Hrvatska komora medicinskih sestara uputila je 12. kolovoza Sveučilištu u Kragujevcu zahtjev za očitovanjem o pravovaljanosti 13 diploma medicinskih sestara iz Hrvatske koje su završile studij sestrinstva u okrilju tog Sveučilišta i na temelju tih diploma stekle naziv prvostupnica sestrinstva. Ako se Kragujevac ogluši na ovaj zahtjev, Komora će pomoć zatražiti od Ministarstva vanjskih poslova. Prema informacijama Komore, Sveučilište u Kragujevcu još je u ožujku prošle godine poništilo 22 od ukupno 44 diplome hrvatskih medicinskih sestara te ih je o tome obavijestilo, ali nije obavijestilo i Komoru. Riječ je o diplomama iz 2015., a samo se 13 sestara javilo u Komoru kako bi položile razliku u ispitima i dobile licencu prvostupnice sestrinstva. Među njima je i supruga predsjednika SDP-a Altana Hodžić Grbin. Na temelju tog stupnja obrazovanja ona je u Sloveniji završila dodatni dvogodišnji diplomski studij i stekla naziv magistre sestrinstva. Ako se utvrdi da je i njena diploma u kvoti od 22 poništene, ona će izgubiti obje licence, i licencu prvostupnice sestrinstva i licencu magistre sestrinstva, ali ne i licencu srednje medicinske sestre.

U razgovoru s predsjednikom Hrvatske komore medicinskih sestara Mariom Gazićem Nacional doznaje kako je pet posto prvostupnica studij sestrinstva završilo u trećim zemljama, najviše njih u Bosni i Hercegovini – u Bihaću, Brčkom, Mostaru, Prijedoru i Banjoj Luci. I danas je još uvijek moguće ići na studij sestrinstva u treće zemlje te Gazić poziva sve sestre da to ne čine, da studiraju u Hrvatskoj, gdje su studiji legalni i legitimni, te da će jedino tako moći mirno spavati i u miru raditi. Upozorio je i da su sestre prije dvadesetak godina od „nekoga“ dobile input  da slobodno odu studirati u Bihać ili neki drugi grad jer će im te diplome biti automatski priznate u Hrvatskoj, a što je rezultiralo desecima tužbi protiv Komore. Gazić govori i o razlozima velikog odljeva medicinskih sestara iz Hrvatske te o tome zašto su one toliko cijenjene u zemljama Zapadne Europe, dok se u Hrvatskoj dovoljno ne poštuje njihov rad. U Hrvatskoj radi 38.500 medicinskih sestara i tehničara. Njih 24.000 su srednje medicinske sestre i tehničari, prvostupnica i prvostupnika sestrinstva ima 12.000, a magistri sestrinstva ima 1891.

NACIONAL: Pod okriljem Sveučilišta u Kragujevcu diplomu prvostupnica sestrinstva stekle su 44 hrvatske medicinske sestre, od kojih su 22 diplome sporne, odnosno poništene su još prošle godine. Što ste poduzeli po tom pitanju i na koji su način prvostupnice došle do diploma?

Sveučilište u Kragujevcu je poništilo 22 diplome i o tome obavijestilo bivše studentice, no nas o tomu nisu obavijestili. Dan nakon objave u medijima o poništenim diplomama, 12. kolovoza, poslali smo Sveučilištu u Kragujevcu zahtjev za očitovanjem je li 13 diploma pravovaljano, a koje su prošle kroz naš sustav polaganja razlike u ispitima i izdavanja licence. Naime, samo se 13 sestara javilo u Hrvatsku komoru medicinskih sestara kako bi položile razliku u ispitima jer su ovaj stručni studij završile izvan granica Europske unije. I nas sada zanima nalazi li se tih 13 imena u kvoti od 22 diplome koje su sumnjive i poništene. Odgovor nismo dobili jer su tamo svi bili na kolektivnom godišnjem do 18. kolovoza. No unatoč tomu poslali smo požurnicu. Ponovo smo uputili isti zahtjev rektoru, prorektoru i tajniku Sveučilišta. Ako nam ne odgovore, u tom ćemo slučaju morati potražiti pomoć Ministarstva vanjskih poslova. Na koji su način te diplome stečene, mi ne znamo, to utvrđuju i dokazuju pravosudne institucije u Srbiji.

