Dodjela 54. nagrade „Grigor Vitez“ održat će se 1. srpnja u Muzeju za umjetnost i obrt na ljetnoj terasi, gdje će najuspješnijim književnicima i ilustratorima biti svečano dodijeljene Ptice, Ptičice, Pohvale i Posebno priznanje za njihov umjetnički rad u knjigama za djecu i mlade. Marina Žilić, koordinatorica nagrade „Grigor Vitez“, dala je intervju Nacionalu.

NACIONAL: Tko su ovogodišnji dobitnici i tko je o njima odlučivao?

U Savezu društava Naša djeca Hrvatske veselimo se svakoj svečanoj dodjeli naše najstarije nagrade za dječju književnost. Na natječaj za književnu produkciju za 2020. pristiglo je 136 knjiga i slikovnica, što je rekordan broj u povijesti Nagrade. Za usporedbu, o tome kako književna produkcija za djecu i mlade raste i dobiva sve veću važnost, najbolje govore brojke: broj prijavljenih knjiga na Natječaj nagrade „Grigor Vitez“ za 1967. godinu bio je svega 18 naslova, 1977. godine taj je broj narastao na 33 prijavljene knjige, dok 2007. godine imamo 70 prijavljenih knjiga i slikovnica, da bismo posljednjih nekoliko godina imali više od sto prijavljenih djela.

I u ovogodišnjem Stručnom povjerenstvu Nagrade okupili smo renomirane umjetnike, stručnjake, poznavatelje i zaljubljenike u dječju književnost, a to su: predsjednica Povjerenstva Manuela Vladić Maštruko, akademska slikarica i ilustratorica, Marijana Hameršak, viša znanstvena suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku, Iva Körbler, komparatistica književnosti i likovna kritičarka, Isabella Mauro, voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu, i Vlado Rajić, književnik, dobitnik nagrade „Grigor Vitez“ za tekst za djecu i nagrade „Ptičica“ za 2017. godinu. Nakon selekcije od 15 knjiga za najuži izbor na kraju su jednoglasno donijeli odluke o nagrađenim i pohvaljenim autorima i njihovim knjigama koje su ostavile pečat u 2020. Riječ je o sljedećim umjetnicima i naslovima: spisateljica Andrijana Grgičević  osvojila je Nagradu za najbolji tekst za djecu u slikovnici „Što sam sve naučio do škole (i to sam)“, Elizabeta Končić Trlek osvojila je Nagradu za najbolji tekst za mladež u romanu „Pošta za Li“, ilustratorica Hana Vrca  osvojila je Nagradu za najbolje ilustracije za djecu mlađe dobi u slikovnicama „Lord se vraća kući“ i „Mi (ni)smo sami“, a ilustrator Dominik Vuković za najbolje ilustracije za djecu starije dobi u autorskoj slikovnici „Svjetlana i sni o letu“.

NACIONAL: Uz glavne nagrade „Grigor Vitez“, ove godine dodjeljuje se i Posebno priznanje Nagrade Titu Bilopavloviću, za bogat književni rad za djecu i mladež. Koje se još nagrade dodjeljuju?

Jako smo ponosni i na rad Dječjeg žirija nagrade „Grigor Vitez“ koji smo pokrenuli prije nekoliko godina, kada smo obilježavali velikih pola stoljeća Nagrade. Važno je da mlada publika čitatelja, kojoj su i namijenjene knjige za djecu i mlade, donese svoj sud o njima najboljoj knjizi. Ovogodišnji Dječji žiri imao je u sastavu četiri djevojčice i jednog dječaka u dobi od 12 do 14 godina, a nagradu „Ptičica“, po izboru djece, dobile su Ivana Šojat za roman „Zmajevi koji ne lete“ i ilustratorica Vendi Vernić za ilustracije u knjizi „PRIČE 1,2,3,4“.

NACIONAL: Zašto je važna nagrada „Grigor Vitez“?

Nesporna je važnost nagrade „Grigor Vitez“ za domaću dječju književnost i njenu afirmaciju. Ona se kroz godine njegovanja i vrednovanja kvalitetne knjige pretvorila u najviše priznanje za književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu i mlade. To je najstarija nagrada za dječju književnost i ilustraciju, a u nekim trenucima u povijesti i jedina nagrada za književnost za djecu i mlade. Prvi put je dodijeljena 1967. godine, u čast velikog hrvatskog pjesnika Grigora Viteza. Cilj Nagrade je poticati kvalitetnu knjigu za djecu, dati javno priznaje stvaraocima kvalitetne književnosti za djecu i mlade te potaknuti interes šire javnosti.

NACIONAL: Kako biste ocijenili književnost i stvaralaštvo za djecu i mlade u Hrvatskoj?

Vrlo dobrim. U Hrvatskoj imamo jako puno kvalitetnih spisateljica i spisatelja za djecu, posebno kvalitetnih mladih ilustratorica i ilustratora cijenjenih i nagrađivanih u svijetu, a kod nas malo manje prepoznatih. Upravo je to jedan od ciljeva ove književne nagrade – javno vrednovati kvalitetne autore tekstova i ilustratore dječjih knjiga i slikovnica te širu hrvatsku kulturnu, umjetničku, obrazovnu, čitateljsku javnost upoznati s fantastičnim djelima za djecu i mlade.

Nažalost, književnost za djecu i mlade kroz povijest je često bila i marginalizirana. Kod nas je još uvijek pomalo zastupljen stereotip da „ako baš i nisi jako vješt ili nemaš vremena baviti se pisanjem knjiga za odrasle, piši nešto za djecu – to je lakše“, što ne može biti dalje od istine jer knjige za djecu oblikuju od najranije dobi budućeg odraslog čitatelja. Osim što kvalitetna knjiga izgrađuje djetetov estetski ukus, slikovnica i knjiga odgaja, poučava, razvija imaginaciju i maštu, kreativnost, kritičko mišljenje, zabavlja, a to su sve dodatne vrijednosti kvalitetne knjige za djecu. Zato volimo reći za nagradu „Grigor Vitez“ da je to nagrada koja odrasta s djecom.

NACIONAL: Koji su najveći izazovi i kako ih prevladati?

Iako je književna produkcija za knjigu za djecu i mladež velika i raste iz godine u godinu, pojavljuje se kontinuirani problem na koji redovito ukazuju članovi Stručnog povjerenstva dugi niz godina, pa tako i ovogodišnji sastav. Naime, da bi knjiga za djecu i mlade bila skladna i sadržavala sve vrijednosti o kojima smo govorili, kronično se uočava u procesu produkcije knjige nedostatak timskog rada brojnih stručnjaka profesionalaca, kao što su književni i likovni urednici, lektori, korektori, prevoditelji, književni savjetnici i jezičari, dizajneri, tehnolozi tiska. Zašto je to važno? Zato što su slikovnica i knjiga često prvi likovni i tekstualni medij s kojim se dijete susreće, koje će gledati, doživjeti, učiti, a kasnije i prijateljevati uz dobru knjigu. Poruka je vrlo jasna. Veće ulaganje u kvalitetno izdavaštvo i kvalitetnu dječju knjigu jest dugoročno ulaganje u autore, umjetnike, kao i sva prateća zanimanja, jer sve je to kulturno nacionalno dobro.