Martin Luther King sanjao je da će mu djecu vrednovati po njihovoj osobnosti, a ne boji kože.

Bio je ikona građanskih prava, borac, čovjek koji je donio nadu milijunima Amerikanaca i naposljetku dao život za taj cilj.

U srijedu se obilježava 50. godišnjica njegova ubojstva.

King je rođen 15. siječnja 1929. u Atlanti. Majka mu je bila učiteljica, otac propovjednik. Odgajan je u vjerskom duhu.

“Crkva mi je uvijek bila drugi dom. Otkad me pamćenje služi, bio sam u ondje svake nedjelje”, rekao je.

Postao je baptistički svećenik u Montgomeryju, u državi Alabami, a 1953. oženio se dugogodišnjom djevojkom Corettom Scott Williams. Imali su četvero djece.

U borbu za građanska prava kreće 1955. nakon što je aktivistica Rosa Parks u Montgomeryju sjela u prednji dio autobusa rezerviran za bijelce i odbila ga napustiti. Po tadašnjim segregacijskim zakonima, crnci su morali sjediti otraga.

Rosa Parks je uhićena, a King je poveo prosvjede koji su uslijedili.

Godinu poslije američki je Vrhovni sud presudio da je u gradskom prijevozu razdvajanje po boji kože protuustavno.

King je stekao ugled diljem nacije i zahvaljujući svojoj elokventnosti uspio je prosvjede proširiti u mnoge dijelove SAD-a.

U kolovozu 1963. očarao je zemlju govorom pred 250 tisuća sudionika Marša na Washington. “Sanjam… da će moje četvero djece jednoga dana živjeti u naciji koja ih neće vrednovati po boji njihove kože, nego po osobnosti”, rekao je.

Predsjednik John F. Kennedy već je bio predložio zakon o rasnoj jednakosti, ali ga nije mogao progurati u Kongresu. To će nešto više od pola godine nakon Kennedyjeva ubojstva u Dallasu uspjeti njegovu nasljedniku Lyndonu Johnsonu.

King je krajem 1964. dobio Nobelovu nagradu za mir, ali njegova borba bila je daleko od završetka. Rasna jednakost postojala je samo na papiru.

Već iduće godine izbili su veliki prosvjedni marševi u Selmi, također u Alabami. King je ponovo bio na njihovu čelu. Iako je policija učinila sve da ih zaustavi, prosvjedi su znatno pripomogli da se ubrzo nakon toga usvoji zakon o jednakom pravu glasa.

Martin Luther King prijetnje smrću dobivao je često. Uvečer 4. travnja 1968. bio je u Memphisu kako bi podržao štrajk tamošnjih sanitarnih radnika.

Ubio ga je rasist James Earl Ray kada je iz svoje motelske sobe izašao na balkon kako bi popričao s prijateljima koji su bili ispod na parkiralištu. Bilo mu je 39 godina.