Olujno nevrijeme praćeno orkanskim vjetrom, koje je 19. srpnja pogodilo Slavoniju, nakon što je goleme štete prethodno nanijelo i Zagrebu i okolici, otkrilo je upitne načine na koje se vršila procjena šteta nanesenih nevremenom, dodjela građevinskog materijala za brzu sanaciju stambenih i gospodarskih objekata te poslovnih prostora, ali i isplata naknada za nastalu štetu. Nacionalu su se javili izvori koji su upozorili na činjenicu da je prikupljanje prijava za Registar šteta u nekim manjim slavonskim mjestima i općinama vršeno na vrlo suspektan način i protivno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, da građanima koji su htjeli prijaviti štetu nisu bile na raspolaganju pravodobne informacije te da mnogi od njih nisu dobili pismenu potvrdu da su predali zahtjev za upis u Registar šteta. Izvor s kojim smo razgovarali, koji je dobro upoznat sa stanjem u općini Gradište, u kojem dužnost načelnika općine već 20-ak godina neprekidno vrši HDZ-ov Srećko Papac, tvrdi da je dio građana koji su bliski s načelnikom i koji ga podržavaju od početka imao sve potrebne informacije o prijavi štete, za razliku od onih koji nisu na strani aktualne gradske vlasti. Općina Gradište kod Županje jedna je od onih u kojima je nevrijeme nanijelo najviše štete na objektima i poljoprivrednim površinama, a o kojim je razmjerima štete riječ najbolje govore objave na neslužbenoj Facebook stranici Gradište.com, na kojoj su mještani samoinicijativno postavili fotografije vlastitih kuća i gospodarskih objekata na kojima su pretrpjeli goleme štete.

Od 19. srpnja pa do danas Gradište je pogodilo još nekoliko jačih nevremena s kišom koje su nanijele dodatne štete objektima koji još nisu sanirani. FOTO: Facebook

Prema informacijama do kojih je došao Nacional u telefonskim razgovorima s nekolicinom stanovnika Gradišta, i danas, više od mjesec dana nakon nevremena, još ima kuća koje nisu u potpunosti sanirane, a mještani su u većini slučajeva krenuli sami obnavljati oštećene objekte ne pouzdajući se previše u pomoć države. Od 19. srpnja pa do danas Gradište je pogodilo još nekoliko jačih nevremena s kišom koje su nanijele dodatne štete objektima koji još nisu sanirani. Nakon nevremena, koje je teško oštetilo gotovo sve objekte u Gradištu, rad Općinskog vijeća i nadležnih tijela preseljen je u zgradu dječjeg vrtića jer je zgrada općine također bila oštećena u nevremenu. Sugovornik, čiji je identitet poznat Nacionalu, ali on nije bio spreman otkriti ga zbog straha od odmazde lokalnih čelnika i problema koje bi mu moglo prouzročiti otkrivanje imena i prezimena, tvrdi da obavijest o privremenom preseljenju nije bila izvješena na općinskoj zgradi, pa je većina starijih stanovnika koja je došla prijaviti štetu naišla na zatvorena vrata općinske zgrade, a nisu znali gdje se i kome trebaju obratiti kako bi dobili obrazac za prijavu štete. „Tek kasnije smo saznali da su se obrasci dijelili u zgradi vrtića, no na općinskim vratima te obavijesti nije bilo. No mještani koji su bliski načelniku Papcu imali su informaciju o tome gdje se dobivaju obrasci za prijavu štete i oni su ih na vrijeme ispunili i predali. Uz to, obrasci za prijavu štete, odnosno za upis u Registar šteta, objavljeni su na web stranici općine tek 28. srpnja, dakle osam dana nakon katastrofe, iako se šteta po Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda treba prijaviti u točno određenom roku“, tvrdi Nacionalov izvor. Naime, članak 25. toga Zakona jasno kaže da „oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini nadležnom gradskom ili općinskom povjerenstvu te Gradskom povjerenstvu Grada Zagreba u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode“. A odluku o proglašenju prirodne nepogode zbog katastrofalnog nevremena za niz općina Vukovarsko-srijemske županije, među kojima i Gradište, župan Damir Dekanić donio je još 21. srpnja, dakle samo dva dana nakon nevremena, pa je rok za prijavu štete istjecao već 29. srpnja. Potom je, tvrdi isti izvor, općina organizirala i dodjelu građevinskog materijala za hitnu sanaciju oštećenih objekata. „I ta je podjela vršena netransparentno. Oni koji su bliski načelniku Papcu dobili su i više od stvarnih potreba. Sve se na kraju vrti oko novca“, ogorčen je Nacionalov izvor.

