U Novu godinu ušli smo s  nizom poreznih izmjena uključujući i modificirani porez na kuće za odmor koji je postao porez na nekretnine.

Vlada je tako nastavila s proklamiranom politikom poreznog rasterećenja rada nauštrb imovine, ograničene su maksimalne stope poreza na dohodak, a porastao je i minimalac.

No, Ministarstvo financija na tome ne namjerava stati. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac u razgovoru za Novi list najavio je još neke novine koje su u pripremi. Riječ je, među ostalim, o ukidanju pojedinih bankarskih naknada, strožem reguliranje igara na sreću, novoj fiskalizaciji, strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala i reformi upravljanja javnim poduzećima.

Zadovoljan interesom građana za upisom državnih vrijednosnica

“Vrlo smo zadovoljni zanimanjem i odazivom građana u provedenim plasmanima obveznica i trezorskih zapisa. Svakako ćemo nastaviti s pružanjem redovite mogućnosti ulaganja građana u državne vrijednosnice. U dosadašnjim izdanjima građani su sudjelovali s više od 210.000 ponuda u ukupnom iznosu većem od 6,1 milijardi eura. U međuvremenu, sukladno dospijeću glavnica predmetnih vrijednosnica, isplaćeno je više od 1,8 milijarde eura, pa građani trenutno raspolažu s oko 4,3 milijarde eura plasiranih u državne obveznice i trezorske zapise. Na ovaj smo način mobilizirali sredstva koja su građani držali pasivno na svojim računima. U proteklih godinu i pol dana usmjerili smo više od 230 milijuna eura kamata prema našim građanima, umjesto prema financijskim institucijama u inozemstvu. Treba istaknuti činjenicu da je ukupna financijska imovina sektora kućanstva u protekle dvije godine narasla za više od 15 milijardi eura. To je i razlog zašto se u promatranom razdoblju depoziti kućanstava u bankama nisu smanjili za iznos ulaganja u državne vrijednosnice, nego su zapravo i povećani”, pohvalio se, među ostalim, Primorac.

Dodao je i da je po prvi put za državne vrijednosnice uspostavljen mehanizam održavatelja tržišta, čime je povećana kvaliteta tih instrumenata, potičući učinkovito i likvidno tržište te korištenje svih pozitivnih učinaka koje pružaju instrumenti tržišta kapitala.

Želi upoznati građane s mogućnostima investiranja

No, za razliku od građana iz zapadnoeuropskih zemalja, Hrvati su skloniji nekretninama i štednji.

“Hrvatski građani trenutno većinu svoje ušteđevine drže u depozitima (61 posto), što je znatno iznad europskog prosjeka. Nužno je upoznati građane s mogućnostima ulaganja na tržištu kapitala kako bi svoja financijska sredstva aktivirali, odnosno ‘uposlili’. Povjerenje građana u tržište kapitala polako se vraća, na što nam ukazuju upravo vrlo dobro prihvaćana izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa. S obzirom da očito postoji značajan potencijal i zanimanje građana, radimo na mjerama koje će tržište kapitala učiniti privlačnijim i pristupačnijim. Trenutno je naše financijsko tržište općenito vrlo bankocentrično, s udjelom kreditnih institucija u ukupnoj imovini financijskih institucija od približno 70 posto. Svjesni smo da je tržište kapitala jedna od važnih odrednica gospodarskog rasta i razvoja svake države pa je u svrhu daljnje podrške održivom gospodarskom rastu i jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te smanjenja sistemskih rizika u financijskom sustavu, potrebno povećati udio financiranja od strane nebankarskih financijskih institucija. U vrlo ambicioznom projektu, pokrenutom sredinom 2023. godine, identificirali smo postojeće izazove na našem tržištu, a strateški okvir razvoja tržišta kapitala bit će usmjeren na poboljšanje ponude i potražnje te na unapređenje tržišne infrastrukture. U izradu Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala uključili smo i tržišne dionike te Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) s kojom intenzivno surađujemo. Iako razvoj tržišta kapitala predstavlja veliki izazov, dobar kreditni rejting, snažna valuta nakon uvođenja eura i snažan gospodarski rast ukazuju na ključni trenutak za daljnje iskorake. Uz unapređenje zakonodavnog okvira, nužno je digitalizirati tržište kapitala, ali i unaprijediti korporativno upravljanje te time dati dodatnu podršku razvoju tržišta. Uz ove strateške smjerove, tu su i dvije horizontalne inicijative usmjerene na smanjenje prekomjerne regulacije u hrvatskom zakonodavstvu, ali i na nužnost stvaranja kulture investiranja kako bi se razvila stabilna baza ulagatelja koja će privući nova izdanja. Povjerenje građana u državne obveznice i trezorske zapise, ali i CROBEX-ov rast od 28 posto u prošloj godini, pokazuje da je interes za ulaganja prisutan. Naš je zadatak dodatno potaknuti građane na diverzifikaciju ulaganja, što je ključno za jačanje osobne financijske sigurnosti, ali i za razvoj tržišta te gospodarstva u cjelini”, poručio je Primorac.

