opet dobro. Jer bez jake oporbe nema ni dobre vlasti. I unatoč mnogima koji tvrde drukčije, mislim da je kandidatura Zorana Milanovića donijela više pozitivnih nego negativnih stvari. Što se tiče okupljanja stranaka, vidimo da se situacija mijenja iz dana u dan, pa pričekajmo kako će u konačnici tko i s kim izaći do kraja tjedna, kada je rok za predaju lista.

NACIONAL: Slažete li se s odlukom Ustavnog suda i što mislite, je li Ustavni sud reagirao politički?

Odluke svakog pravosudnog tijela se moraju poštovati. I mislim da se tu svi slažemo. No, s druge strane, vi ipak ne možete zabraniti nekome da govori. Na ovom primjeru mnogi su zazivali ustavnu krizu, no moje je mišljenje da mi nemamo nikakvu ustavnu krizu, već krizu Ustava. Neke stvari zakonodavac nije predvidio, pa ono što nije zabranjeno, to je dopušteno. A što se tiče samog Ustavnog suda, žao mi je da jednakim žarom i brzinom kao što su reagirali na Milanovića nisu reagirali na mnoge druge stvari, poput našeg zahtjeva za ocjenom ustavnosti vezano za preuzimanje osnivačkih prava općih i županijskih bolnica koji smo podnijeli u listopadu prošle godine, pa iako su imali zakonski rok od 30 dana, nisu napravili ništa.

NACIONAL: Premijer Andrej Plenković sukobio se s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kövesi oko istraga na Fakultetu geodezije i u Ministarstvu kulture, pa se na udaru našla i ministrica Nina Obuljen Koržinek. Ivan Turudić je, pak, podnio prisegu u saboru za glavnog državnog odvjetnika, pa sada imamo dvoje glavnih državnih odvjetnika – Zlatu Hrvoj-Šipek, kojoj mandat završava potkraj svibnja, te Ivana Turudića, koji je prisegnuo na tu dužnost. Kako to ocjenjujete?

Vezano za pitanje sukoba s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kövesi, smatram da se naglasak previše daje pitanju nadležnosti, a ne pitanju potencijalnog nezakonskog trošenja javnih sredstava. Osim toga, sudske instance su potvrdile da nema sukoba nadležnosti u istragama korupcije na Fakultetu geodezije i u Ministarstvu kulture, što govori da je europska tužiteljica bila u pravu. Ivan Turudić je osoba koja je predložena od Vlade, izglasana u Hrvatskom saboru i položila prisegu.

Glavni državni odvjetnik postat će kada aktualnoj državnoj odvjetnici završi mandat istekom ili ostavkom. Razumijem kako ova situacija ostavlja nedoumice kod građana, ali i osobno do sada nisam zadovoljan provođenjem procesa izbora novog državnog odvjetnika, pa se tu u potpunosti slažem s građanima. Nažalost, imam osobno iskustvo o fabriciranim procesima i utjecaju politike na pravosuđe, kao i korištenje represivnog aparata za obračune s političkim neistomišljenicima.

NACIONAL: Vi ste iz Nezavisne platforme Sjever najavili samostalni izlazak na izbore. Ostajete li pri toj najavi?

Izlazimo u 3. izbornoj jedinici samostalno, a za ostale izborne jedinice vodimo završne razgovore sa strankama centra koje žele drugačiju verziju politike od ove aktualne. Datum izbora sredinom tjedna, srijeda u travnju, vrlo je lukav potez predsjednika Zorana Milanovića. Neobičan je, ali za to postoje razlozi. Taj datum može se opravdati i željom da se izbori održe što prije. Tako će ovaj put i srijeda biti neradni dan u Hrvatskoj. Očekuje se da će takvo rješenje povećati izlazak građana na izbore, što pridonosi i većem legitimitetu rezultata izbora.

Za izbore se ozbiljne stranke ne pripremaju samo mjesec ili dva mjeseca prije izbora. Svaki odgovoran političar mora prezentirati ono što je učinio i što planira učiniti. Kampanje realno traju cijelo vrijeme političkog angažmana. Dodatno, ta će neradna srijeda, koja ostaje radni dan u susjednim državama, onemogućiti da u većem broju građani iz susjednih država autobusima dođu u Hrvatsku i svoje biračko pravo nerijetko koriste i dva puta.

