Saborska zastupnica stranke Centar Marijana Puljak zapažena je u aktualnom sazivu Hrvatskog sabora kao angažirana i odvažna zastupnica interesa svojih birača, pa prerasta u jednu od najvažnijih hrvatskih političarki iz Dalmacije. Sa suprugom Ivicom Puljkom, koji je na nedavnim izvanrednim izborima u Splitu suvereno osvojio drugi gradonačelnički mandat i učvrstio utjecaj stranke u Gradskom vijeću Splita, Marijana Puljak, polako ali sigurno, i na nacionalnoj političkoj sceni konsolidira utjecaj Centra, koji je nastao u studenome 2020. fuzijom stranke Pametno obitelji Puljak sa Strankom s imenom i prezimenom Dalije Orešković.

Puljak je rođena 1971. u Splitu. Završila je elektrotehniku na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Nakon fakulteta radila je u IT sektoru i bankarstvu. Politikom se počela baviti 2010. kada je postala predsjednicom splitskog Gradskog kotara Žnjan. Tri godine kasnije, 2013., osnovala je Inicijativu za pametne ljude i pametan grad, s kojom je na lokalnim izborima postala jedan od četvero vijećnika u splitskom Gradskom vijeću. Inicijativa za pametne ljude i pametan grad prerasla je 2015. u stranku Pametno koja se natjecala na parlamentarnim i lokalnim izborima, da bi Marijana Puljak na posljednjim parlamentarnim izborima osvojila saborski mandat. Nekoliko mjeseci poslije izbora, u studenome 2020., Pametno i Stranka s imenom i prezimenom ujedinili su se u današnju stranku Centar. Proteklog vikenda Marijana Puljak pratila je supruga Ivicu Puljka na službenom putu u Sarajevo, kamo ga je pozvala gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić pa je u intervju za Nacional govorila i o tom putovanju, svakako zanimljivom, s obzirom na tenzije koje opterećuju uzajamne odnose vlasti u Hrvatskoj i BiH, kao i političku krizu u susjednoj državi.

Marijana Puljak sa suprugom, splitskim gradonačelnikom Ivicom Puljkom na otvaranju Pelješkog mosta. FOTO: Miroslav Lelas/PIXSELL

NACIONAL: Smrt novinara Vladimira Matijanića potresla je Hrvatsku. Nije ostalo nezapaženo da ste vi i vaš suprug, uz dogradonačelnika Bojana Ivoševića, Sandru Benčić i Katarinu Peović, bili među rijetkim političarima i na pogrebu i na komemoraciji. Kako komentirate događaje u splitskoj bolnici koji su doveli do toga da Matijanić ne bude spašen? Što bi trebalo učiniti?

Smrt Vladimira Matijanića je opomena svima nama. Čovjek koji je pristojno čekao u redu, nadao se da će ga sustav zaštititi svojom redovnom brigom, umro je ne dočekavši pomoć tog sustava. Bilo je strašno čitati i slušati njegove posljednje razgovore sa zdravstvenim službama i ne zamisliti se u istoj toj situaciji. U kakvom ovo društvu živimo? Najavljene su sada nekakve inspekcije, nadzori, istrage, ali ja više ne znam postoji li ijedna institucija ili bilo kakav njezin nadređeni monitoring koji nije u rukama jednog te istog HDZ-a, pa se svako traženje istine i pravde svede na namještene ekspertize, “stručna mišljenja” i slično. U ovoj državi, pod potpunim HDZ-ovim nadzorom svega i svačega, postalo je besmisleno tražiti bilo što od dijelova sustava, koji sam sebe nadzire, pokriva i opravdava. Kad čak i neki ministar, a vidjeli smo da se to događa kao na traci, završi s ostavkom, ionako su im pripremljeni kojekakvi utješni padobrani. Onima koji slučajno prođu i kroz Remetinec, to dođe kao nekakva žrtvica, jer pred vama medijima ne mogu baš sve poslati na rezervni položaj, neki moraju ipak malo odležati i u pritvoru. A onda se i takvi, poput Gabrijele Žalac, žale šefu Plenkoviću da im poslovi na tržištu baš ne idu sjajno, pa možda traže neku naknadu za žrtvovanje u službi stranke. I sad mi trebamo razgovarati o jednoj bolnici unutar zdravstvenog sustava kojeg cijelog vodi i kontrolira jedna politička stranka, HDZ. Što bi trebalo učiniti sa splitskom bolnicom i što možemo očekivati od inspekcija koje istražuju okolnosti smrti Vladimira Matijanića – preuzimanje odgovornosti? Kad se dogodilo da je netko iz HDZ-a preuzeo odgovornost? Jedino moguće rješenje ove spirale u koju smo kao društvo upali jest poraz HDZ-a. HDZ treba poraziti na sljedećim parlamentarnim izborima tako da ni s kakvim žetončićima ne može do većine. Samo tako Hrvatska može uspostaviti model koji će joj dati šansu za život koju oni nisu dali Vladimiru Matijaniću.

