Jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova – Matica hrvatska u subotu obilježava 175. obljetnicu od svoga utemeljenja.

Matica hrvatska utemeljena je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska na prijedlog grofa Janka Draškovića, istaknutoga političara i najstarijeg člana hrvatskoga narodnog preporoda. Grof Drašković bio je prvi predsjednik Matice ilirske, koja je nastale iz Ilirske čitaonice osnovane 4. kolovoza 1838.

Svrha joj je promicanje nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnoga stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak.

Matica je kako stoji u njezinim dokumentima “neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena, zbog svog je rada i neprekidnosti, postala nacionalna ustanova”. Latinski joj je naziv Matrix Croatica.

Prvo Matičino izdanje bio je Gundulićev “Osman” 1844. godine. To je tada bio kulturni i politički pothvat jer se njime nastojalo spojiti hrvatski sjever i jug, integrirati snage i pokazati ono što nam je najbolje.

Matica je jedan od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Uz dvadesetak redovnih knjižnica posebno se ističe knjižnica Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Matica ima i svoj dvotjednik “Vijenac”, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, “Hrvatsku reviju”, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis “Kolo”.

Godine 1962. u suradnji s izdavačkom kućom Zora pokrenuta je biblioteka Pet stoljeća hrvatske književnosti, kojoj je od 1980. izdavač Nakladni zavod Matice hrvatske. Objavljeno je 180 knjiga.

U Matici hrvatskoj 1967. godine sastavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Godine 1971. Matica hrvatska pokreće skupljanje novca i podizanje zajma za izgradnju tunela kroz Učku i autocestu Kralja Tomislava Zagreb-Split.

Novosadski dogovor o jeziku, kojim se pokušalo od hrvatskoga i srpskog jezika stvoriti jedinstven integralni jezik Matica je raskinula 16. travnja 1971., a te godine izlazi i prvi od 33 broja “Hrvatskog tjednika”, Matičinih novina za kulturna i društvena pitanja. Zadnji broj je izašao 3. prosinca 1971.

Godine 1972. uslijed jugoslavenskoga komunističkog progona hrvatskih studenata  i gušenja Hrvatskoga proljeća, Matica hrvatska je raspuštena, a djelatnost joj je zabranjena. Tijekom progona Matičine prostorije i arhiv preuzima policija, dio pokretne imovine je otuđen, dio predan na čuvanje Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Pod prisilom, prestaje rad Matice hrvatske. 11. siječnja 1972.

Njezini brojni poznatiji djelatnici i suradnici su zatvoreni, proganjani ili izgnani. Među njima su bili Franjo Tuđman, Šime Đodan, Miljenko Foretić, Vlado Gotovac, Jozo Ivičević, Zvonimir Komarica, Vlatko Pavletić, Hrvoje Šošić, Marko Veselica i mnogi drugi.  Izvješće o radu Matice, kojom su ona i njezini suradnici stigmatizirani, zauzima više od 500 stranica.

Nakon demokratskih promjena 1989., obnovljen je rad Matice hrvatske. Obnoviteljska skupština Matice održana je 8. prosinca 1990. Danas djeluje oko 130 ogranaka u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama. Objavljeno je i oko 1000 knjiga, a izlazi tridesetak serijskih publikacija. U Bačkoj se pokušalo organizirati Matičin ogranak krajem šezdesetih, no energična reakcija ondašnjih vlasti to je zaustavila. Tek je 1996. obnovljen rad Matice hrvatske u Subotici.

Godine 1995., pokrenuta je biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti.

Matica hrvatska priređuje i brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje, a podjednako su joj aktivni i ogranci.

Predsjednici Matice hrvatske bili su Janko Drašković (1842.-1850.), Ambroz Vranyczany (1851.-1857.), Ivan Mažuranić (1858.-1872.), Matija Mesić (1872.-1874.), Ivan Kukuljević Sakcinski (1874.-1889.), Tadija Smičiklas (1889.-1901.), Ivan Trnski (1901.-1902.), Đuro Arnold (1902.-1909.), Oton Kučera (1909.-1917.), Krsto Pavletić (1917.-1919.), Fran Tućan (1919.-1920.), Dragutin Domjanić (1920.-1927.), Albert Bazala (1927.-1928.), Filip Lukas (1928.-1945.), Mihovil Nikolić (1945.-1950.), Gustav Krklec (1950.-1954.), Jakša Ravlić (1954.-1968.), Hrvoje Iveković (1968.-1970.), Ljudevit Jonke (1970.-1971.) Petar Šegedin (1990.), Vlado Gotovac (1990. – 1996.), Josip Bratulić (1996. – 2002.), Igor Zidić (2002. – 2014.), Stjepan Damjanović (2014. – danas).

Članom Matice hrvatske može postati svaki punoljetni državljanin Republike Hrvatske ili Hrvat s drugim državljanstvom koji prihvaća program Matice hrvatske.