Prema stručnim i znanstvenim mjerilima u segmentu obnove kulturno-povijesne baštine, radovi na obnovi zagrebačke katedrale među nekoliko su najsloženijih u svijetu

“Što se tiče unutrašnjosti zagrebačke katedrale, svodovi su u bili u izrazito kritičnom stanju. Nakon prvog zagrebačkog i drugog petrinjskog potresa 2020. došlo je do značajnog raspucavanja tih svodova te je prijetilo njihovo nekontrolirano urušavanje, zbog čega se katedrala od tada ne može koristiti na siguran način. Tako teško oštećeni svodovi su se mogli urušiti već i kod slabijih potresa od onih iz 2020. godine. Stoga je bilo nužno napraviti skele na cijelom tlocrtu katedrale, koje nisu samo radne već i poduporne, jer podupiru sve svodove. Tek kad smo izvršili podupiranje svih svodova i osigurali minimalne sigurnosne uvjete, mogli smo pristupiti njihovu ojačanju s gornje strane”, ispričao je Mario Todorić iz tvrtke Toding, jedne od projektanata i brojnih uključenih u obnovu zagrebačke katedrale koji je reportere Zagreb Newsa proveo po gradilištu na zagrebačkom Kaptolu.

Rekao je kako je najprije bilo bitno osigurati sigurne uvjete za rad radnika. Stoga su postavili skele i podupore kako bi im omogućili siguran rad. “Pored podupora veliki su radovi obavljeni na zaštiti vrijednog inventara. Renesansne klupe, vrijedni spomenici, kipovi iz ranijih razdoblja, sve je to trebalo kontrolirano demontirati i deponirati u zaštićene deponije u kojima postoje adekvatni klimatski uvjeti. Onaj dio inventara koji se nije mogao demontirati bilo je nužno zaštititi kako ne bi došlo do oštećenja prilikom izvođenja radova”, objasnio je Todorić i dodao kako je postavljanje unutarnjih skela, fasadnih i onih na tornjevima, bilo vrlo zahtjevno, sl0oženo i komplicirano, jer se ne radi o običnim skelama koje se koriste u građevini.

Rekao je i kako je prema stručnim i znanstvenim mjerilima u segmentu obnove kulturno-povijesne baštine rad na obnovi katedrale trenutno među nekoliko složenijih projekata u svijetu. Kao primjer, istaknuo je obnovu katedrale Notre Dame u Parizu koja je doživjela manja oštećenja, požar na krovištu u odnosu na katedralu u Zagrebu, a ipak je višegodišnja obnova.

Dotaknuo se i ranije obnove koja je trajala desecima godina prije potresa za koju kaže da je bila nužna, ali da u sklopu nje nije obavljena konstrukcijska obnova s ciljem potresnog pojačanja. “U proteklom razdoblju zamjenjivano je oštećeno kamenje, a radi se o kamenu bizek koji se nije pokazao adekvatnim za naše podneblje. Dosta je porozan i nije otporan na agresivne utjecaje kiselih kiša zbog čega je došlo do njegova erodiranja i propadanja. Nakon što je Herman Bollé dogradio tornjeve, već tridesetih godina 20. stoljeća došlo je do oštećenja i padanja dijela kamenja te su već tada morali vršiti njegovu zamjenu”, kazao je Todorić.

Reporteri Newsa prisustvovali su i skeniraju demontiranih kamenih blokova koji su skinuti s katedrale, na temelju kojih se onda rade novi 3D modeli, pri čemu svaki demontirani element dobiva svoj bar kod. Na taj način cijela je katedrala skenirana modernim skenerima. “Sreća da se katedrala nije urušila i da smo uspjeli skenirati je u ovom obliku sada. Tako će je neka buduća pokoljenja, ako bi došlo do njenog eventualnog oštećenja, moći vratiti u prvobitno stanje i obnoviti jer smo napravili jako precizne snimke”, objasnio je Todorić.