NACIONAL: Zašto propitujete samo 13 od ukupno 44 stečene diplome na kragujevačkom sveučilištu?

Nas zanima samo 13 sestara kojima smo nakon polaganja razlike u ispitima izdali licencu prvostupnica sestrinstva. Zanima nas jesu li njihove diplome pravovaljane te nalazi li se možda neka od njih među poništenim diplomama. Ostali, koji imaju takvu diplomu i drže je negdje u regalu, nas ne zanimaju. Tu svakako treba naglasiti da je tih 13 osoba 2015. godine prošlo proces priznavanja diplome i polaganja razlike u ispitima do minimalnih uvjeta koje moraju imati u Hrvatskoj, i njima smo izdali licencu za medicinsku sestru prvostupnicu. To su bile srednje medicinske sestre koje su završile srednju medicinsku školu u Hrvatskoj, položile su stručni ispit i imale našu licencu srednje sestre. One nisu bile laici koji su dobili diplomu iz Kragujevca. One su samo išle u stranu višu školu koja je imala podružnicu u Puli. Imale su kragujevačku diplomu koja je bila originalna, bila je ovjerena kod javnog bilježnika i prevedena kod sudskog tumača. Dakle, ta je forma bila zadovoljena i diploma je u tom trenutku bila pravovaljana. Ponavljam, način na koji su te diplome stečene može se ispitivati i utvrđivati samo u Republici Srbiji.

NACIONAL: Što ćete poduzeti ako se neke od tih 13 diploma nađu na popisu poništenih diploma, koja je daljnja sudbina tih sestara?

O tim medicinskim sestrama odlučivat će naše Povjerenstvo za staleška pitanja. Ono se bavi tom problematikom i daje prijedlog Vijeću Komore za oduzimanje licence. Ali u ovom slučaju za oduzimanje licence samo za prvostupnicu, dok im licenca za srednju medicinsku sestru ostaje. Ako se dokaže da je viši stupanj obrazovanja stečen na nelegalan način, ta diploma više neće biti pravovaljana. I tu završava naš posao. Prvostupništvo u praksi donosi veći koeficijent i veću plaću, ali i rad na nekom rukovodećem mjestu – kao glavna sestra ili slično. Moram naglasiti: kada je riječ o ovoj aferi, tu nikakvog straha za pacijente nema. To nisu neki laici koji ne znaju raditi svoj posao niti ćemo zbog takvih diploma izgubiti medicinske sestre.

NACIONAL: U vašem registru ima 12 tisuća medicinskih sestara i tehničara koji su prvostupnice i prvostupnici. Gdje su svi oni završili stručni studij sestrinstva, a svakako da ima i onih koji su diplomu stekli u trećim zemljama, u zemljama regije?

Velika većina, 95 posto njih, kod nas u Hrvatskoj. Od ostalih, najviše priznavanja inozemnih diploma imamo iz Bosne i Hercegovine. Naročito je od 2012. do 2015. godine bio aktualan Bihać, tamo se išlo na studij, a razlika u ispitima se polagala kod nas kako bi se zadovoljili minimalni uvjeti za izdavanje licence. Dakle, svatko tko izvan Europske unije završi studij ide u postupak priznavanja diplome koji se vrši pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara. Mi radimo usporedbe kurikuluma i tako utvrđujemo razliku u predmetima koji se moraju položiti. Tek od 2019. je zakonski uvedeno da se prije same procedure polaganja razlike u ispitima i dobivanja licence mora zatražiti mišljenje ureda ENIC/NARIC, koji djeluje u sklopu Agencije za znanost i visoko obrazovanje. On provjerava je li taj studij u Srbiji, BiH ili u bilo kojoj trećoj zemlji akreditiran, kako se ne bi priznavale diplome nekih divljih studija. Osim Bihaća, prvostupnice su najčešće studij završavale u Brčkom, u Mostaru, a ima ih nešto i iz Banje Luke i Prijedora. Ljudi koji su iz Dalmacije i Dubrovnika često idu u Mostar jer im je bliže i zato što Mostar ima najmanju razliku u ispitima. Gotovo cijeli mostarski kurikulum je isti kao i naš.

