Nakon prvog kruga izbora u lokalnim organizacija SDP-a prošle subote u drugi izborni krug u Zagrebu ušla su dvojica kandidata, 46-godišnji sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Viktor Gotovac i Matej Mišić, 33-godišnji tajnik SDP-ova zastupničkog kluba u Saboru, ali i dugogodišnji zastupnik u Gradskoj skupštini grada Zagreba. Mišić na zadnjim lokalnim izborima u Zagrebu nije uspio ući u zagrebačku skupštinu s osmog mjesta na SDP-ovoj izbornoj listi. U prvom izbornom krugu Gotovac je osvojio gotovo dvostruko više glasova od Mišića. Između osam kandidata iz prvog kruga odnos između prve dvojice bio je 494 glasa za Gotovca, a 253 za Mišića. Ali u razgovoru za Nacional Matej Mišić nije bio obeshrabren tom činjenicom. Smatra da je drugi krug i nova izborna trka u kojoj oba kandidata polaze od početka, odnosno, kako je rekao, od nule. Uoči tog drugog izbornog kruga u zagrebačkom SDP-u razgovarali smo s Matejom Mišićem, po struci pravnikom.

Nakon prvog kruga unutarstranačkih izbora predsjednik SDP-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostao je Ranko Ostojić, a predsjednik SDP-a u Krapinsko-zagorskoj županiji Siniša Hajdaš Dončić. Predsjednik SDP-a u Zagrebačkoj županiji i dalje će biti Mihael Zmajlović, u Varaždinskoj županiji saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora, u Istarskoj županiji gradonačelnik Umaga Vili Bassanese, u Požeško-slavonskoj Mitar Obradović, a u Sisačko-moslavačkoj županiji Kristina Ikić Baniček, koja je ujedno izabrana i za predsjednicu SDP-a Grada Siska. U drugom krugu izbora osim u Zagrebu birat će se i predsjednik SDP-a u Šibensko-kninskoj županiji između Karla Klarina i Ivana Rajića.

NACIONAL: Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u nedjelju je rekao da nema svog kandidata u Zagrebu u drugom krugu lokalnih izbora u SDP-u. Rekao je da ste vas trojica: Viktor Gotovac i vi kao kandidati za predsjednika zagrebačke organizacije SDP-a, kao i on kao predsjednik SDP-a pravnici, a da je on na ovim izborima glasao u lokalnoj organizaciji SDP-a u Puli, a ne Zagrebu.

Tako je predsjednik Peđa Grbin doista rekao, a tome nemam što dodati.

NACIONAL: Čiji ste vi kandidat? U kuloarima SDP-a govori se da ste kandidat Davora Bernardića, bivšeg predsjednika SDP-a, koji je napustio stranku i primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine. Neki kažu da ste prije svih kandidat također bivšeg člana Predsjedništva SDP-a Rajka Ostojića, ali i on je napustio SDP.

Takve objede idu na dušu stranačkim kolegama koji se boje moje čiste politike. Nisam ničiji kandidat nego zastupam jednako sve naše članove. Odluku o kandidaturi donio sam samostalno neovisno o kolegama Bernardiću, Komadini i Ostojiću, a nisam mogao ni biti njihov kandidat. Davor Bernardić i Rajko Ostojić više nisu u SDP-u. Točno je da ih poznajem jako dugo. Uostalom, Davor Bernardić je iz moje gradske četvrti Novi Zagreb istok. Tako da se Davor i ja poznajemo već 15 godina, od trenutka kada sam u stranci. U SDP sam ušao 2006. godine u vrijeme kada je Davor Bernardić bio predsjednik Foruma mladih SDP-a grada Zagreba. U korektnim smo odnosima. Ukratko, nisam kandidat nikakvih stranačkih struktura, nego sam kandidat članova i članica SDP-a, kao i svog rada u stranci punih 15 godina.

NACIONAL: Kakav je bio taj vaš rad u proteklih 15 godina? Što ste iz tog vašeg rada naučili? Jeste li nešto propustili učiniti?

