Trima izložbama zagrebački Tehnički muzej Nikola Tesla, jedini muzej znanosti i tehnike u Hrvatskoj, počeo je obilježavati 70 godina svog rada, o čemu je za Nacional govorila ravnateljica Markita Franulić.

NACIONAL: O kakvim je izložbama riječ i dokad su otvorene?

Izložba „Iz svakodnevice u baštinu – akvizicije Tehničkog muzeja Nikola Tesla 2017. – 2024.“ predstavlja neke od temeljnih djelatnosti muzeja – prikupljanje, obradu i zaštitu građe. Predstavljamo izbor doniranih i otkupljenih predmeta za 24 zbirke, od 41 koje vodimo, a koji su pripremili svi naši kustosi, te akvizicije knjižnice vezane uz industrijsku baštinu u Hrvatskoj. Na izložbi su i fotografije naših donatora jer su oni važan izvor naše građe. Izložbom „Što smo radili 1954. – 2024.“ građom iz muzejske dokumentacije predstavljamo rad Muzeja kroz djelatnosti kao što su izložbe, restauracija, obnova zgrada, stalni postav, edukacija i manifestacije, posjetitelji i radnici. Te izložbe otvorene su do kraja ožujka 2025. Izložba „Utopija i stvarnost“ razmatra razvoj i rad Tehničkog muzeja kroz prizmu prostorne problematike, koja je stalno prisutna i aktualna, kako u vrijeme osnutka muzeja 1954. tako i danas. Izložba je rezultat istraživanja geneze muzejskih zgrada sagrađenih za potrebe Zagrebačkog velesajma 1949. prema projektu Marijana Haberlea, njihove prilagodbe za potrebe Muzeja, niza nerealiziranih projekata njihova razvoja i proširenja na okolne parcele te promišljanja mogućih rješenja u budućnosti. Izložba traje do 23. veljače 2025. i na njoj se prvi put mogu vidjeti originalni Haberleovi nacrti te zanimljivi, neostvareni projekti poput Grada tehnike. Izložba sadržava i arhivske fotografije, dokumente i filmske materijale.

Od prve izložbe 1965. ‘Napredak USA u istraživanju svemira’ do kraja 2023. održano je 519 izložbi. FOTO: TMNT

NACIONAL: Zašto je 1954. godine osnovan Muzej i kakve su bile tadašnje okolnosti? Koliko je bilo eksponata, što je bio glavni cilj?

Nakon Drugoga svjetskog rata snažno je prisutna ideja o tehnici kao temelju društvenog napretka. Krajem 1940-ih i početkom 1950-ih intenzivno se ulaže u širenje tehničke kulture, edukaciju narodnih masa, ali i u razvoj i širenje mreže muzejskih institucija. Može se reći da je Društvo tehničara i inženjera NR Hrvatske, koje je uz Muzej za umjetnost i obrt iniciralo osnivanje Tehničkog muzeja, iskoristilo pogodan društveno-politički trenutak kako bi realiziralo duže vrijeme prisutnu težnju. Inicijativa je pokrenuta 1947., dakle, sedam godina prije osnutka. Muzej je zamišljen kao mjesto čuvanja i izlaganja tehničke baštine, ali i znanstvenog istraživanja i edukacije. Prvi projekt prostornog rješenja koji Muzej naručuje od Marijana Haberlea 1955. (Grad tehnike) uz uobičajene muzejske prostorije predviđao je stoga i obrazovni centar s radionicama, knjižnicama, laboratorijima i institutima, a prostorno je obuhvaćao cjelokupni željeznički čvor između pruga, odnosno, potez između Jukićeve, Crnatkove i Brozove ulice te Andrašecove i Koturaške, koje presijecaju Savska cesta i Tratinska (tada Ulica Rade Končara). Projekt, nažalost, nije realiziran, a Muzej 1959. dobiva tek zapadno proširenje Zagrebačkog velesajma, odnosno, zgrade u kojima se i danas nalazi, a koje nisu bile dovoljne za smještaj u to vrijeme prikupljenih predmeta, kao ni za ostvarenje velikih muzejskih ambicija. U vrijeme osnutka Muzej je imao oko 6000 predmeta koje su donirali MUO, zagrebački tehnički i prirodoslovni fakulteti, Narodna tehnika, tvornice, ustanove i instituti iz čitave Hrvatske. Prema sačuvanoj muzejskoj dokumentaciji, u prvoj godini nakon osnutka evidentirano je 60 kamiona predmeta koji su bili smješteni u različitim tvorničkim pogonima i skladištima.

NACIONAL: Sedam desetljeća kasnije gotovo sve je promijenjeno, tehnička znanost otišla je naprijed brzinom svjetlosti. Koliko je tih promjena Muzej „uhvatio“ svojim eksponatima, izložbama, događanjima?

Zastarijevanjem tehnike popunjavaju se naše zbirke. Neke nisu postojale niti su mogle postojati prije sedamdeset pa i mnogo manje godina. Takva je, primjerice, zbirka računalne tehnike. U vrijeme osnutka Muzeja u Hrvatskoj je postojao niz tvornica koje su propale iz različitih razloga pa su postale tema proučavanja kao industrijska baština. Tako smo problematizirali propast tekstilne industrije izložbama Sanje Iveković „Nada Dimić file“ i segmentom kojim je Muzej predstavio tu temu. Tom temom bavili smo se i na izložbi „Rad i otpor – slučaj tekstilne industrije“. Strojevi tvornice Prvomajska, proizvodi Radioindustrije Zagreb (RIZ), Končarovi mali kućanski aparati i drugi postali su važno područje našeg interesa. Pojavile su se nove industrije pa tako u postavu imamo DOK–ING-ov prvi električni automobil proizveden u Hrvatskoj.