Ako je točno da je u Registru birača u Hrvatskoj registrirano pola milijuna birača više nego punoljetnih građana, i to temeljem popisa iz 2021. godine, ostaje otvoreno i pitanje same legitimnosti izbora. Ustavni sud taj problem nije riješio iako je na njegovu intervenciju donesen novi Zakon o izbornim jedinicama, koji je trebao riješiti nejednako pravo glasa.

NACIONAL: Vaša Nezavisna platforma Sjever registrirala se i kao stranka. Zašto?

Nezavisna platforma Sjever, koju vodim, registrirana je stranka u Registru političkih stranaka Republike Hrvatske. Naziv Platforma Sjever najtočnije definira ciljeve i način političkog djelovanja zato što ova opcija okuplja nezavisne pojedince i one koji su dali neki svoj doprinos politici, izabrane na svoje dužnosti neposrednim izborom od građana. Mahom je riječ o gradonačelnicima i načelnicima na sjeveru Hrvatske u županijama vezanim za treću izbornu jedinicu.

To su Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija, a prostor gdje se stranka nastavlja širiti su Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija, kao i dijelovi grada Zagreba. Sve je to hrvatski sjever, koji je najproduktivniji, gospodarski i infrastrukturno najrazvijeniji kraj s vrijednim ljudima. Taj kraj nisu mazile dosadašnje vlade niti je imao osobitu pažnju centralne vlasti. Smatramo da je konačno došlo vrijeme da se to promijeni, a sada računamo na četiri saborska mandata.

NACIONAL: U koliko ste izbornih jedinica mislili ići samostalno?

Samostalno ćemo sastaviti listu u trećoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća prostor Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Tu nam je baza. Namjeravamo liste ponuditi i u drugoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća dio grada Zagreba i dijelove Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Bit će u to uključena i šesta izborna jedinica, područje od Velike Gorice prema Banovini. Uskoro potpisujemo deklaraciju sa šibensko-kninskim županom Markom Jelićem i njegovom strankom Akcija za promjene. Župan Jelić i ja u protekle tri godine dobro smo surađivali. Imali smo zajedničke nastupe na sajmovima s našim proizvodima, kao i suradnju u okviru regije Alpe-Jadran, povezujemo kontinentalnu i jadransku Hrvatsku.

NACIONAL: Kakva je suradnja u regiji Alpe-Jadran?

Moja inicijativa u kojoj je Međimurska županija već godinama članica Saveza Alpe-Jadran okuplja regije uz granicu u Hrvatskoj, Austriji, Sloveniji i Italiji. To je tradicionalni savez u europskim okvirima, koji funkcionira na razini Europske unije. Dao sam inicijativu da se u taj savez uključi i Šibensko-kninska županija. To je od strane župana Marka Jelića bilo prihvaćeno, pa ćemo na taj način dati doprinos prepoznatljivosti tog saveza i nastavku suradnje među županijama. U tom su savezu već i druge hrvatske županije.

Suradnja Međimurja s Istarskom i Primorsko-goranskom županijom jako je dobra. Smatram da snaga države ovisi o dobroj suradnji najrazvijenijih hrvatskih krajeva.

‘Mislim da je kandidatura Zorana Milanovića donijela više pozitivnih nego negativnih stvari’, rekao je međimurski župan Matija Posavec novinaru Nacionala Draganu Đuriću. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: S kime se namjeravate povezati u Zagrebu?

Sigurno je da će Nezavisna platforma Sjever ići samostalno u trećoj izbornoj jedinici, ali ne isključujemo točkaste predizborne koalicije sa strankama centra u drugim izbornim jedinicama. Razgovaramo s manjim centrističkim strankama tražeći rješenja da na hrvatskom političkom prostoru jačamo i održimo jedan snažan politički centar. U Hrvatskoj postoji HDZ i stranke na poziciji desnice. S druge strane imate SDP i veliki broj stranaka koje su se okupile na ljevici.

Kao što svaka ptica ima dva krila, lijevo i desno, tako mora imati i centar. Taj centar moramo osnažiti i to je uloga u kojoj vidim sebe u hrvatskoj politici. Smatramo da građanima treba politička opcija koja će im ponuditi rješenja njihovih problema, a ne provoditi vrijeme u beskorisnim političkim prepucavanjima. Mi ćemo biti ta opcija.