Rano sam se odlučio baviti politikom. Čak kada sam bio maloljetan. Nitko me nije doveo u SDP. Bila mi je strast pratiti politiku još kad sam bio maloljetan. Pokucao sam na vrata stranačkih prostorija SDP-a Novi Zagreb istok. Bilo je to u Središću na Novom Zagrebu. U proteklih 15 godina prošao sam gotovo sve u stranci. Kad se netko kandidira za istaknutu poziciju u SDP-u kao što je predsjednik najveće i najutjecajnije županijske organizacije u Hrvatskoj kao što je organizacija SDP-a u Zagrebu, ipak je važno da ima stranačko i političko iskustvo.

NACIONAL: Kakvo je to vaše iskustvo u politici i SDP-u?

Vodio sam organizaciju SDP-a u Utrinama, bio sam u predsjedništvu zagrebačke organizacije SDP-a, a i danas sam član Glavnog odbora SDP-a. Bio sam i predsjednik Foruma mladih SDP-a grada Zagreba. Prošao sam sve stepenice da bih imao puni legitimitet za ovu kandidaturu.

NACIONAL: Što mislite o vašem protivniku na izborima Viktoru Gotovcu?

Kandidirao sam se da pobijedim, a drago mi je da sam ušao u drugi izborni krug. Rezultati su još neslužbeni, ali dobio sam 253 glasa. Viktor je u prvom izbornom krugu dobio 494 glasa, pa je razlika bila nešto manja od njegove dvostruko veće prednosti. Ali u subotu kreće nova utakmica pa je sada rezultat nula prema nula. Ti glasovi više nisu u igri. Poslao sam javni poziv protukandidatu Viktoru Gotovcu da održimo još dva sučeljavanja jedan na jedan za članove stranke, ali pozivam ga da prihvati i javna sučeljavanja kod zainteresiranih medija, što je do sada uporno odbijao. I ovom prilikom, evo, javno ga pozivam da prihvatimo sve pozive na sučeljavanje. Ne vjerujem da se boji sučeljavanja nego je svjestan da u tim sučeljavanjima, a pokazalo se to do sada, on govori o politici opće prakse, a ja o konkretnim gradskim temama. Naše članove zanimaju gradski problemi i stanje u SDP-u, a ne nacionalna ideologija. Želim da SDP bude stranka koja će okupljati ljude i koja će se baviti konkretnim stvarima, a ne osobnim obračunima.

NACIONAL: Može li se dogoditi da 18 SDP-ovih zastupnika, koji su napustili zastupnički klub SDP-a postanu ono što je u prošlom sazivu bio zastupnički klub Milana Bandića u Saboru kao rezervoar tzv. „žetončića“ da bi tako osiguravao saborsku većinu Vladi Andreja Plenkovića?

Kada je riječ o „žetonima“ i „žetonizaciji“ politike, veliki sam protivnik toga. Glasno sam govorio protiv toga i kad sam bio zastupnik u zagrebačkoj gradskoj skupštini. Govorio sam protiv toga i kada se izglasavao proračun za 2019. godinu u Zagrebu, a Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih bili su napustili Bandićevu većinu u Gradskoj skupštini. Milanu Bandiću su nedostajale tri ruke za izglasavanje proračuna, a pronašao ih je među trojicom zastupnika. Jednog iz HSS-a, jednog iz HSLS-a i jednog s liste Sandre Švaljek. Zato je većina u Gradskoj skupštini preživjela do kraja mandata. Ta trojca zastupnika preko noći su promijenili ploču. Vjerujem i nadam se da se u Saboru neće to ovaj put ponoviti.

NACIONAL: Jesu li vam sada bivši SDP-ovi zastupnici koji su osnovali novi zastupnički klub u Saboru postali najveći politički protivnici, veći i od HDZ-a? I oni računaju na iste birače kao i SDP, a dio tog političkog prostora oduzela je vama, ali i novom zastupničkom klubu platforma Možemo!, koalicijski partner SDP-a u Zagrebu.

U ovih nekoliko tjedana vidio sam da je bilo nekoliko zajedničkih inicijativa opozicije u Saboru. Vjerujem da će surađivati i da će do kraja mandata ostati oporba Vladi Andreja Plenkovića. Koliko poznajem te ljude, nema šanse da će oni biti bilo čiji „žetončići“.

NACIONAL: Kao bivši zastupnik u gradskoj skupštini Zagreba, kako ocjenjujete dosadašnje djelovanje gradonačelnika Tomislava Tomaševića?

