SARAJEVO FILM FESTIVAL održat će se u online formatu. Jovan Marjanović, član savjeta SFF-a zaduženog za odnose s filmskom industrijom, pojašnjava kako je unatoč donedavno dobroj epidemiološkoj situaciji u Sarajevu, prošloga tjedna postalo jasno da situacija izmiče kontroli i da bi se redovitim održavanjem unijela dodatna nesigurnost

Iako su se do posljednje minute nadali da će se uspjeti održati donekle uobičajenom formatu, zbog alarmantne epidemiološke situacije 26. Sarajevo Film Festival bit će ipak održan od 14. do 21. kolovoza u potpunosti online.

Usprkos tome za nagrade Srce Sarajeva u natjecateljskim programima 26. Sarajevo Film Festivala ukupno će se natjecati 49 filmova. U četiri natjecateljske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – čak 29 filmova zabilježit će svjetsku, šest međunarodnu, dva europsku, 11 regionalnu i jedan film bosanskohercegovačku premijeru.

Ove godine je selekcijski tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorice Sarajevo Film Festivala, pregledao 750 filmova: 130 dugometražnih igranih, 220 dokumentarnih, 250 kratkih i 150 studentskih. Izabrani program obuhvaća filmove i autore iz Albanije, Armenije, Austrije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Grčke, Gruzije, Mađarske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Turske.

Na ovogodišnjem SFF-u bit će prikazano i šest hrvatskih filmova.

U kategoriji igranog filma za nagrade se natječe osam filmova, a Hrvatsku predstavlja “Mare” Andree Štake, švicarsko-hrvatska koprodukcija kojoj će to biti regionalna premijera. Svjetsku premijeru na sarajevskom festivalu u konkurenciji dokumentaraca, kojih je ukupno 16, imat će film “Jedna od nas” Đure Gavrana, koji je premijerno trebao biti prikazan sredinom ožujka na ZagrebDoxu, odgođenom zbog pandemije.

Kategorija kratkog metra predstavit će dva hrvatska filma – “Antiotpad” Tina Žanića, kojemu je to svjetska premijera, i “Mikrokazeta – najmanja kazeta koju sam ikad vidio”, hrvatsko-srpska koprodukcija Igora Bezinovića i Ivane Pipal, koji ima međunarodnu premijeru. Natjecateljski program studentskih filmova donosi 15 naslova, a među njima su i dvije svjetske premijere hrvatskih autora – “Angina pectoris” Filipa Mojzeša i “Bez lica” Davida Lušičića.

Sarajevo Film Festival ove godine bit će domaćin dodjele nagrade Audentia za najbolju redateljicu, koja će biti dodijeljena peti put, a utemeljilo ju je Vijeće Europe odnosno fond Eurimages s ciljem promoviranja ravnopravnosti spolova u europskoj filmskoj industriji. Nagrada Počasno Srce Sarajeva bit će uručena Michelu Francu, meksičkom režiseru, scenaristu i producentu, kao priznanje za njegov izvanredan doprinos filmskoj umjetnosti i podršku Sarajevo Film Festivalu, kao i danskom glumcu Madsu Mikkelsenu za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti. Tijekom festivala Mikkelsen će održati Masterclass koji će festivalska publika moći pogledati online, na platformi ondemand.sff.ba.  Masterclass program uključuje i razgovore s Michelom Hazanaviciusom, ovogodišnjim predsjednikom žirija Natjecateljskog programa – igrani film, Bérénice Bejo, Michelom Francom i režiserom Rithyjem Panhom.