Istaknuo je i kako glavni radovi kontrolirane demontaže tek slijede. Ovo što su do sada skidali, tvrdi, vanjski su elementi koji su raspucani ili labilni. “Tek slijede veće demontaže kamena. Skidat ćemo oba tornja za oko dodatnih 10 metara jer tamo došlo do značajnog oštećenja kamenja i nije ga moguće zadržati i ojačati. Najveći kameni blokovi koje skidamo težine su između 350 i 400 kilograma. U doba kad su gradili tornjeve nisu imali tehnologiju kakvu danas imamo. Ni danas nije jednostavno pomicati tolike blokove, a možete zamisliti kako je bilo izvornim graditeljima koji su ih ručnim koloturama dizali. Zapravo im se divimo kako su bili vješti graditelji. Njihova je prednost bila što su imali dovoljno klesara i drugih tradicijskih zanata, a danas smo u Hrvatskoj dosta ograničeni pri izvedbi ovakvih specifičnih zahvata”, rekao je Todorić.

Uvidom u stanje s gornje strane svodova reporteri su stekli dojam kako je značajan opseg radova već izvršen. Pri sanaciji graditelji su koristili posebna ojačanja, mreže od karbonskih vlakana koje su po specifikaciji elastičnije i čvršće od čelika. Svodovi s gornje strane su skoro dovršeni. Sada su ih značajno osigurali od urušavanja. “Samo krovište je visoko oko 20 metara i nije pretrpjelo veća oštećenja od potresa. Drvena konstrukcija krovišta će se zadržati, bit će zaštićene premazima protiv truljenja i nametnika. Nakon naše obnove neće biti vidljivih novih građevnih elemenata, sve će biti integrirano u postojeće gabarite. Iako krovište nije vidljivo posjetiteljima i ovdje pazimo da se maksimalno očuva izvornost bez pojave novih materijala i elemenata”, objasnio je Todorić.

Naglasio je kako sve što se do sada radilo na katedrali spada u urgentne mjere, odnosno prvu fazu obnove. Nada se da će do Božića ove godine uspjeti demontirati i ukloniti ili ojačati i fiksirati elemente kojima prijeti nekontrolirano urušavanje kako bi se katedrala mogla koristiti za bogoslužje na ograničeni način. “Kapacitet joj je prije potresa bio oko 5600 ljudi, a sa skelama unutra znatno je manji. No kako budu napredovali radovi sukcesivno će se demontirati i skele pa će s vremenom katedrala vratiti izvorni kapacitet”, kazao je Todorić.

O konačnom završetku radova, tvrdi, teško je govoriti. Dodao je i kako će najteže biti demontirati tornjeve, napraviti zamjenske kamene blokove i vratiti ih nazad. “Međutim, to će biti jedan dugotrajan proces koji neće priječiti da se katedrala koristi. Proces će ovisiti i o prilivu sredstava za obnovu i dostupnosti visokospecijalizirane radne snage. Puno je novca povučeno iz Fonda solidarnosti EU-a, ali taj fond podrazumijeva samo povratak u prvobitno stanje. Daljnja obnova morat će ići iz drugih izvora”, ispričao je Todorić.

Istaknuo je kako su u proces obnove uključene vodeće hrvatske tvrtke, stručnjaci iz područja potresnog inženjerstva te brojni drugi. Njegova tvrtka Toding, pored ostalih, radi na osiguranju svodova, osiguranju vrhova tornja, demontiranju vrhova tornjeva…

“Zagrebačka katedrala veliki je izazov jer se radi o katedrali koja je rađena u gotičkom stilu. S današnjim spoznajama nije se trebala graditi na ovaj način. Ovakvi kameni tornjevi s tako čipkastom strukturom su potpuno neadekvatni za potresna područja. Zato se radi o tako velikom izazovu. Trebamo je osigurati na potrese, a da pritom sačuva svoj izvorni izgled”, zaključio je Todorić.