‘Fiskalizacija 2.0’ nosi ukidanje niza obrazaca

Na pitanje što donosi uvođenje “fiskalizacije 2.0“, koja se najavljuje, Primorac je kazao da je to u skladu s trendom digitalizacije.

“Naš porezni sustav temelji se na tzv. načelu samooporezivanja. To načelo podrazumijeva da porezni obveznici samostalno podnose porezne prijave i zadužuju se za porezne obveze ili izvještavaju o određenim transakcijama. Međutim, u današnje digitalno doba, takav način izvještavanja koji se događa s vremenskim odmakom, u pravilu je neprimjeren. Na razini Europske unije dugo se raspravljalo upravo o činjenici kako je izvještajni sustav u području PDV-a zastario i kao takav je podložan prijevarnim radnjama. U konačnici, usvojena je Direktiva koja propisuje obvezu izdavanja eRačuna uz istovremenu obvezu izvještavanja Porezne uprave o podacima iz računa, odnosno uz obvezu fiskalizacije podataka za sve račune koji se izdaju za transakcije poduzetnika između država članica. Prepoznajući veličinu promjene koja nas očekuje, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, zatražili smo financijska sredstva pomoću kojih razvijamo podlogu za novi izvještajni sustav u području PDV-a utemeljen na fiskalizaciji podataka iz razmijenjenih eRačuna. Kroz ovaj iskorak, koji ćemo uskoro i javno predstaviti, cilj nam je izvještajni sustav uklopiti u postojeće poslovne procese poduzetnika te smanjiti broj zasebnih prijava koje se moraju podnositi Poreznoj upravi. Procjenjujemo kako će se uvođenjem novog sustava fiskalizacije stvoriti preduvjeti za ukidanje šest obrazaca, a stupanjem na snagu već spomenute Direktive još dva obrasca. Međutim, za naše poduzetnike najvažnije je da se prelaskom na ovakav sustav izvještavanja mogu znatno unaprijediti poslovni procesi, što dovodi do znatnih ušteda u poslovanju“, kazao je Primorac.

‘Za ograničenje bankarskih naknada čekamo HNB’

Na pitanje o najavljenom ukidanju, odnosno smanjivanju bankarskih naknada, Primorac je rekao  da se to uskoro može očekivati.

“Ministarstvo financija kontinuirano ističe potrebu poduzimanja aktivnosti kako bi se postigla veća transparentnost i pravednost u ovom području. Hrvatska narodna banka (HNB) je od banaka zatražila izradu internih metodologija za utvrđivanje strukture naknada i njihovu reviziju, s ciljem bolje regulacije i sustavnog praćenja. Banke su interne metodologije trebale izraditi i dostaviti HNB-u do kraja 2024. godine. S obzirom da su pojedine banke slijedom izrade traženih internih metodologija najavile kako će biti potrebno dodatno povećati naknade, Ministarstvo financija je odlučilo nakratko zastati s implementacijom mjera iz svoje nadležnosti dok se jasno ne utvrdi na koji način i u kojoj mjeri će aktivnosti HNB-a utjecati na visinu naknada, nakon čega će zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu na naknade. Neovisno o tome, ističemo kako će koncept izmjena Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kojim ćemo predložiti korištenje značajnog dijela financijskih usluga povezanih s osnovnim računom bez plaćanja naknade, kao i prateći propisi, biti finalizirani u najkraćem mogućem roku te će biti pokrenut predviđeni postupak, od javnog savjetovanja do konačnog usvajanja u Hrvatskom saboru. Uz to, intenzivno radimo na jačanju financijske pismenosti građana, a posljednjim izmjenama Zakona o kreditnim institucijama obvezali smo i banke da dio prihoda ulažu u financijsko opismenjavanje, tj. u edukaciju potrošača o ključnim financijskim temama, uključujući bankarske naknade”, kazao je Primorac.