Upitali smo stoga načelnika Srećka Papca tko je u općini Gradište bio nadležan za prikupljanje prijava građana za nastale štete na kućama, gospodarskim objektima i poljoprivrednim površinama te tko je provjeravao jesu li prijave bile pravilno napisane, odnosno jesu li svi podaci bili pravilno uneseni. Njegov je odgovor bio kratak: službenici Jedinstvenog upravnog odjela. No naš izvor tvrdi drugačije. „Prijave su se predavale u auli vrtića. Isprintane obrasce za prijavu štete oni dobro obaviješteni mještani su mogli dobiti u vrtiću još od 20. ili 21. srpnja. No to nisu znali svi, o tome su obaviješteni samo oni bliski načelniku. Drugi nisu znali, jer na zgradi općine nije bilo nikakve obavijesti, čak ni obavijesti o tome da je rad općine preseljen u vrtić. Naši stariji mještani, a takvih je puno u Gradištu, nisu pojma imali gdje se i kome trebaju javiti. Obrasci za prijavu štete na stranicama općine objavljeni su 28. srpnja, samo dan prije isteka roka za prijavu. A što se tiče predaje obrazaca, nije točno da su prijave primali službenici upravnog odjela općine. U auli vrtića sjedio je zaštitar koji je sugerirao mještanima kako da popune obrasce, prepravljao im datume prijave i prilagođavao ih da odgovaraju zakonskom roku za prijavu štete, davao im je informacije koji im podaci trebaju za prijavu. To nisu radili službenici općine, a zaštitar za takav posao sigurno nije nadležan. Nitko od nas koji smo predali prijave nije dobio nikakvu potvrdu o tome da je obrazac predao i što se s njim kasnije događalo. Ja ni danas nemam informaciju što se s mojom prijavom dogodilo i jesam li uopće upisan u Registar štete. Tražio sam u općini da mi kažu jesam li upisan u Registar, no nisam dobio nikakav konkretan odgovor“, kategoričan je naš izvor. On izražava sumnju da će iznosi za naknadu štete također biti određivani ovisno o tome jeste li ili niste na popisu glasača i podržavatelja aktualnog načelnika. Naime, spomenuti Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda nalaže da gradska i općinska vijeća moraju formirati povjerenstva koja „unose podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, unose i prosljeđuju putem Registra šteta konačne procjene šteta županijskom povjerenstvu i raspoređuju dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima“.

Dužnost načelnika općine Gradište već 20-ak godina neprekidno vrši HDZ-ov Srećko Papac kojeg sada dio mještana anonimno optužuje da je kod prijave šteta od nevremena bilo privilegiranih. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Načelnik općine Gradište Srećko Papac Nacionalu je potvrdio da je Općinsko vijeće radilo sve po zakonu. Na naše pitanje je li točno da je prijave primao zaštitar koji je sjedio uz kutiju u koju su građani ubacivali prijave i da im je on pomagao u ispunjavanju obrazaca, Papac odgovara da su zaštitara angažirali radi održavanja reda i sigurnosti te da je on doista mnogima pomogao u popunjavanju prijave, no tvrdi da su prijave u konačnici završavale na provjeri službenika Općine. Općina je, kaže, kako im i zakon nalaže, formirala Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda u koje su imenovani članovi Općinskog vijeća Dražen Janković i Antun Mikinac te komunalni redar Matija Đilanović. Na Nacionalovo pitanje po kojim se kriterijima vršila raspodjela građevinskog materijala za hitnu sanaciju štete na objektima i tko je te kriterije odredio, Papac odgovara da su kriteriji dogovoreni na sastanku načelnika i gradonačelnika općina i gradova pogođenih elementarnom nepogodom. „Kriterij je bio da korisnici donesu slike oštećenih objekata i mi procijenimo s oštećenikom približnu štetu. Takav način je dogovoren zato što hitnije sanacije krovova da ne bi došlo do daljnjeg propadanja imovine“, objasnio je Papac i dodao da općina Gradište do sada nije dobila niti jedan euro od županije za isplatu naknade štete za oštećene objekte.

Odluku o proglašenju prirodne nepogode zbog katastrofalnog nevremena za niz općina Vukovarsko-srijemske županije, među kojima i Gradište, župan Damir Dekanić donio je još 21. srpnja. FOTO: Dubravka Petric/PIXSELL