Značajne su se promjene dogodile na području komunikacije, što ćemo prezentirati stalnim postavom „Komunikacijska odiseja“ planiranim za prvu polovinu 2025.

NACIONAL: Postoje li brojke – koliko je eksponata, koliko je izložbi dosad postavljeno, koliko je posjetitelja prošlo kroz muzej? Postoje li neke zanimljive priče kroz povijest?

Sustavno vodimo statistiku pa imamo niz brojčanih podataka. Oni nisu posve egzaktni jer se prvih godina pa i desetljeća nije vodila sustavna evidencija podataka. Muzej ima oko osamnaest tisuća predmeta, doslovno od igle do lokomotive. Najstariji predmet je olovno antičko sidro smješteno u stalnom postavu prometnih sredstava.

Među našim eksponatima čast najtežeg pripala je podmornici P 901 „Mališan“ iz 1943. godine. Ta mala talijanska podmornica primala je četveročlanu posadu i teži čak 35 tona! Mališan je ujedno i dimenzijama najveći predmet u našem postavu.

Prvi predmet koji su naši kustosi upisali u inventarnu knjigu je „sunčana baterija“ odnosno solarna ćelija koju je 1961. Muzeju darovalo veleposlanstvo SAD-a, a koja je i danas izložena i u funkciji!

Muzej je od otvaranja 14. siječnja 1963. do kraja 2024. posjetilo gotovo sedam milijuna posjetitelja, a do 2024. održano je 4540 edukativnih programa te 75.844 stručnih vodstava.

Od prve izložbe u listopadu 1965. „Napredak USA u istraživanju svemira“ do kraja 2023. održano je 519 izložbi. Iz povijesti izložbi uočljivo je da se onodobni hladni rat između Rusije odnosno SSSR-a i SAD-a vodio i pod krovom Tehničkog muzeja – često su se izmjenjivale izložbe koje su tematizirale „osvajanje“ svemira kako sa sovjetske tako i s američke strane. Kako u Muzeju dugo nije radio stručni kustoski tim, većina izložbi prvih desetljeća bile su gostujuće. Muzej je tada više bio orijentiran na tehničke službe, radionice i zanatsko obrazovanje i tek se kasnije profilirao kao kulturna ustanova.

Izložba ‘Rad i otpor – slučaj tekstilne industrije’; u Muzeju su izložena stara prometna sredstva, ima oko osamnaest tisuća predmeta. FOTO: TMNT, PIXSELL

NACIONAL: U Muzeju je dosta praktičnih, opipljivih, vrlo zanimljivih stvari – Kabinet Nikole Tesle, rudnik, podmornica.. Kako publika reagira na postav, što je najpopularnije?

Najpopularniji su upravo rudnik, Kabinet Nikole Tesle, podmornica, kao i automobili i avioni. Od posjetitelja često čujemo da im je rudnik ostao u sjećanju za cijeli život. Rudnik u centru grada sam je po sebi atrakcija, a kad se njime prođe, to je poseban doživljaj. A muzeji su i mjesta doživljaja! Svatko pronađe za sebe nešto što mu je važno i zanimljivo – nekome su to vatrogasna kola, nekome „fićek“, nekome neka od prvih računala, prvi odašiljač Radija Zagreb, rani primjerci televizora ili kućanskih uređaja, poznati vlak Samoborček, potom Apisarij s prozirnim košnicama za promatranje pčela.

Reakcije publike vidimo prilikom stručnih vodstava, ali i u knjizi dojmova. Posjetitelji najčešće iskazuju pozitivne dojmove o postavu, ali i o našim vodičima i kustosima. Žale se na nedostatak grijanja i klimatizacije ili da im je „premalo Tesle“.

Niz je zabilježenih zanimljivosti i anegdota. „Pa ovo je teže negoli u Monzi!“ povikao je uzbuđeno automobilski as Goran Štrok nakon što je sjeo za upravljač svojedobno najmodernijeg simulatora u autoškoli Tehničkog muzeja. Simulator je bio tako zahtjevan da je Štrok, kao i većina polaznika autoškole, odahnuo kada je iz simulatora sjeo u pravi automobil i krenuo na praktičnu nastavu s instruktorima na zagrebačkim cestama. Tehnički muzej je 1. listopada 1968. otvorio prvu autoškolu u Hrvatskoj opremljenu elektronskim simulatorom vožnje, prvu u Jugoslaviji i tada među najmodernijima na Balkanu.

U Muzeju je 1966. otvoren studio za razvijanje crno-bijelih i kolor fotografija. Prema sjećanjima starijih kolega, imali smo prvi uređaj za izradu fotografija u boji u Zagrebu, koji je sačuvan u našem fundusu!

Brodoškola je također bio jedan od projekata Muzeja tijekom 1970-ih godina. Iako stotinama kilometara daleko od mora, u centru Zagreba provodila se edukacija i polagao ispit za upravitelje brodica. U toj našoj jedinstvenoj školi certificirano je dvjestotinjak kapetana, no ipak se pitam koliko su naučili na suhom.

NACIONAL: Koji su planovi u skorije vrijeme?

Svakako bih voljela da se realizira projekt „Teslino novo ruho – muzej znanosti i tehnike za 21. stoljeće“ s novim sadržajima i uslugama. To bi značilo obnovu dijela infrastrukture, prilagodbu osobama s invaliditetom, novi stalni postav, obnovljenu izložbenu dvoranu i novi prostor za edukativne programe, uređenje kafića, suvenirnice i info pulta.