‘Predlažemo i zabranu postavljanja samoposlužnih terminala za klađenje u ugostiteljskim objektima’

Na pitanje o izmjenama Zakona o igrama na sreću, Primorac je poručio da je cilj toga smanjenje ovisnosti o klađenju.

“Nakon što je završena analiza tržišta igara na sreću, predložili smo izmjene propisa koji uređuje ovo područje s ciljem smanjenja dostupnosti i vidljivosti igara na sreću, smanjenja poticanja igrača na sudjelovanje u tim igrama te posljedično smanjenja incidencije ovisnosti, a sve s ciljem stvaranja preduvjeta društveno odgovornog priređivanja igara na sreću. Mjere koje smo predložili u bitnom obuhvaćaju obveznu identifikaciju svih igrača u zemaljskim poslovnicama, što će dodatno onemogućiti dostupnost igara na sreću maloljetnicima, uspostavu registra isključenih igrača radi provedbe isključenja igrača kod svih priređivača te uvođenje mogućnosti oduzimanja prava priređivanja u slučaju neprovođenja mjera odgovornog priređivanja. Predložili smo i zabranu oglašavanja igara na sreću na televiziji, radijskim programima i putem interneta u razdoblju od 6 do 23 sati, kao i u tiskanim medijima i na svim javno vidljivim površinama. Namjera nam je i provedbenim propisima regulirati vanjsko uređenje prostora u kojima se priređuju igre na sreću u smjeru smanjenja njihove vidljivosti. Nakon prvog čitanja u Hrvatskom saboru, predlažemo i zabranu postavljanja samoposlužnih terminala za klađenje u ugostiteljske objekte, uz prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2026. Svakako je cilj predloženih promjena uspostava zakonodavnog okvira priređivanja igara na sreću koji prati tehnološki napredak, ali istovremeno štiti interese društva i osigurava zaštitu potrošača”, naglasio je Primorac.

‘U nadzornim odborima državnih tvrtki sjedit će i neovisni članovi’

Na primjedbu da Vlada u saborsku proceduru uskoro šalje zakon o državnim poduzećima, ali da stranačka iskaznica i dalje neće biti prepreka članstvu u upravnim nadzornim tijelima, Primorac je ocijenio da država želi postupati kao odgovoran vlasnik.

DIJAGNOZA Komisija ‘skenirala’ rizike za gospodarstvo EU. Ni Hrvatska nije pošteđena

“Ministarstvo financija izradilo je novi nacrt Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske koji je sredinom prosinca 2024. godine javno prezentiran i upućen na javno savjetovanje. Prije svega, ukratko bih naglasio kako će novi regulatorni okvir omogućiti da država postupa kao odgovoran i aktivan vlasnik, osiguravajući visoki stupanj transparentnosti poslovanja državnih tvrtki te usmjerenost na ostvarivanje kako javnih, tako i komercijalnih ciljeva. Kao novost, izdvojio bih utvrđivanje financijskih i nefinancijskih ciljeva te ciljeva održivosti, koji moraju biti relevantni, jasni, precizni, mjerljivi i vremenski određeni, a postavljat će se kroz ključne pokazatelje uspješnosti, pri čemu će naglasak biti i na praćenju izvršenja istih. Također, s obzirom na decentralizirane vlasničke ovlasti u okviru nadležnih ministarstava, novi regulatorni okvir osigurat će snažnu koordinaciju u okviru Ministarstva financija s ciljem usklađenog izvršavanja vlasničkih ovlasti, što će također predstavljati značajan korak prema postizanju zadanih ciljeva. U novom zakonskom prijedlogu jasno je naznačeno da će se članovi nadzornih odbora i uprava birati putem javnog natječaja, uz strogo definirane uvjete i postupke, što će pridonijeti profesionalizaciji i transparentnosti izbora pri izboru uprava i nadzornih odbora. Uvažavajući dobru praksu korporativnog upravljanja, uvodimo i obvezu određenog broja neovisnih članova nadzornih odbora, ali i raznolikost u sastavu, osobito prema spolu, dobi, obrazovanju i profesionalnom iskustvu. Tako strukturirani nadzorni odbori imat će autonomiju u postupku izbora i imenovanja uprave, uz suglasnost Vlade. Konačan cilj je jačanje uloge i odgovornosti članova nadzornih odbora. Utvrđivat će se jesu li kandidati neovisni u donosu na vlasnika te u odnosu na društvo, a uredbom Vlade će se detaljno propisati kriteriji neovisnosti. Stranačka pripadnost ne bi trebala biti automatska diskvalifikacija da se nekoga imenuje u nadzorni odbor, naravno pod uvjetom da ne ugrožava neovisnost i da ne stvara sukob interesa”, poručio je ministar financija.