No da je bilo pokušaja „lova u mutnom“ upravo kod podjele materijala, i to trgovina građevinskim materijalom, potvrđuje i poruka jednog od mještana Gradišta koji je na spomenutom Facebook profilu Gradište.com napisao: „Ne znam zašto naša općina šalje po Diljov (tvornica crijepa i opeke Dilj, Vinkovci, op. N.) crijep i lubure u Akord (trgovina građevinskim materijalom Akord, Županja, op. N.). On sve prodaje duplo skuplje nego što je u Dilju u Novom Selu. Netko će se obogatiti na račun sirotinje i države. Lubura iliti žljebnjak u Dilju je 3,80 eura a kod njega više od 7 eura.“ Zanimalo nas je i zašto mještani koji su predali popunjene obrasce za prijavu štete nisu dobili nikakve potvrde o tome, kao i koliko je takvih prijava, odnosno obrazaca, prikupljeno. No Papac tvrdi da se potvrde o zaprimljenim obrascima ne izdaju. A općina Gradište je, kaže, u previđenom roku prikupila 1106 takvih prijava. Zanimljivo, kao jedini razlog zašto mještani ne mogu provjeriti status svoje prijave, odnosno zbog čega ne mogu saznati u kojoj je fazi rješavanje njihove prijave Papac navodi da „je sve u procesu obrade“.

Općina Gradište kod Županje jedna je od onih u kojima je nedavno olujno nevrijeme nanijelo najviše štete na objektima i poljoprivrednim površinama. FOTO: Facebook

Upitali smo i Ministarstvo financija, koje vodi ministar Marko Primorac i koje je nadležno za Registar štete, kako se i na koji način raspodjeljuje naknada za nastalu štetu koju bi mještani trebali primiti temeljem predanih obrazaca za prijavu štete te tko nadzire rad općinskih i gradskih službenika koji rade na procjeni šteta. A zanimalo nas je i je li Ministarstvo na mail adresu predviđenu za komunikaciju s građanima proteklih tjedana dobivalo primjedbe i pritužbe građana o mogućim nepravilnostima oko upisa u Registar i dodjele naknade štete. No osim navođenja službenih zakonskih akata u kojima se spominje odgovornost županijskih, gradskih i općinskih povjerenstava u čijoj je nadležnosti prikupljanje informacija o štetama i procjena visina naknada za svaki pojedini slučaj, iz Primorčeva ministarstva tvrde da „ne raspolažu s eventualnim primjedbama i pritužbama građana o mogućim nepravilnostima oko upisa u Registar šteta i dodjele naknade štete“. Iz čega se može iščitati da transparentnost dodjele novca i građevinskog materijala na terenu u stvarnosti ne kontrolira nitko i da je raspodjela materijala i procjena visine štete, posebno u manjim mjestima, ovisna o tome jeste li ili niste u dobru s općinskim rukovodećim kadrom i jeste li ih spremni podržati na idućim izborima.

A novac se na ime odštete ne isplaćuje iz džepova župana, gradonačelnika i načelnika općina, već iz državne kase koja se pak za tu namjenu puni obilnim dotocima europskog novca. Naime, još u listopadu 2001. godine Europska komisija je uspostavila Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu radi suradnje, prevencije i boljeg zajedničkog odgovora na prirodne i ine katastrofe. Osim 27 država članica Unije, u Mehanizmu sudjeluju i Albanija, Bosna i Hercegovina, Island, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija, Turska i Ukrajina. Kako su Nacionalu objasnili iz hrvatskog predstavništva Europske komisije u Zagrebu, kad hitna situacija izazvana nekom katastrofom nadvlada kapacitete za odgovor određene države u Europi ili izvan nje, ta država može zatražiti pomoć kroz Mehanizam za civilnu zaštitu. Europska komisija ima ključnu ulogu u koordiniranju odgovora na katastrofe u cijelom svijetu i pokriva najmanje 75 posto troškova prijevoza i operativnih troškova raspoređivanja potrebne pomoći u kriznim situacijama. „Nakon zahtjeva za pomoć u okviru Mehanizma, Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije ERCC (Emergency Response Coordination Center) mobilizira pomoć ili stručnjake. ERCC prati događaje diljem svijeta 24 sata dnevno 7 dana u tjednu i osigurava brzo raspoređivanje hitne potpore kroz izravnu vezu s nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu. Kroz Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu do danas je odgovoreno na više od 650 zahtjeva za pomoć unutar i izvan EU-a. Hrvatska je tako kroz Mehanizam zatražila pomoć nakon razornih potresa u ožujku i prosincu 2020., a zatim i kod šumskih požara u 2022. Vlada RH na prijedlog ministra nadležnog za unutarnje poslove donosi odluku o traženju i primanju međunarodne pomoći ili pružanju pomoći drugim zemljama pogođenim katastrofama“, kažu u hrvatskom predstavništvu EK.

