Marin Živković, zastupnik Možemo! u zagrebačkoj Skupštini i jedan od kreatora gradskih stambenih politika, za ZG News govori o novoj odluci o javnom i socijalnom najmu

Gradska skupština je nedavno usvojila odluku o javnom i socijalnom najmu kojom se olakšava osobama s nižim prihodima da dođu do jeftinijeg najma stanova u gradskom vlasništvu. O toj odluci, ali i o ostalim problemima povezanim sa stambenom politikom za Zagreb News govori Marin Živković, zastupnik u Možemo! u zagrebačkoj Skupštini i jedan od kreatora gradskih stambenih politika.

ZgNews: Možete li reći nešto više o odluci o javnom i socijalnom najmu? Koji je cilj te odluke i kome će ta odluka olakšati najam stanova, odnosno koji će biti kriteriji?

Cilj nove odluke je da dodjela stanova napokon bude pravedna i transparentna te da ista pravila vrijede za sve najmoprimce u gradskim stanovima. Njome ciljamo dvije skupine korisnika, prva skupina su oni u najtežim situacijama po prihodovnim, zdravstvenim i socijalnim kriterijima, a druga su oni sa srednjim prihodima koji se radi zdravstvenih ili socijalnih karakteristika nalaze u riziku od siromaštva za koji će biti namijenjeni priuštivši stanovi. To su stanovi koji će biti davani u najam po cijeni nižoj od one tržišne dok god su prihodi kućanstva ispodprosječni. Karakteristike koje se uzimaju u obzir pri bodovanju su beskućništvo, podstanarstvo, zatim broj djece i samohrana kućanstva te jednoroditeljske obitelji. Posebno vrednujemo i samačka kućanstva kao ona u posebnom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Prepoznali smo da su roditelji njegovatelji i korisnici osobne invalidnine u posebno teškoj situaciji, a bodujemo i primatelje zajamčene minimalne naknade, kao i korisnike doplatka za njegu i pomoć. Posebno još bodujemo i žrtve nasilja, branitelje, mlade koji su bili u sustavu alternativne skrbi, starije osobe, a za priuštive stanove bodujemo i ako su prijavitelji mlade osobe.

ZgNews: Kolika će biti cijena najma tih stanova i o koliko se zapravo stanova radi?

Cijena najma će se prvi put određivati u odnosu na prihode. Svi ispod 30% prosječnih prihoda po članu kućanstva će plaćati 2,7 kuna po kvadratu. Samci ispod 50% prosječnih prihoda po članu kućanstva će plaćati 2,7 kuna po kvadratu, a ostali će plaćati postotak svojih prihoda i to tako da će kategorije s najnižim primanjima plaćati 12%, odnosno 16% svojih prihoda, dok će najmoprimci s prosječnim, odnosno iznadprosječnim primanjima plaćati 24% svojih prihoda. Stanovi koji se nalaze u GČ-u Sesvete te osobe s težim invaliditetom imaju pravo na umanjene najamnine u iznosu od 20% te se ti popusti zbrajaju. Grad upravlja sa 6671 stanom, od kojih je gotovo 200 u suvlasništvu s trećim osobama.

ZgNews: Što s onim korisnicima gradskih stanova koji plaćaju najam, a ne zadovoljavaju nove kriterije? Hoće li morati odmah napustiti stanove ili tek nakon isteka ugovora?

Nikome se neće prekidati ugovor prije isteka istoga, a nove cijene će se primijeniti tek od prvog srpnja iduće godine tako da svi imaju dovoljno vremena za prilagodbu. Osobama koje imaju iznadprosječna primanja neće se nuditi novi ugovor nakon isteka njihova trenutnog ugovora.

ZgNews: Smatrate li da ćete ovom mjerom utjecati i na pad cijene najma privatnih stanova koja je danas teško priuštiva većini stanovnika Zagreba?

