U povodu HPB-ova preuzimanja vlasništva nad Sberbankom u Hrvatskoj, Nacional je ekskluzivno razgovarao s Markom Badurinom, predsjednikom Uprave Hrvatske poštanske banke. Vlada Andreja Plenkovića ovoga puta brzo je reagirala uoči uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji i donijela jednu od svojih najvažnijih odluka u aktualnom mandatu. Vlada je odlučila otkupiti hrvatski Sberbank, rusku banku u Hrvatskoj kojoj su prijetile sankcije zbog invazije Rusije na Ukrajinu. Preko Hrvatske poštanske banke, a uz suglasnost HNB-a, kao i Europske središnje banke, Sberbank Hrvatska otkupljen je za 71 milijun kuna. Da je ta banka otišla u likvidaciju, šteta bi bila deseterostruka, a procjene su govorile da bi tada gubitak iznosio čak osam milijardi kuna. Ovim potezom osnažena je nacionalna Hrvatska poštanska banka. Umjesto dosadašnjih 5,56 posto u aktivi hrvatskog bankovnog sustava, imat će gotovo osam posto. Doduše, i taj postotak domaćeg bankovnog sustava bit će svojim udjelom u ukupnom bankarskom sustavu manji od 10 posto. Više od 90 posto bankovne aktive i dalje ostaje u rukama stranih banka. Međutim, ovim potezom Vlada je spriječila nastavak pohoda klijenata na šaltere Sberbanka radi podizanja novca, ali i širenje opsade na šaltere ostalih banaka u Hrvatskoj.

NACIONAL: Je li kupnja Sberbanka početak strateškog jačanja bankarstva u hrvatskom vlasništvu, odnosno, prvi korak u povratku nacionalnom bankarstvu? Kupac Hrvatska poštanska banka u većinskom je vlasništvu hrvatske države, s udjelom od 5,56 posto u aktivi bankovnog sustava, a bila je šesta po veličini banka u Hrvatskoj.

Mogu reći da HPB uspješno posluje. Posljednje dvije godine ostvarili smo rekordne rezultate, a samo prošle godine neto dobit bila je 202 milijuna kuna. To je najbolji rezultat u povijesti HPB-a. Nastavno na izrazito dobro poslovanje HPB-a, još tijekom 2021. razmatrale su se potencijalne akvizicijske prilike na tržištu, među kojima je bio i Sberbank. Jedinstveni sanacijski odbor i HNB su u okviru sanacijskog instrumenta prodaje Sberbanka pozvali zainteresirane strane, među kojima je bio i HPB, za davanje ponude, na što smo promptno reagirali i odgovorili. Zbog činjenice da smo ranije gledali Sberbank kao potencijalnu priliku, bili smo spremni reagirati u najkraćem roku.

NACIONAL: No nekadašnji Sberbank još uvijek ne nosi i naziv Hrvatske poštanske banke. Zašto?

Novo ime Sberbanka je Nova hrvatska banka. Nakon što je objavljeno da je HPB preuzeo Sberbank, klijenti su dobro reagirali i odahnuli zbog takvog razvoja situacije. Svi klijenti od srijede, 2. ožujka, normalno raspolažu svojim računima. Uvjeti poslovanja su im nepromijenjeni, a banka redovno posluje kao dio HPB grupe koja je snažna, likvidna i jako kapitalizirana. Zaposlenicima Nove hrvatske banke poručili smo da nastavljaju normalno raditi. Bankom sada upravlja privremena uprava, koja počinje proces integracije, a u konačnici će biti potpuno integrirana u HPB. Do trenutka integracije Nova hrvatska banka bit će zasebna banka.

NACIONAL: Jedinstveni sanacijski odbor donio je odluku o pokretanju postupka sanacije nad Sberbank d.d. Zagreb, koji je preuzela Hrvatska poštanska banka. Koja je njegova uloga?

Sanacijska uprava koordinirat će poslovanje Nove hrvatske banke privremeno, do kraja procesa postupka sanacije. Istekom procesa sanacije HPB će imenovati novu upravu i nadzorni odbor Nove hrvatske banke. Nakon završetka integracije banka će poslovati kao dio HPB-a. Ponosni smo što smo u ovom cijelom slučaju reagirali u iznimno kratkom roku, omogućili sugrađanima da slobodno raspolažu svojim sredstvima i osigurali bolju tržišnu poziciju HPB-u u budućnosti. Ova transakcija jača našu snagu na hrvatskom bankarskom tržištu i donosi nove benefite za klijente, dioničare i zaposlenike. HPB je jaka i kapitalizirana banka koja pripada samom vrhu najsnažnijih hrvatskih bankarskih institucija.