Bivši ravnatelj DSZ-a Marko Krištof u srijedu je za N1 govorio o popisu stanovništva. Poručio je da je riječ o najzahtjevnijem statističkom istraživanju i najvećoj aktivnosti bilo kojeg zavoda za statistiku.

Ove godine, kaže Krištof, izazov je još veći zbog toga što će se spajati podaci iz različitih izvora. Naime, osim popisivanja građana na terenu, moći će se popisati i sami putem sustava e-građani.

“Popisivanje putem sustava e-građani je prijelaz do potpunog ukidanja popisa stanovništva. Klasični popis moderne zemlje više ne provode”, rekao je Krištof koji smatra da će takav način popisivanja biti kvalitetan iskorak.

Popis stanovništva počinje za tri tjedna, a Krištof ističe kako još uvijek nije poznato previše informacija o popisu – nije provedena ni kampanja koja bi građanima objasnila čemu popis služi te da je ključna stvar da se popišu osobe u njihovom uobičajenom mjestu prebivališta. No, nada se da je Zavod za statistiku spreman pružiti sve odgovore.

Naveo je da je najveći izazov kod svakogh popisa utvrditi stalno stanovništvo: “Kada imate više različith izbvora to je dodatan izazaov. Radi se o popisu osoba, kućanstava i stanova, a ne samo o popisu osoba. Ključna stvar je da li je osoba u referentnom trenutku boravila u mjestu u kojem je popisana”, objasnio je.

I ako se svi članovi kućanstva popišu preko sustava e-građani, popisivač će trebati doći na vrata zbog potvrde da su svi članovi kućanstva popisani. Utvrde li se razlike, dodao je, popisivači će trebati utvrditi gdje su razlike.

“Odbijete li sudjelovati u popisu, postoji mogućnost kažnjavanja. No, nisam siguran na koji način će se ono provoditi”, rekao je Krištof.

Ističe da među demografima postoji konsenzus da će nas biti manje od četiri milijuna. “Broj stanovnika bit će najveći izazov. Saznat ćemo koliko je osoba popisano, ali točan broj stanovnika trebat ćemo neko vrijeme pričekati. Europska regulativa kaže da službeni rezultati trebaju biti dvije godine nakon popisa. Konačne rezultate mogli bismo dobiti krajem 2022. godine”, objasnio je.