Marin Capan i Sara Sušanj, predsjednik i potpredsjednica Mreže mladih Hrvatske, za Zagreb News govore o iseljavanju mladih te kako na to utječu nacionalne i lokalne politike

Krajem lipnja je hrvatski Institut za istraživanje migracija javnosti poručio kako više od 70 posto mladih u Hrvatskoj razmišlja o iseljavanju iz Hrvatske. Što se tiče pojedinih županija, ti rezultati variraju, no u Zagrebu trenutno otprilike 27 posto mladih u dobio od 18 do 30 godina razmišlja o iseljavanju. Posljednji popis stanovništva otkriva da otprilike 16 posto stanovništva Hrvatske čini mlado stanovništvo, a prateći migracijska istraživanja u razdoblju od 2020. do 2023. godine – dakle, kroz četverogodišnji period – iz Hrvatske je, trajno ili privremeno, migriralo otprilike 43.000 mladih.

Marin Capan je student na zagrebačkom FER-u, a Sara Sušanj izvršna direktorica Udruge Delta koja se bavi participacijom mladih na lokalnoj razini. Kao predsjednik i potpredsjednica Mreže mladih Hrvatske (MMH), vrhovne nacionalne institucije za pitanja mladih, zajedno rade na stvaranju i provođenju strategija i istraživanja kojima se MMH bavi i koje su usmjerene prema poziciji mladih u društvu. To uključuje i migracije mladih koje su potaknute raznim društvenim faktorima. U biti, preduvjet je za postojanje MMH, prema Capanu, da su „mladi obespravljeni članovi i obespravljene članice društva jer da nisu, ne bi ni bilo MMH“.

„Svakako bismo se trebali bojati odlaska mladih. Brojke nam to kristalno jasno pokazuju, a Hrvatskoj to ne bi trebalo biti ni u kakvom interesu. Država mora s obzirom na te brojke razvijati politike za mlade koje bi upravo njih i mogle zadržati ovdje. Stambene politike i radnička prava, kao i popratne kulturalne aktivnosti, samo su dio te vrlo široke priče. O tome moramo početi razmišljati jer u Hrvatskoj postoje instituti koji provode istraživanja i ona nam pokazuju kako stvarno velik broj mladih razmišlja o odlasku. Neki razmišljaju o trajnom, a neki o privremenom odlasku. Točne brojke za svaku mogućnost nemamo, što samo potvrđuje činjenicu da se Hrvatska ne bavi ni približno dovoljno pitanjem mladih“, izjavio je na početku razgovora za Zagreb News Marin Capan.

Potpredsjednica MMH Sara Sušanj istaknula je kako, prema istraživanjima Eurostata unutar Europske unije, mlade u Hrvatskoj najviše potiču skepsa i pesimizam koji su uzrokovani visokim stopama korupcije i neadekvatnom kulturom. Najčešće mladi migriraju prema drugim zemljama Europske unije, što je članstvom Hrvatske i Schengenskim sporazumom dodatno olakšano. Studiranje u inozemstvu, tvrdi Sušanj, pogotovo je time poticano i mladi već u srednjoj školi počinju razmišljati o studijskoj mobilnosti.

„Nije sve u iznosu mjesečne plaće i mogućnosti pronalaska stana. Ta društveno-politička klima je nešto što bude kap koja prelije čašu. Nijedna mlada osoba se ne probudi ujutro i odluči otići. Radi se o planiranoj odluci o kojoj se dugo razmišlja. Ti društveni uvjeti čine da ništa nema smisla za mlade pa odu gdje misle da će se njihov trud i rad cijeniti i gdje će, u okvirima te neke države, moći pronaći neko svoje mjesto pod suncem. Optimizma ne nedostaje, ali ako ne promijenimo smjer kretanja, mladi će nastaviti odlaziti“, tvrdi potpredsjednica MMH Sara Sušanj.

Iako Hrvatska ima perspektivu i mogućnost za poboljšanje uvjeta u kojima se nalaze mladi, Capan naglašava kako nije dovoljno da se takve inicijative pokreću samo u civilnom sektoru, već se “i vlast, i stranke, i institucije moraju početi baviti tim pitanjem“.  Pritom, kada se donose takve odluke, mladi trebaju biti uključeni u njihovo stvaranje i provođenje – tek onda bi se, po Capanu, radilo o pravednom i inkluzivnom sistemu za mlade koji im dopušta da se njihov glas čuje.

„MMH podržava one sistemske promjene. Ni jednu mladu osobu neće jednokratna novčana nagrada vratiti u Hrvatsku. Mladi žele priliku za zaposlenje koje će biti stabilno, priliku za stambeno osamostaljenje i društvo u kojem će se osjećati ravnopravno. Za jesen se najavljuje nova nacionalna strategija za stambeno zbrinjavanje, a kroz našu analizu izbornih programa strana zaključili smo kako se većina njih čak i dotiče te teme, a čak su i mladeži HDZ-a i SDP-a imali svoje izborne programe koji su kvalitetni i fokusirani isključivo na mlade, ali ni jedna ni druga stranka nije ih inkorporirala u svoj izborni program. Njihove dobre ideje praktički su propale zbog ignoriranja od matičnih stranaka“, komentira Sara Sušanj.

Iako se MMH uglavnom bavi nacionalnim politikama, Capan priznaje da lokalne vlasti ne moraju čekati velike nacionalne politike te stoga mogu kvalitetno i prilagođeno intervenirati i pomoći svojem mladom stanovništvu. One tako postaju primjer drugim lokalnim samoupravama, ali isto tako mogu postati i temelj jedne dobre nacionalne politike.

„Svaki veći grad, a pogotovo Zagreb kao najveći i najrazvijeniji, ima prednosti zbog kojih mladi dolaze, pogotovo zbog studiranja. S time dolaze izazovi poput cijena stanovanja i općenito života. Mnogo gradova u Hrvatskoj koji imaju sveučilišta, suočavaju se s tim problemima i što se događa s njihovim studentima nakon završetka studija, ovisi o tome kako mlade osobe dožive taj grad i kako se u njemu snađu s obzirom na potrebe zaposlenja. Svaki grad, pa i Zagreb, mora stvarati, dakle, kvalitetne lokalne politike za mlade kako bi ih uopće privukao, a onda kada dođu i zadržao“, zaključio je Marin Capan razgovor za Zagreb News.