Povjesničari Dragan Markovina, osnivač Nove ljevice, i Ivica Miškulin, savjetnik predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, gostovali su u Newsnightu N1 televizije na 32. obljetnicu priznanja samostalnosti Hrvatske u međunarodnoj zajednici.

“Ono što se dogodilo 15. siječnja 1992. jest priznanje Hrvatske države, ali jest i priznanje ne bilo kakve samostalne Hrvatske države. Međunarodna zajednica je priznala samostalnu i demokratsku Hrvatsku, to je ključna kvalitativna novina na hrvatskom tlu u 20. stoljeću”, rekao je Miškulin.

Osvrnuo se na to da neki osporavaju da je Hrvatska osnovana kao demokratska država. “Jedna aktualna skupina u hrvatskom javnom prostoru koja tu ideju osporava s polazišta da Repulika Hrvatska vuče korijene iz tzv. modernizacijske faze socijalističke Republike Hrvatske, socijalistička republika u sastavu Jugoslavenske federacije. To je potpuna glupost koja se pokušava prodati prilično besramno”, ustvrdio je.

Povjesničar Markovina smatra da danas u Hrvatskoj ne postoji demokratski deficit, ni na jedan formalan način. “Već dugi niz godina imamo aktualnog premijera na vlasti. Mislim da bi u normalnom demokratskom društvu bilo dobro da se čelni ljudi u nekom pravilnom ritmu mijenjaju”, istaknuo je te dodao da je činjenica da brojne izjave, nastupi, i aktualne vlade, a pogotovo devedesetih godina, nisu bile u demokratskoj atmosferi.

Miškulin je rekao da se samostalnu Republiku Hrvatsku nikako ne može smatrati nasljednikom socijalističke Repbulike Hrvatske ili bilo koje državne tvorevine iz prošlosti. “Postoje ogromne razlike u sadržaju njezinog društvenog bića. Recimo u socijalistčkoj državi hrvatski prvostupanjski sudovi u osamdesetim godinama su za verbalne delikte izrekli preko 500 godina zatvorskih kazni. To se ne događa u suvremenoj Republici Hrvatskoj”, poručio je Miškulin.

Govoreći o udžbeniku za povijesti koji je nedavno povučen zbog spornih činjenica koje sadrži, Miškulin je rekao: “Taj udžbenik je skandalozan. On kad je napisan nije uopće trebao biti pušten u buduću proceduru. Da sam ja bio recenzent taj udžbenik ne bi mogao proći.”

Markovina tvrdi da će različiti ljudi, pa i povjesničari imati različite interpretacije, ali kaže da je problem ako se mijenjaju činjenice. “Svatko ima svoj stav kako bi društvo, država, institucije itd. trebale izgledati i shodno tome se ljudi postavljaju prema onome što se dogodilo. Nije to nikad problem. Problem je samo da se osnovne činjenice ne negiraju ili da se ne govore samo jedne činjenice, a da se druge prešućuju”, naglasio je Markovina za N1.

Dodao je da je Memorijalno-dokumentacijski centar, javna institucija sa zadatkom da se bavi poviješću Domovinskog rata, objavio 19 knjiga i ništa u tim knjigama nije netočno, ali, ističe, nema među 19 knjiga ni jedna o tamnoj strani rata. “Da sad sjednemo u auto od Splita do Zagreba vidjet ćemo čitav niz spaljenih sela koje nisu spalili Srbi. To bi mi radi sami sebe, kao društvo, trebali spomenuti“, istakuo je Markovina i dodao da se o obje strane treba pričati.

Miškulin smatra da se dovoljno istču negativne strane Domovinskog rata. “Ako postoji i država i narod i svi koji su se usred ratnog sukoba već upoznali s tamnim stranama pobjednika u Domovinskom ratu onda je to Republika Hrvatska. Moguće se složiti da je ponekad tu bilo određenih problema”, rekao je.