O tome kako će izgledati 26. izdanje Sarajevo Film Festivala, prilagođeno uvjetima epidemije covida-19, tjednik Nacional razgovarao je s Jovanom Marjanovićem, članom savjeta Sarajevo Film Festivala za odnose s filmskom industrijom. Rođen u Sarajevu, svoj angažman započeo je kao devetnaestogodišnjak na Sarajevo Film Festivalu 1999., kao tehnički i programski koordinator. Od 2003. do 2007. godine bio je izvršni direktor CineLink koprodukcijskog marketa, a sam je producirao niz nagrađivanih dokumentarnih, kratkih i igranih filmova. Od 2006. godine obavlja funkciju nacionalnog predstavnika Bosne i Hercegovine u upravnom odboru fondacije Vijeća Europe za podršku europskoj kinematografskoj koprodukciji – Eurimages. Godine 2008. godine magistrirao je menadžment sa specijalizacijom za filmsku industriju na Cass Business School City Sveučilišta u Londonu. Zaposlen je kao izvanredni profesor na Odsjeku za produkciju i menadžment Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.

NACIONAL: Sarajevo Film Festival se zbog pandemije covida-19 ipak fizički neće održati. Odustali ste u posljednji trenutak?

Mi smo se doista nadali da će biti moguće održati festival i fizički, makar u reduciranom obliku. Osobito zato što je početkom srpnja u Sarajevu bilo nula zaraženih. Međutim, u vrlo kratkom roku krenuo je taj drugi val epidemije, što je scenarij kojem se nismo nadali, a nisu ga najavljivali ni stručnjaci. No kako je broj zaraženih počeo eksponencijalno rasti, stanje je postalo alarmantno pa su i preporuke Kriznog stožera i epidemiologa bile da se izbjegavaju javna okupljanja i ograniči kretanje. Postalo je jasno da situacija nije pod kontrolom i da bismo mi održavanjem festivala unijeli dodatnu nesigurnost. Dužnost nam je i obaveza biti odgovorni u zajednici u kojoj djelujemo.

NACIONAL: No vi ste pripremali i online izdanje, u slučaju da se dogodi ovakva situacija?

Bili smo odlučni u tome da se Sarajevo Film Festival pod svaku cijenu fizički održi, na terenu, onakav kakav svi znamo i volimo, ali pripremali smo se i za online verziju. Zapravo smo od početka bili spremni na ovu varijantu, s obzirom na to da je od ožujka većina festivala bila otkazana. Zbog toga sve digitalne platforme koje smo stavili u funkciju mogu biti korištene za održavanje festivala. Naravno, to nije ista stvar jer Sarajevo Film Festival je mnogo više od samog prikazivanja filmova – to su i druženja, i koncerti, partyji i radionice, no svega toga iz objektivnih razloga ove godine neće biti. S druge strane, održat će se premijere i natjecateljski dio programa i žiri će gledati filmove i dodijeliti nagrade. Nijedan film nije otpao zato što smo odlučili festival održati online. Bez obzira na sve, mislimo da je trenutak da se, kao i uvijek, pokažu svi najvažniji filmovi iz regije i da im se pruži šansa da krenu u distribuciju, među svoju publiku, da se o njima razgovara jer mahom obrađuju teme koje definiraju vrijeme u kojem živimo i zato svakako imaju svoju težinu.

NACIONAL: Kako će publika moći pratiti filmove i popratne događaje?

Preko platforme koju koristimo ondemand.sff.ba, a koja daje mogućnost gledanja svih filmova u programu. Gledatelji će moći ekskluzivno pogledati premijere i sadržaje kojih nema nigdje drugdje na internetu, ni u kinima ni na festivalima, jer je riječ o novim filmovima i popratnom sadržaju produciranom ekskluzivno za SFF. Ako ljudi ne mogu doći u Sarajevo, mi ćemo doći k njima. Filmovi su titlovani na engleski i bosanski, tako da ih mogu gledati i u BiH, i u regiji, i diljem svijeta.

NACIONAL: Hoće li sve te premijere i događaji biti online u realnom vremenu?

Otvaranje hoće, kao što je planirano, a ovo ostalo stavljat ćemo na platformu dan po dan. Novi filmovi predviđeni za određeni dan bit će dodavani prema programu svakoga jutra. Na dan premijere filmova bit će organizirani intervjui s autorima na festivalskoj televiziji, kao i sastanci s predstavnicima medija putem Zooma, tako da će i marketinški i medijski svaki dan nekoliko filmova biti u fokusu. Svaki film ostat će sljedećih tjedan dana na platformi.