I dalje aktivno pratim sve događaje u gradu. Gradonačelnik Tomašević u prvih šest mjeseci svog djelovanja zaslužuje prolaznu ocjenu. Relativno sam zadovoljan, ali mu ne mogu dati odličnu ocjenu. Međutim, postojale su i odluke s kojima se nikako ne mogu složiti. Odnosi se to na imenovanje ravnatelja bolnice na Srebrnjaku, gdje se na kraju ravnatelj sam povukao. Gradonačelnik je za to prebacio odgovornost na upravno vijeće bolnice, ali to je vijeće upravo on imenovao. Kad je upravno vijeće donijelo tu spornu odluku, on ju je prihvatio. Kod tih imenovanja trebao bi znatno više paziti. S druge strane, ne mislim da je bila dobra poruka javnosti i smjena dvojice članova uprave Zagrebačkog holdinga, predsjednika uprave Nikole Vukovića i člana uprave Ante Samodola. Znamo da je bivša uprava dovela Holding u ogromnu financijsku krizu. Razdvajali su podružnice osnivajući nova trgovačka društva da bi zadržali kreditnu sposobnost Holdinga. Zato su ZET i Velesajam bili izdvojeni iz Zagrebačkog holdinga.

‘Viktor Gotovac govori o politici opće prakse, a ja o konkretnim gradskim temama. Naše članove zanimaju gradski problemi i stanje u SDP-u, a ne nacionalna ideologija’, kaže Matej Mišić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Što smatrate spornim u smjeni Nikole Vukovića i Ante Samodola iz uprave Zagrebačkog holdinga?

Nakon tri mjeseca smijenjeni su uz obrazloženje da su imali različite vizije upravljanja Holdingom. S obzirom na to da su ta dva člana uprave imenovana bez javnog natječaja, očekivao sam da je gradonačelnik s njima dogovorio i što očekuje skupština Holdinga od uprave. Mislim da je Holding time izgubio tri mjeseca. S tim stvarima trebalo je opreznije postupati. Ono s čime sam iznimno zadovoljan u djelovanju gradske uprave to je način na koji gradonačelnik Tomislav Tomašević komunicira u javnosti, znatno transparentnije od bivše gradske uprave. Gradonačelnik Milan Bandić izlazio je pred zastupnike, ali nikada nije odgovarao na postavljena mu pitanja. Ja sam, uz Renata Peteka, u prošlom sazivu gradske skupštine bio zastupnik u gradskoj skupštini koji je na aktualnom satu Milanu Bandiću postavio najviše pitanja.

NACIONAL: A kako gledate na novi proračun grada Zagreba?

Štedljiviji je od ranijih proračuna.

NACIONAL: Je li u redu imati štedljiviji proračun kada Zagreb čeka obnova koja nakon potresa još nije počela. Nemali broj Zagrepčana živi u nenormalnim uvjetima i nije im riješen krov nad glavom.

Obnova nakon potresa uopće nije počela, a prije nekoliko dana ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić podnio je ostavku. Gotovo dvije godine nakon potresa ljudi i dalje žive izvan svojih domova. Ako se nešto pokrene nakon te njegove ostavke onda će to biti dobro, ali ja u to sumnjam. Špekulira se da bi Vanđelića mogao zamijeniti kandidat HDZ-a za gradonačelnika Davor Filipović, ali nisam siguran da će on to prihvatiti. Naglasio bih da i dalje osamdesetak obitelji u Zagrebu žive u lošim uvjetima. Tako je Čučerju, Markuševcu… U podsljemenskoj zoni ljudi i dalje žive u kontejnerima gotovo dvije godine nakon potresa. To je strašno. Kao zastupnik u gradskoj skupštini pred kraj mandata predložio sam da Grad Zagreb preuzme plaćanje računa za struju za te obitelji. Nakon što je bivša gradska skupština najprije to odbila, kasnije je ipak prihvatila. Kada sam s tim ljudima razgovarao na terenu, vidio sam da su njihovi računi za struju u prosincu prošle godine uz godišnju razliku bili veći i od 4000 kuna. Strašno je da njihove kuće s crvenim naljepnicama još nisu srušene, kao ni izgrađene nove i to gotovo dvije godine poslije zagrebačkog potresa.

NACIONAL: Koliko je za tu situaciju odgovoran Grad Zagreb i administracija gradonačelnika Tomaševića? Nije li hrvatska vlada u financijskom dijelu najodgovornija za obnovu nakon potresa, a ne zagrebačka administracija?