NACIONAL: Trenutačno ste župan u Međimurskoj županiji. Namjeravate li sada vi osobno ući u Sabor kao zastupnik? U tom ćete slučaju silom zakona morati napustiti Županiju…

Za sada sve ankete pokazuju da ćemo biti jedno od najugodnijih iznenađenja ovih izbora i bitan sudionik u kreiranju daljnjeg smjera u kojem će Hrvatska ići. Bit ću nositelj izborne liste u trećoj izbornoj jedinici, ali u ovom trenutku planiram završiti mandat župana do svibnja sljedeće godine, kada će biti lokalni izbori. No vidjet ćemo kakvi će biti rezultati izbora. Župani su neposredno izabrani sa svojim imenom i prezimenom, pa je logično da taj mandat odradim do kraja. To je fer odnos prema biračima i građanima. Moja je jedina želja da sudjelujem u procesima snažnog razvoja sjevera Hrvatske, stalo mi je toga, borim se srčano, ulažem puno energije i želim iskoristiti sav utjecaj da se sjever još više razvija. I uvjeren sam da je došlo vrijeme za sjever jer sjever dolazi. Nikada nisam bježao od rada i odgovornosti, sigurno neću ni sada.

NACIONAL: Bude li HDZ-u nakon parlamentarnih izbora trebao koji glas, može li računati na zastupnike iz vaše Nezavisne platforme Sjever za formiranje saborske većine?

Vlada HDZ-a u protekle je četiri godine, unatoč i nekim pozitivnim i dobrim odlukama, ipak pokazala netrpeljivost prema hrvatskom sjeveru ne uvažavajući sve one vrijednosti koje sjever Hrvatske može dati. Neke projekte čekamo već 15 godina, poput izgradnje ceste između Čakovca i Varaždina, međusobno udaljenih devet kilometara, a sjedišta su dviju županija. Žestoko smo se protivili otimanju bolnica županijama jer smatram da to nije reforma zdravstva niti u duhu decentralizacije kojom se Vlada voli hvaliti. Ministarstvo zdravstva ih je otelo. Da ne govorim o izostanku ulaganja i u obrazovne i druge projekte.

Trenutačno je nedovoljno kapaciteta za kvalitetnu brigu o osobama starije životne dobi, a i ovi kapaciteti koje imamo su preskupi. Previsoka je cijena koju građani plaćaju za predškolski odgoj djece; iseljavanje naših građana uzelo je previše maha. Naš glas može očekivati vlada koja će prepoznati i implementirati naša rješenja za ove i slične probleme, a trenutačna Vlada to nije pokazala.

NACIONAL: Zašto to smatrate otimačinom? Ministarstvo je to obrazlagalo reformom zdravstva u svrhu i jeftinije javne nabave.

Po meni, to je čista otimačina. Ako ste osnivač jedne ustanove poput bolnice , a onda netko drugi, a da uopće ništa ne pita, promijeni zakon i oduzme vam osnivačka prava, to se zove otimačinom. Sve su opće i županijske bolnice od 1. siječnja 2024. godine otišle pod kapu centralne države. Tako imate situacije da neka županija koja ima specijalne bolnice može razvijati taj sustav na svom području, a nekima poput nas su sve poluge razvoja sekundarne zdravstvene zaštite oduzete. Ako je cilj bila jeftinija javna nabava, na što je i do sada država imala utjecaj, to se moglo realizirati na puno bolje načine. Država se do sada nije pokazala kao dobar gospodar u tom segmentu.

NACIONAL: Je li to bio razlog što ministar zdravstva Vili Beroš nije nositelj izborne liste HDZ-a u 10. izbornoj jedinici iako je osvojio najviše, 35.678 preferencijalnih glasova, na toj listi 2020. godine, više i od Plenkovića s 32.208 glasova u prvoj izbornoj jedinici?

Mjesta na listama su unutarstranačka stvar, a odgovoran je onaj tko te liste sastavlja. Što se tiče mog osobnog nezadovoljstva reformom zdravstva, ona je velika. Što imamo u hrvatskom zdravstvenom sustavu? U primarnoj zdravstvenoj zaštiti imamo skori kolaps tog sustava. Ima premalo liječnika, prepune ordinacije pacijenata. Imamo zahtjeve liječnika da se liječnicima opće prakse omogući administrativno osoblje, koje će popunjavati formulare da liječnici ne moraju time gubiti vrijeme. Imamo velike liste čekanja, nezadovoljstvo liječnika, nezadovoljstvo mladih liječnika, sustav bacanja novca bez ikakvih kriterija. Reforma se svela na preuzimanje i otimanje županijskih općih bolnica. To za mene nije reforma. To govorim već mjesecima, a nitko me ne čuje. Ta je odluka bila promašaj.