‘U istraživanjima koja su rađena medicinske sestre su kao prvi razlog navele uvjete rada, a druga stavka su bile plaće’, otkrio je u razgovoru za Nacional Mario Gazić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: U Hrvatskoj ima desetak studija sestrinstva, a osim redovitog studija na njima postoje izvanredni studiji, uglavnom uz rad. Koliko košta godina na izvanrednom studiju u Hrvatskoj i zašto se dio sestara odlučuje za Bihać, Brčko ili Kragujevac?

Izvanredni studij u Hrvatskoj košta oko deset tisuća kuna godišnje i veliki broj prvostupnika završava upravo izvanredni studij u našoj zemlji. Studij u Bihaću i ostalim mjestima je u to vrijeme bio možda primamljiv jer su se predavanja i ispiti održavali vikendom. Išli su vjerojatno i linijom manjeg otpora pa makar poslije morali i polagati razliku. Isto tako, netko im je obećao i rekao: „Odite i završite u Bihaću, odmah će vam se automatski priznati.“ Mi smo 2013. i 2014., kad su završile studij u Bihaću, imali čak tužbe od sestara jer su htjele automatsko priznavanje licence u Hrvatskoj. Na kraju smo dobili odgovor i od Upravnog i Ustavnog suda da moraju polagati razliku u ispitima. Dakle, zakonski to nije bilo izvedivo, a imali smo tužbe od četrdesetak do pedesetak sestara. Tužile su Komoru u to vrijeme, ali su sve sporove izgubile. Razlog za odlazak na studij u zemlje regije leži i u tomu što i za izvanredne studente u Hrvatskoj postoje određeni bodovni pragovi, a ti su pragovi vjerojatno negdje drugdje bili puno niži. Ako, primjerice, studij u Bihaću to vodi pod strane studente, onda je vjerojatno da nema puno stranih studenata pa je i konkurencija manja, a bodovni su pragovi niži te se puno lakše i upisati.

NACIONAL: Zašto je još uvijek moguće ići na studij sestrinstva u Bihać, Brčko ili Kragujevac?

Moguće je jer ne možete nikome zabraniti gdje će završiti studij. Malo je čudno zašto te sve sestre idu van jer u Hrvatskoj ima desetak takvih studija. Ja ovim putem pozivam sve sestre da studiraju u Hrvatskoj, gdje su studiji legalni i legitimni i gdje neće imati problema sa svojom diplomom. Da se ne dogodi kao što se sada u Srbiji dogodilo, da vam nakon sedam godina netko opravdano ili neopravdano dovede diplomu u pitanje. U Hrvatskoj ima dovoljan broj studija gdje se medicinske sestre mogu školovati i bez ikakve brige završiti studij sestrinstva. To je diploma koja je automatski priznata u svim članicama Europske unije. S tom diplomom možete mirno raditi i mirno spavati, a ići u treće zemlje može uvijek postati problem i dovesti do ovakvih neželjenih situacija.

NACIONAL: Problema je bilo i s magistrima sestrinstva?

Nakon prvostupništva, koje traje tri godine, imamo i diplomski studij, gdje se stječe naziv magistra sestrinstva. On traje dvije godine i odvija se na medicinskim fakultetima i veleučilištima. Prvi su studenti taj studij završili prije nekih 12 do 15 godina i to im u zdravstvenom sustavu nije bilo priznato. U Zakonu o sestrinstvu se magistre i magistri sestrinstva kao stupanj obrazovanja uvode 2013. godine, no tek prije mjesec dana je Vlada donijela uredbu kojom priznaje njihov položaj u sustavu zdravstva i pripadajuće koeficijente, a što znači i veće plaće. Nakon devet godina borbe, dokazivanja i traženja da se prizna magisterij napokon se u tomu uspjelo. To će svakako doprinijeti manjem odlasku medicinskog kadra u inozemstvo.