‘Inflacija je blago povišena…’

Inflacija u Hrvatskoj ostaje veliki problem. Primorac, međutim, na inflacijsku sliku gleda optimističnije od većine javnosti.

“Inflacija u Hrvatskoj, kao i u većini drugih država, početkom 2022. godine počela je značajnije rasti, prvenstveno zbog globalnih ekonomskih čimbenika i poremećaja u lancima opskrbe, a rat u Ukrajini izazvao je skok cijena energenata, hrane i drugih sirovina. Tijekom 2024. godine, inflacija u Hrvatskoj počela se približavati ciljanoj vrijednosti od oko dva posto, ali na razini godine očekujemo i dalje blago povišenu stopu inflacije od 2,9 posto. Podsjetit ću da je u protekle tri godine, u kontekstu energetske krize i inflatornih pritisaka, kroz sedam paketa mjera Vlada uspjela zadržati nisku cijenu energije za sva hrvatska kućanstva. Pomoć se odnosila i na mikro, male i srednje poduzetnike, pa i velike gospodarstvenike, na početku krize kad su cijene energenata bile izrazito visoke, a naročito je bila vidljiva u institucijama javnoga i nevladinoga sektora te je omogućila da društvo i gospodarstvo prođu kroz krizu sa što manje poteškoća. Ključni prioritet Vlade bio je i ostat će zaštita najranjivijih građana s najnižim primanjima, kojima svako poskupljenje cijena i kontekst višestrukih kriza otežava ekonomski i socijalni položaj. Iako bismo voljeli da stopa inflacije što prije dođe na ciljanu razinu, Vlada, nažalost, ima prilično ograničene mogućnosti utjecaja na inflaciju. Naše trenutne projekcije pokazuju kako bi ona u ovoj godini trebala dodatno blago usporiti na 2,7 posto, a u godinama koje slijede spustiti se upravo prema razinama od dva posto“, istakao je Primorac.

Apelirao na trgovce da ne povećavaju cijene

Na pitanje može li Vlada zaustaviti trgovce u stalnom povećanju cijena, posebno hrane, Primorac je podsjetio da su “pravi” instrumenti za borbu protiv rasta maloprodajnih cijena u rukama središnje banke.

“Promatramo li kumulativno, u prvih jedanaest mjeseci 2024. zabilježena je prosječna inflacija potrošačkih cijena od 2,9 posto, što je prvenstveno posljedica i dalje snažnog rasta cijena usluga (+5,9 posto), te tek u nešto manjoj cijena hrane, pića i duhana (+3,8 posto), dok je doprinos preostalih komponenata ukupnoj inflaciji neznatan. Instrumenti za borbu protiv inflacije su u rukama središnje banke, kojoj je jedna od osnovnih zadaća osiguranje stabilnosti cijena, no Vlada je u okviru sedam paketa mjera nastojala osigurati stabilne cijene osnovnih proizvoda koje koriste svi naši građani. Podsjetit ću da smo snizili i stope PDV-a na pet posto na svježe meso, ribu, voće, povrće, ulja, masti, margarin, dječju hranu itd., međutim takvo sniženje PDV-a se nije prenijelo na snižavanje cijena navedenih proizvoda, što je i pokazala analiza naše Porezne uprave. Sigurno da me i dalje brine rast cijena prehrambenih proizvoda u trgovačkim lancima. I ovom ću prilikom apelirati na sve dionike na tržištu, od proizvođača do distributera i trgovaca, da se ponašaju odgovorno s ciljem stabilizacije cijena u narednom razdoblju”, zaključio je Primorac u intervjuu za Novi list.

NOVE MJERE Šušnjar: Nije isključeno da ograničimo cijene još nekih proizvoda