Sociolog religije Ivica Maštruko u ponedjeljak je komentirao odlazak zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića te dolazak biskupa koadjutora Dražena Kutleše na to mjesto.

Papa Franjo prihvatio je odreknuće kardinala Josipa Bozanića od upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom, a Bozanića će na mjestu zagrebačkog nadbiskupa naslijediti dosadašnji koadjutor mons. Dražen Kutleša. Odgovarajući na pitanje radi li se o novoj eri, Ivica Maštruko je rekao: “I da i ne. To je jedna od normalnih promjena. Papa Franjo je ispremiješao biskupe i to bi moglo značiti novi pravac – suvremeniju politiku”.

Dodao je da će Kutleša, koji je bliži politici pape Franje, nastojati na deklarativnoj razini nastavak Bozanićeve politike, ali zapravo u praksi će biti nešto drugačiji. “Bozanić nije sasvim otišao niti sasvim odlazi, on ostaje kardinal i imat će poseban status. Što se tiče nadbiskupa Kutleše, i on će morati malo pričekati jer katolička crkva kod Hrvata ima dva kardinala. Ono što smatram novim u politici nadbiskupa Kutleše, iz dosadašnjih istupa, nekoliko je naglasaka – bitna mu je crkva kao institucija, ona je neupitna; naglašava ulogu biskupa za stanje u biskupijama; poznat je njegov stav o Stepincu, ima geslo kao i on, citira ga”, rekao je za N1 televiziju.

Maštruko ne misli da je odlazak Bozanić iznuđen. “Ako gledamo crkvu kao međunarodnu korporaciju koja djeluje na globalnom planu, onda se tu mijenja samo vodstvo ili članovi uprave u jednom segmentu korporacije. Mislim da se prenaglašava da je Bozanić otišao pod pritiskom. On je otišao u okviru reorganizacije”, pojasnio je i dodao da je kod aktualnog papae pitanje može li katolička crkva biti solidarna sa siromašnima da istovremeno ne podrži promjene nepravednih društvenih struktura. “Ako ćemo biti uz siromašne, onda moramo biti kritični prema nepravdenim društvenim strukturama. Kutleša ima tu jednu dimenziju”, rekao je.

Ipak, smatra da korjenitih promjena u odnosu crkve i države neće biti. Maštruko ističe da vladajućima nije u interesu mijenjati odnos prema crkvi jer računa na njihovu podršku, posebno na izborima. “Vlasti u Hrvatskoj neće biti u interesu mijenjati odnos prema katoličkoj crkvi, a posebno zato jer će svojim mjerama uvijek podilaziti crkvenim strukturama i krugovima jer računa na podršku crkve i glasove birača. Državne strukture će i dalje podilaziti crkvi na svim raznima zbog birača, tome smo svjedoci ne samo na razini Hrvatske, već i lokalnim. Oko Međugorja može biti prijepora jer se stavovi Kutleše razlikuju od dosadašnjih ponašanja, na tragu su ponašanja pape Franje – ne priznaje se službeno ukazanje, ali se stimulira hodočašće bez priznanja čuda”, istaknuo je.