NACIONAL: Među 44 prvostupnika koji su studij završili u Kragujevcu je i supruga predsjednika SDP-a Peđe Grbina. Altana Hodžić Grbin nalazi se u kvoti od 13 sestara koje su položile razliku u ispitima i dobile licencu prvostupnika. Na temelju tog stupnja obrazovanja u Sloveniji je završila dodatni dvogodišnji diplomski studij i stekla naziv magistre sestrinstva. Što će biti s njenom karijerom ako se utvrdi da je njenu diplomu poništilo Sveučilište u Kragujevcu?

S konkretnim imenima ne smijem izlaziti u javnost. Ali načelno govoreći, u ovakvom bi slučaju određena osoba izgubila obje licence, i licencu prvostupnice sestrinstva i licencu magistre sestrinstva, dok bi joj licenca srednje sestre ostala. Ne želim prejudicirati što će Sveučilište u Kragujevcu službeno odgovoriti. Službeno odgovor može biti da je sve u redu s ovih 13 diploma za koje smo tražili očitovanje. Do tog trenutka ne možemo nikoga unaprijed osuđivati. No ipak, u ovoj je aferi nanijeta velika šteta sestrinstvu. Uvijek je neugodno kada ste u nekakvoj negativnoj konotaciji u kojoj se spominju medicinske sestre. Sada je isplivao taj slučaj iz Kragujevca i nadam se da će on biti brzo završen. Komora će napraviti sve što je u njenoj nadležnosti ukoliko se utvrdi da nečija diploma nije pravovaljana. Uvijek jedan slučaj zna baciti ružnu sliku na cijelu profesiju. Nas ima preko 38 tisuća u čitavoj Hrvatskoj i ovo su samo rijetki izuzeci. Naša struka radi predano i požrtvovno. Posebno smo to dokazali u koronakrizi, gdje smo kao najbrojnija profesija u zdravstvu bili prva linija obrane i zaštite zdravlja naših građana. Tu nismo odstupili i podnijeli smo veliku žrtvu, a nedostaje nas gotovo četiri tisuće.

NACIONAL: Dakle, građani mogu biti potpuno sigurni u stručnost i profesionalnost medicinskih sestara?

Apsolutno. Sve medicinske sestre na svom radnom mjestu moraju biti maksimalno profesionalne i osposobljene za posao koji obavljaju. U pitanju su živi ljudi i tu nema tolerancija za propust i neznanje. Ovdje i najmanja greška znači ljudski život ili bol i patnju za bolesnika. Naši građani mogu biti mirni jer imamo kvalitetne medicinske sestre koje daju sve od sebe, koje požrtvovno rade i na svojim leđima iznose ogromnu odgovornost.

NACIONAL: Zašto Hrvatskoj nedostaju četiri tisuće medicinskih sestara?

Ta se brojka akumulirala kroz godine. Kad smo ušli u Europsku uniju, na Zavodu za zapošljavanje smo imali 2400 medicinskih sestara, a danas ih nemamo niti 300. Iscrpili smo cijeli bazen ljudi koji smo imali, a od 2013. do danas u inozemstvo je otišlo 2700 sestara. Isto tako, prije ulaska u EU morali smo sa četverogodišnjeg obrazovanja prijeći na petogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, čime smo izgubili čitavu jednu generaciju, a riječ je o 1200 ljudi koji te godine nisu izašli na tržište. Jedan od razloga je i taj što su medicinske škole upisivale manji broj razreda jer su tada procjene bile da ih ne treba toliko upisivati. Tako su radile sve medicinske škole i sada smo došli u situaciju da nas nedostaje četiri tisuće, a što bi bio minimum za održivi zdravstveni sustav. U svim razvijenim zemljama Europe osjeti se manjak medicinskih sestara, samo što su one puno bogatije i mogu laku privući medicinske sestre iz ostalih zemalja.

‘S konkretnim imenima ne smijem izlaziti u javnost. Ali načelno govoreći, u ovakvom bi slučaju određena osoba izgubila obje licence, i licencu prvostupnice sestrinstva i licencu magistre sestrinstva’

NACIONAL: Zašto medicinske sestre u tolikom broju odlaze u inozemstvu, radi li se samo o novcu?