NACIONAL: Na koji način ćete se nositi s ovim samohvalama premijera o gospodarskom rastu, podizanju plaća u državnom i javnom sektoru kao nikada do sada, ulasku u eurozonu, ulasku u Schengen, Pelješkom mostu?

Svaka kriza uvijek je i prilika, ali zanimljivo je da se Andrej Plenković istodobno ne hvali i najvišom stopom inflacije u istoj toj eurozoni. Time da je Hrvatska jedna od najskupljih država u Europi. Zemlja smo s velikim potencijalima, a i značajan novac došao je iz europskih fondova. I sredstva iz Fonda solidarnosti dala su svoj doprinos. To nije zasluga bilo kojeg pojedinca, nego su nam i neke nesretne okolnosti poput potresa povećale prihode iz Europske unije. Ja to ne bih ocijenio uspjehom. Moglo se puno više i puno bolje. Mi moramo ovisiti o proizvodnji, a ne o uslugama i socijalnim fondovima Europske unije. I zato treba ulagati u gospodarski razvoj.

Ali kad već na raspolaganju imamo veliku količinu novca u fondovima, onda ti procesi moraju ići puno brže. Evo vam primjera – prije tri godine odobreno je gotovo milijardu eura da se sve škole u Hrvatskoj revitaliziraju i dograde, da se osigura nastava u jednoj smjeni. Što se dogodilo u te tri godine? Ništa. Zbog toga što netko nije uspio organizirati proces raspisivanja natječaja i davanja suglasnosti na temelju projekata. Plastično objašnjeno, naši građani danas imaju nominalno veće prihode, ali manju kupovnu moć, tj. mogu si priuštiti manje. Osim ovog posljednjeg kupovanja glasova podizanjem plaća, koje i dalje nije na razini inflacije, svi uspjesi koje ste nabrojali rezultat su već ranije započetih procesa.

NACIONAL: Je li taj netko tko nije znao to napraviti ministar Radovan Fuchs i njegovo Ministarstvo znanosti i obrazovanja?

Da. To je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Tjerali su nas da potrošimo novce za projektne dokumentacije, za građevinske dozvole, da prilagodimo projekte njihovim standardima i kriterijima. Kada smo sve to napravili, u slučaju Međimurja, od 17 projekta nismo dobili apsolutno ništa, a riječ je o novcima koji se moraju potrošiti do 2026. godine.

Da taj novac sutra dobijemo, morali bismo se kandidirati i proći na tom projektu, raspisati javni natječaj i odabrati izvođača radova, izgraditi ili dograditi školu, napokon, opravdati utrošena sredstva. Nemoguće je to napraviti u sljedećih godinu i po dana. A dobra zdravstvena skrb i dobro obrazovanje su temelj svakog rasta bilo koje regije. Na tome se jača gospodarstvo i konkurentnost. Slično je i s prometnom infrastrukturom.

NACIONAL: Hrvatska ima dobre autoceste i u europskim razmjerima.

To je točno, ali smatram da na tome ne treba stati. Prosječna brzina vlakova u Hrvatskoj je 42 kilometra na sat. Prošloga sam tjedna bio kod predsjednika Vlade Koruške u Austriji. Trenutno ondje vlakovima od Klagenfurta do Graza za nekih 150 kilometara treba sat i 15 minuta. Austrijanci sada dograđuju prugu da smanje to vrijeme na 43 minute do kraja 2025. godine. Može regija 100 kilometara zračne daljine od nas, a ne možemo mi u Hrvatskoj.

Ja mislim da možemo ako u Hrvatskoj ima snage i volje da netko odluči za tri godine osposobiti pruge za brzinu vlakova na 100 kilometara na sat. Novca za to apsolutno ima i u europskim fondovima za zelenu tranziciju i održivost, na koje Europa sada stavlja poseban fokus. Brzi vlakovi potpuno mijenjaju konkurentnost neke regije, pa i države. Idealno bi bilo da u Zagrebu sjednete u vlak i da za sat vremena budete u Beču ili za dva i po sata u Münchenu.