Nažalost, Zagreb ima izuzetno nizak udio stanova u svom vlasništvu u odnosu na ostale stanove na tržištu najma. Taj udio je toliko nizak da nema gotovo nikakav utjecaj na cijenu najma na tržištu. Dugogodišnja, gotovo sustavna rasprodaja, nebriga, sporadična gradnja te korištenje gradske imovine kao političke poluge, rezultirala je potpunim kaosom u sustavu upravljanja gradskim stanovima. U gradu Zagrebu ime otprilike 372.000 stanova, od čega je u sustavu javnog najma nešto više od 6500 stanova, što čini svega 1,7 % stambenog fonda. Kao i sa svakim drugim resursom koji je ograničen, potrebno je pažljivo upravljati – čuvati ograničene resurse i usmjeravati ih prema onima koji su u najvećoj potrebi. Ovom odlukom, gradski stanovi će se početi koristiti tako da se maksimalno cilja na osobe i kućanstva kojima to može najviše pomoći. Važno je i podsjetiti da smo već prošle godine odlukom Skupštine zabranili prodaju gradskih stanova kako bi se taj negativan trend rasprodaje gradskih stanova zaustavio.

ZgNews: Osim s ovom odlukom, kako se još planirate boriti protiv rasta cijene i najma, ali i cijene kvadrata za one koji žele kupiti stan? Planira li Grad možda graditi svoje stanove?

Odlukom o najmom smo osigurali da se taj ograničeni resurs pravedno raspodjeljuje , a gradnjom novih stambenih jedinica želimo povećati stambeni fond. Osigurali smo sredstva u proračunu za gradnju gotovo 300 novih stambenih jedinica u Podbrežju, a trenutno istražujemo i neke druge lokacije za novogradnju. Gledamo i kako grad može stvoriti poticajni okvir za neprofitnu gradnju korištenjem mehanizma prava građenja. Nedavno smo digli iznos poreza na kratkoročni najam na maksimalan iznos čime smo htjeli potaknuti veći broj vlasnika stanova da se okrene dugoročnom iznajmljivanju svojih stanova.

ZgNews: Izašao je podatak da je u Zagrebu trenutno prazno oko 50.000 stanova, a na tržištu navodno nedostaje stanova, kako riješiti ovaj paradoks? Što može napraviti Grad i s druge strane, treba li možda i država tu odigrati neku ulogu s uvođenjem poreza koji bi penalizirao vlasnike praznih nekretnina?

Oporezivanje praznih nekretnina bi prvenstveno funkcioniralo kao antišpekulativna mjera, kojom bi se demotiviralo ulaganje u nekretnine kao oblik štednje, što bi moglo pridonijeti tome da se poveća ponuda stanova na tržištu najma i na tržištu nekretnina, čime bi se stvarao pritisak na cijene nekretnina. Naravno, takvim potezima koji utječu na vrijednost nekretnina možemo utjecati i na kreditne obveze naših zaduženih građana, ali i na stopu zaposlenosti u građevinskom sektoru pa svakako treba biti oprezan na koji način se takva politika implementira. Aktivacija praznih stanova svakako je potencijal o kojem se treba razmišljati kada planiramo mjere da stanovanje bude priuštivije i nešto što se čini kao svojevrsni „quick fix“, ali koji svakako treba implementirati uz primjeren oprez. Grad na žalost nema mehanizama kojima bi mogao značajno potaknuti aktivaciju tih nekretnina i većina je odgovornosti oko tog problema na državi. Nažalost, nedostatak stambenih jedinica na tržištu najma nije jedini problem najmoprimaca. Glavni problemi su i dalje neprijavljivanje najmoprimaca te potpuna nezainteresiranost inspektorata da taj problem riješi, nesigurnost trajanja ugovornog odnosa, nesigurnost oko visine rente, nejednak odnos moći, nepridržavanje ugovora u smislu održavanja prostora i slično te treba paralelno raditi na tome da se povećava ponuda najma, ali i da ta ponuda bude kvalitetnija i sigurnija.

ZgNews: I za kraj, što možemo očekivati od gradske vlasti po pitanju problema stanovanja do kraja mandata?

Iako smo do sada uredili veliki dio odluka koji imaju utjecaja na politiku stanovanja, rekao bih da se važniji aspekti nove gradske stambene politike odnose na povećanje stambenog fonda Grada Zagreba te stvaranje okvira za neprofitnu gradnju korištenjem mehanizma prava građenja. Pored gradnje novih jedinica po raznim dijelovima grada, cilj nam je početi i otkupljivati postojeće stambene jedinice kada je to moguće i priuštivo za Grad Zagreb. Što se tiče neprofitne gradnje, iduća aktivnost na koju ćemo se fokusirati je izmjena odluke o građevinskom zemljištu gdje ćemo pobliže definirati mehanizam prava građenja da bi bio pogodniji i za oblike stanovanja koje su jeftinije za krajnje korisnike.