Ne vjerujem da je izostanak obnove posljedica pokušaja premijera Andreja Plenkovića da politički opstruira i kompromitira gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Mislim da to pokazuje nesposobnost Vlade. Od potresa do izbora gradonačelnika Tomaševića prošlo je godinu dana i tri mjeseca, a ni u tom razdoblju nije bilo ništa učinjeno u obnovi Zagreba. Sada se samo nastavlja taj nerad koji dovodi do agonije u Zagrebu. Strašna je poruka da godinu dana i 9 mjeseci poslije potresa na prste ruke možemo izbrojiti koliko je kuća obnovljeno, i to uglavnom onih sa zelenim naljepnicama u kojima su ljudi mogli nastaviti živjeti i bez obnove. Samo su srušene tri kuće oštećene u potresu. Sada je ključno upotrijebiti novac iz Fonda solidarnosti koji smo dobili iz Europske unije. To treba potrošiti, jer je preostalo još samo nekoliko mjeseci da se to učini.

NACIONAL: Koliki je iznos tog novca koji je stigao iz Europe?

Iz Europskog fonda solidarnosti stiglo je 687 milijuna eura namijenjenih za obnovu javnih objekata u Zagrebu. Dio novca je utrošen, ali rok da se taj novac u cijelosti upotrijebi bio je i ostao 30. lipnja sljedeće, 2022. godine. Ostalo nam je više od šest mjeseci da to učinimo, a bilo bi dodatno poražavajuće da i ta sredstva ne uspijemo iskoristiti.

NACIONAL: Kako doživljavate aktualnu javnu polemiku između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića? Počela je od predsjednikova inzistiranja na članku 17 Ustava i potrebi uvođenja izvanrednog stanja zbog pandemije, pa onda i odbijanja premijera da prihvati obvezu da Sabor dvotrećinskom većinom zastupničkih glasova odlučuje o epidemiološkoj situaciji. Ta rasprava nije prestala ni za vrijeme posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj.

Bio sam posvećen izbornoj kampanji u SDP-u pa nisam toliko pratio zbivanja na nacionalnoj razini. Kada je riječ o članku 17 Ustava i SDP je pozivao da se odluke za covid-situaciju u Saboru donose dvotrećinskom većinom. Mislim da bi povjerenje građana u vladine odluke u tom slučaju bilo znatno veće da su te odluke bile donesene širokim konsenzusom u Saboru.

NACIONAL: Zašto mislite da bi povjerenje građana bilo veće? Bi li prosvjedi protiv Vlade i mjera Stožera počeli neovisno o konsenzusu u Saboru? Prosvjedi su krenuli i u drugim zapadnim europskim državama tzv. „stare demokracije“, a bili su znatno nasilniji nego u Hrvatskoj.

Na tim prosvjedima prije desetak dana u Zagrebu su napadnuti vaši kolege novinari verbalno i fizički, što oštro osuđujem. Ti prosvjedi, na sreću, nisu bili onoliko nasilni kao što gledamo po europskim metropolama. Od početka je bio problem što Stožer ne donosi racionalne odluke odnoseći se prema svima po jednakim kriterijima. Prisjetimo se kada je prvi put puklo povjerenje u Stožer. Bilo je to 2020. godine na Veliki petak, kada je Stožer odobrio procesiju na Hvaru kada je cijela država bila zatvorena. I nakon pobjede na parlamentarnim izborima HDZ je organizirao skup za tisuću ljudi ne poštujući epidemiološke mjere.

NACIONAL: Zašto je vama to bilo sporno?

Zato što je tada rastao broj zaraženih. Što je tu važno? Važno je da građanima bude jasno po kojim kriterijima Stožer i Vlada donose mjere. Drugo, ne smiju se primjenjivati dvostruki kriteriji u poštivanju mjera, da za građane vrijede pravila, a da kad ustreba HDZ-u za njih ne vrijede. Zato je javnost izgubila povjerenje. Kad je riječ o cijepljenju primio sam dvije doze cjepiva i čekam da pođe šest mjeseci kako bih primio i treću dozu. Ponašam se odgovorno štiteći tako druge i sebe. Vrijeme je da se i Stožer počne ponašati odgovorno.