U istraživanjima koja su rađena medicinske sestre su kao prvi razlog navele uvjete rada, a druga stavka su bila financijska primanja. Kod nas na odjelima rade dvije sestre na 25 bolesnika, a vani je standard jedna sestra na pet bolesnika ili čak i manje. Kad je o novcu riječ, vani sestre imaju tri puta veću plaću nego u Hrvatskoj. Tržište je otvoreno i lako je otići u inozemstvo. Nudi se smještaj , čak i zbrinjavanje čitave obitelji, posao za supruga, škole za djecu. Hrvatska bi svakako trebala poboljšati uvjete rada i povećati plaće medicinskim sestrama koje su još uvijek ovdje. Moramo ih i brojčano nadoknaditi povećanjem upisnih kvota u srednje škole i na studij sestrinstva. Ne smijemo više čekati jer stalno klizimo u sve veći minus.

NACIONAL: Zašto su u razvijenim europskim zemljama medicinske sestre iz Hrvatske jako tražene i cijenjene?

Vani ih se cijeni puno više nego u Hrvatskoj. Sestre s našim obrazovanjem, iskustvom i radom imaju široka znanja iz medicine i zdravstvene njege. Riječ je o kvalitetnom kadru koji ima velike sposobnosti, koji zna brzo procijeniti kada je nešto hitno, koji zna kako treba reagirati. Kad naše sestre dođu na Zapad, svi se čude koliko one znaju i koliko mogu raditi. To je kadar koji ima veliko znanje, vještine i manualne sposobnosti. I sam je Andrija Štampar rekao da medicinska sestra mora biti i logičar i matematičar, a što naše sestre jesu. Godinama školujemo kvalitetne ljude, za upis u srednju školu imamo visoke bodovne pragove, gotovo kao i u gimnaziji. Imamo kvalitetne studije sestrinstva i magisterij, i kad pokažete diplomu iz Hrvatske, svi vas rado uzimaju. Moramo zadržati te ljude u Hrvatskoj radi zdravlja naših građana. Država mora postati svjesna njihove vrijednosti i značaja. Mora ih početi poštovati i učiniti sve kako oni ne bi odlazili u inozemstvo. Najviše u inozemstvo odlaze sestre između 25. i 35. godine starosti. Dakle, u naponu snage, kad bi najviše mogle pomoći našem zdravstvenom sustavu.

NACIONAL: Kolike su plaće medicinskih sestara u Hrvatskoj , a kolike u inozemstvu?

Osnovna plaća se kreće oko 5500 tisuća kuna, a s noćnim smjenama, vikendima i praznicima plaća može iznositi od 6500 do 6800 kuna, za prvostupnicu ta plaća se kreće oko 7500 kuna. To je od 900 do 1000 eura. Vani je startna plaća najmanje 2000 eura, a za prvostupnicu u inozemstvo startna plaća može iznositi i 3000 eura. U klinici u Bernu medicinska sestra iz Hrvatske, koja radi u endoskopiji, ima plaću 5500 eura.

NACIONAL: U kom bi se smjeru u budućnosti trebalo razvijati sestrinstvo u Hrvatskoj i koliko nedostatak liječnika utječe na rad medicinskih sestara?

To su određene uske specijalizacije. Primjerice, u vrijeme koronakrize pokazalo se da nam nedostaje medicinskih sestara koje znaju raditi s  respiratorima. Sada kreću specijalizacije iz hitne pomoći za T2 timove, koji će se sastojati od dva tehničara – od prvostupnika sestrinstva i jednog tehničara, ali bez liječnika. Ta će dva tehničara dobiti kompetencije i ovlasti da mogu samostalno primjenjivati dio lijekova i da mogu samostalno reanimirati ljude. Njihova će specijalizacija trajati godinu dana, teorijski dio će se odvijati na Studijima sestrinstva za edukaciju iz hitne, a praktični na klinikama. Naša je budućnost da što više educiramo sestre na području uskih specijalizacija, da napravimo prijenos dijela ovlasti s liječnika na medicinske sestre, a takva je praksa česta u inozemstvu. Nedostatak liječnika apsolutno utječe na rad medicinskih sestara. Mi smo povezane posude, najbliži smo suradnici. Nedostatak liječnika uzrokuje veće opterećenje na medicinske sestre isto kao što nedostatak sestara uzrokuje opterećenje na liječnike. Jedni bez drugih ne možemo funkcionirati tako da se taj nedostatak osjeti obostrano.