NACIONAL: Kako ćete dodijeliti nagrade, onu glavnu – Srce Sarajeva, kao i posebne nagrade?

Žiri će gledati filmove online i održavati svoje sastanke odnosno video-konferencije i tako donijeti odluke o nagradama. Neće biti događaja uživo, ali će biti emitirana snimka obraćanja laureata našoj publici. Nagrade će biti dodijeljene u snimljenom obliku, što će se također vrtjeti na našoj platformi. Isto će biti i s posebnim nagradama, kao što je Počasno Srce Sarajeva koju ove godine dobivaju nezavisni meksički producent i redatelj Michel Franco i danski glumac Mads Mikkelsen. Što se tiče nagrade Audentia za najbolju redateljicu, koju su utemeljili Vijeće Europe i njezin fond Eurimages s ciljem promoviranja ravnopravnosti spolova u europskoj filmskoj industriji, plan nam je bio da prezenter nagrade bude neka slavna autorica ili glumica, koja je medijski vidljiva. Ona je trebala biti u Sarajevu, a sada će biti online.

NACIONAL: Dakle, usprkos covidu, ove godine na Sarajevo Film Festivalu bit će prikazane i europske i svjetske premijere filmova?

Bit će 49 igranih filmova u natjecateljskom programu, kao i doista veliki broj svjetskih premijera, što dokazuje činjenicu da je bilo prekida u normalnom izlasku filmova na tržište. Time je definitivno Sarajevo Film Festival dobio priliku biti odskočna daska za veliki broj novih filmova koji će se prvi put pokazati i mjesto odakle će ti filmovi krenuti u svijet. Zato koristimo sve tehnologije kojima smo već ovladali i održali smo nekoliko događaja online, na primjer kompletnu radionicu za rad na scenarijima i na filmskim projektima u sklopu Cine-link Industry Days, dok će u okviru programa Talents Sarajevo biti prikazana 62 filma, također online. Radili smo na projektima i u suradnji s drugim festivalima, poput Tribeca Film Festivala koji je u suradnji s YouTubeom organizirao zajednički globalni filmski festival We are one, a radili smo i s Filmskim institutom u Dohi na online izdanju njihova programa Qumra. To su sve iskustva rada na digitalnim platformama kojima smo uspjeli ispuniti neke od svojih ciljeva ove godine i omogućiti mladim autorima da rade na svojim projektima i susretnu se s ljudima koji im mogu pomoći da razviju scenarije i onda ih predstave nekim decision-makerima koji im mogu pomoći s financiranjem i plasmanom projekata.

NACIONAL: Zaduženi ste za odnose s filmskom industrijom – je li bilo problema s pronalaženjem filmova?

Na svjetskom tržištu bilo je dosta nesigurnosti. Filmski festival u Cannesu prvo je bio pomaknut pa je potpuno otkazan. A to je nekako centralna točka u kalendaru filmske industrije jer filmovi koji tamo imaju svoje premijere i dobiju nagrade, obično cirkuliraju po ostalim međunarodnim festivalima. Tu je bilo problema jer producenti su čuvali svoje filmove, nisu ih htjeli pokazivati prije no što je Cannes donio svoje odluke. No Sarajevo Film Festival ima vrlo jasan profil što se tiče natjecateljskog programa, on je fokusiran na filmove iz jugoistočne Europe i kao takav već je prepoznat kao platforma s koje se ti filmovi mogu uspješno plasirati na tržište, čak i uspješnije nego na nekom drugom festivalu koji je možda stariji i veći. Upravo zbog tog jasnog profila ljudi nas prepoznaju i nije nam bio problem dobiti filmove, pogotovo one iz regije.

NACIONAL: Festival otvara svjetska premijera filma Pjera Žalice „Koncentriši se, baba“, u kojem igraju i hrvatske glumice Alma Prica i Jadranka Đokić?