Ministarstvo financija vodi ministar Marko Primorac, nadležno je za Registar štete i tvrde da ‘ne raspolažu eventualnim pritužbama’. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

Važnu ulogu u upravljanju kriznim situacijama i koordiniranju dodjele pomoći zemljama pogođenima prirodnim katastrofama ima i program Copernicus, koji sadrži satelitske karte određenih područja. Copernicus pruža pravodobne i precizne geoprostorne informacije korisne za mapiranje pogođenih područja i planiranje operacija pomoći u slučaju katastrofa. Tijekom 2022. usluga programa Copernicus aktivirana je 86 puta, a izrađeno je 475 satelitskih karata. Hrvatska je uslugu mapiranja kroz Copernicus zatražila kod poplava 2013., 2014., 2015. i 2016., a zatim kod potresa na petrinjskom području 2020. te u srpnju 2022. prilikom požara kraj Zatona. U predstavništvu EK napominju i da je Europska komisija, motivirana sve vidljivijim promjenama klime uslijed globalnog zatopljenja koje pogađaju značajan broj zemalja članica EU-a, u srpnju ove godine donijela i novi skup smjernica za pomoć državama članicama u doradi i provedbi nacionalnih strategija prilagodbe klimatskim promjenama. No nas je posve konkretno zanimalo je li i na koji način EK kontrolirao potrošnju novca koji je Hrvatska dobila na ime naknade štete za srpanjske vremenske nepogode, je li Hrvatska taj novac koristila transparentno te je li bilo primjedbi i zamjerki Europske komisije oko načina na koji je Hrvatska trošila novac. No do zaključenja broja konkretne odgovore na ova pitanja nismo dobili.

Fond solidarnosti EU (EUSF) osnovan je 2002. godine kao reakcija na teške poplave koje su se tog ljeta dogodile u srednjoj Europi. Od tada je postao jedan od glavnih instrumenata EU-a za oporavak nakon katastrofe. Svrha Fonda je pružanje financijske pomoći za oporavak od elementarnih nepogoda kao što su poplave, potresi ili oluje. Nakon katastrofe, intervenciju EUSF-a mora zatražiti pogođena država, koja mora podnijeti službeni zahtjev Komisiji u roku od 12 tjedana od datuma prve štete. Zatim Komisija procjenjuje zahtjev i, ako bude prihvaćen, predlaže iznos pomoći Europskom parlamentu i Vijeću, koji ga moraju odobriti prije nego što se može isplatiti. Nakon što odobrena sredstva postanu dostupna u proračunu EU-a, Komisija donosi odluku o dodjeli pomoći pogođenoj državi. Iz njega je, između ostaloga, Hrvatska dobila više od milijarde eura pomoći nakon dvaju razornih potresa koji su 2020. pogodili Zagreb i okolicu, a porom i Petrinju i Sisačko-moslavačku županiju. EUSF je Hrvatskoj isplatio 683,7 milijuna eura za zagrebački potres i 319,2 milijuna eura za drugu seriju potresa. Bio je to drugi najveći iznos koji je Fond isplatio u apsolutnom iznosu, a najveći u relativnom iznosu.

Županija: ‘Povjerenstva su trebala obići teren i popisati štetu’

Iz Vukovarsko-srijemske županije, kojoj je na čelu župan Damir Dekanić, navode da su jedinice lokalne samouprave bile dužne imenovati stručna povjerenstva koja su obišla teren nakon olujnih nevremena 19. i 21. srpnja te su popisivala svu nastalu štetu. Ista su povjerenstva mala zadatak provjeriti istinitosti podataka unesenih u obrascima za prijavu štete, odnosno odgovaraju li preliminarni iznosi šteta koje su građani navodili u prijavama stvarnom stanju na terenu. Na pitanje Nacionala raspolaže li županija informacijom jesu li svi građani koji su prijavili štetu po općinama i gradovima u njihovoj nadležnosti uredno upisani u Registar šteta odgovaraju da tom informacijom još ne raspolažu, no kažu kako je za pretpostaviti da nisu svi uredno upisani u Registar šteta, iako su dobili uputu da to moraju učiniti. Iz županije tvrde da nisu primili niti jednu predstavku ili prijavu eventualnih nepravilnosti ili netransparentnosti u postupcima prijave štete i upisa u Registar, kao ni pri dodjeli prve pomoći u obliku građevinskog materijala za preliminarnu sanaciju zgrada. „Stručna povjerenstva imenovana od strane jedinica lokalne samouprave utvrđivala su istinitost i realnost prijavljenih šteta, a sve skupa podložno je daljnjim provjerama. Svako utvrđivanje nepravilnosti bit će sankcionirano“, navode u odgovoru i dodaju kako vjeruju „da je u ogromnom postotku dobiveni materijal utrošen namjenski te da je bio velika pomoć u trenutku kada je bilo nužno sanirati oštećenja kako ne bi svaka sljedeća padalina ili nevrijeme prouzročili višestruko veću štetu“. Vlasnici oštećenih objekata, tvrde, odštete za pretrpljene štete na objektima i poljoprivrednim površinama još nisu dobili. „Eventualne odštete dobit će po završetku obrade podataka iz Registra šteta“, stoji na kraju odgovora.