Da, radi se o filmu u našoj produkciji, u sklopu projekta Sarajevo – grad filma. Film je produciran posljednjih godinu dana, a sniman je u studenome i prosincu 2019. Iskoristili smo onu fazu lockdowna da ga postproduciramo, što se uglavnom radilo online. Slali su se materijali između montažera slike i zvuka, a redatelj je bio samoizoliran u Hercegovini. Bilo je to doista zanimljivo iskustvo. Inače, radi se o crnoj komediji kojom se Žalica vraća u Sarajevo 1992. Glavne uloge u filmu tumače brojni poznati glumci iz cijele regije – Mira Banjac, Alma Prica, Emir Hadžihafizbegović, Jasna Žalica, Bane Popović, Jadranka Đokić, Admir Glamočak, Izudin Bajrović, Dino Sarija, Vedrana Božinović i Dženita Imamović.

‘GLEDATELJI će ekskluzivno moći pogledati premijere i sadržaje kojih nema drugdje na internetu, kao ni u kinima ni na festivalima, jer riječ je o novim novcatim filmovima’

NACIONAL: I u sklopu ovog SFF-a imate program pretpremijernih serija u kojem će se prikazati tri serije. Kako to da ih prikazujete na filmskom festivalu?

To ide već neko vrijeme i prati logiku ostalih događanja na festivalu. Zapravo, mi se kroz CineLink bavimo novim projektima već pet-šest godina. Ove godine je prvi put program sastavljen isključivo od serija, a publika će imati priliku ekskluzivno pogledati prve dvije epizode prvih sezona i pratiti razgovore s ekipama serija „Kosti“ iz BiH te „Mama i tata se igraju rata“ i „Močvara“ iz Srbije. Tu je utjecaj covida-19 bio još jači jer su mnoga snimanja odgođena, pa tako nismo mogli uvrstiti novu Brešanovu seriju. Kad smo koncipirali taj program isključivo za serije, računali smo na daleko veći broj serija koje su trebale biti gotove, no i ovako smo uspjeli napraviti zanimljivu selekciju. Inače, industrija – produkcijske kuće i oni koji se bave financiranjem filmova, a to su u sve većem broju telecomi i kompanije koje ulaze na to tržište – sve se više prebacuju na serije.

NACIONAL: Koliko je SFF pomogao koprodukcijama u regiji?

Puno. Mislim da su koprodukcije, kada smo krenuli, bile izuzetak, a sada su pravilo. Mi smo u Sarajevu uspjeli napraviti platformu na kojoj se ljudi susreću i dogovaraju buduće projekte. Mislim da smo dali doprinos da se to tržište normalizira, kao i da se sistemi financiranja na neki način spoje. I da se, naravno, publika poveća. Jer to je i smisao koprodukcija. Nije nebitna ni činjenica da se zapravo radi o sličnim jezicima koji su u svim varijantama svima u regiji razumljivi i zato je bilo odmah jasno da se to može organizirati. No tada nije izgledalo realno da možemo raditi koprodukcije i s Grčkom, Turskom, Rumunjskom, jer to nisu bili naši tradicionalni koproducenti u vrijeme Jugoslavije. Ali sada su upravo te koprodukcije u usponu. Pogledajte samo koliko je hrvatskih filmova koproducirano s Rumunjskom, na primjer.

NACIONAL: Koliko SFF-u nedostaje Pula?

Svakako se osjeća taj nedostatak jer smo uvijek uzimali jedan ili dva hrvatska filma za SFF. Žao mi je i što je ove godine otkazan Motovun, s kojim također surađujemo. Volim dolaziti u Pulu, tamo provodim ljeta jer imam kuću u Premanturi. Pula je za mene domaći teren.

NACIONAL: Ovo će nam svima biti dobra lekcija, da shvatimo koliko su nam važni događaji uživo i druženja, neposredna komunikacija s autorima…

To je sigurno. Ipak, sretni smo što smo se pripremili i za ovu situaciju. Nadajmo se da će sljedeće godine Sarajevo Film Festival zablistati u svom uobičajenom obliku. Do tada pozivam publiku da nas gleda u udobnosti i sigurnosti svoga doma, na kućnom kinu ili televizoru na platformi ondemand.sff.ba.