NACIONAL: Vaš suprug, gradonačelnik Splita Ivica Puljak, proteklih je dana u povodu Matijanićeve smrti objavio potresan status na Facebooku s temeljnom porukom: ili HDZ ili Hrvatska. Kako ste doživjeli taj status? Biste li vi rekli, kao saborska zastupnica, da je taj status imao šire političko značenje?

Da bi Hrvatska živjela, bila uređena država, njeni ljudi sretni i zadovoljni, trebamo poraziti HDZ. Mislim da je ljudima dosta da se iz dana u dan samo zgražaju nad novim slučajevima HDZ-ova klijentelizma i korupcije. Žele živjeti u uređenom društvu i zato HDZ treba postati politička vladajuća prošlost na svim razinama. HDZ-ova iskaznica ne smije više nigdje vrijediti, ne smije se koristiti kao uvjet bilo kakvog posla. Tako će Hrvatska dobiti šansu za život i bit će određena utjeha za sve one kojima HDZ-ova Hrvatska nije dala tu šansu. Među takve se ubrajaju, uz najdramatičnije primjere poput Vladimira Matijanića, i svi oni koji su je napustili s kartom u jednom smjeru. Koji nisu otišli zato što nema posla ili su im plaće male, nego jer nema poštene države. Život u nepoštenoj državi ne možete platiti nikakvim novcem onome kome je takve države dosta. A takvi su oni najbolji, kojima uz puki posao treba i pravedan sustav jednakih šansi za napredovanje i razvoj tijekom cijeloga života. HDZ je takve otjerao i nije mu žao, jer je tako oslobodio prostor za svoju negativnu selekciju stranačkih kadrova. Ili HDZ ili Hrvatska je zadnji stadij, a svako davanje nove šanse nekom imaginarnom “poštenom” dijelu HDZ-a samo je znak kukavičluka, moguće trgovine, žetoniranja vlastite politike u korist stranke osuđene za korupciju. Zato to šire političko značenje za nas jasno znači da nećemo s onima koji spašavaju HDZ od bolje Hrvatske tako što u ime nekog tobožnjeg boljeg HDZ-a uvijek u konačnici prevare birače. Novinarima, koji nas bez ikakvog povoda smještaju u koalicije s HSLS-om i HNS-om jer smo liberalno-centrističke opcije, zato jasno poručujemo da – kako se ono kaže – rade račun bez krčmara, jer mi nikad nećemo biti naivni pomagači preživljavanja HDZ-a. Mi Hrvatskoj želimo život, a do tog cilja ne može se doći s onima koji žele surađivati s HDZ-om.

NACIONAL: Smrt Vladimira Matijanića otvorila je još jedno važno pitanje: kvalitete novinarstva i čestitosti novinara. Matijanića danas, kad ga više nema, hvale baš svi, pa i oni koji su ga za života nepošteno napadali i optuživali te cenzurirali njegove najkvalitetnije tekstove. Što biste, da ste na vlasti, učinili da novinarstvo u Hrvatskoj postane profesionalnije, čestiti i kritički novinari zaštićeniji i poštovaniji, a da poslušništvo, autocenzura, nepismenost i neprofesionalizam već jednom prestanu biti jamstvo napredovanja, naročito na javnom servisu?

Cijelo društvo nam je zatrovano površnošću. Svi moramo znati da ne postoji nijedna profesija zaštićena od onih koji nose neki predznak, titulu, naziv zanimanja, a da to u svojoj biti zapravo nisu. Netko može završiti medicinu, zvati se liječnikom, a onda ljude poput Vladimira Matijanića ostaviti bez medicinske skrbi. Svi mi, porezni obveznici, svojim osobnim doprinosima ulažemo u zdravstvo i svi smo mi građani zapravo nadređeni zdravstvu kao sustavu. Ono je tu radi nas i nama na usluzi, ali se praksa toliko izokrenula da po usluge dolazimo ponizno i na koljenima, pa nam onda još poručuju da trebamo za legitimnu uslugu imati vezu. Čak se i ministar Beroš obratio jednoj građanki s porukom da je trebala njega nazvati kako bi se ubrzali procesi. Zbog te rečenice on je trebao letjeti iz ministarske fotelje brže nego što nas je iznenadio onaj dron na Jarunu. Onda neki HDZ-ov liječnik, koji se samo usudi naglas reći što njegove ostale kolege znaju, ali šute, ismijava osobe koje ne potegnu neku vezu, jer su po njemu očito bez poznanstva. Ako je tako u zdravstvu, tako je i u brojnim drugim profesijama. Uz fenomenalne, požrtvovne, nepotkupljive i hrabre novinare, nažalost postoje i oni koji pišu za novine, ali baš i nisu novinari, čak ni dovoljno pismeni da bi ih se moglo zvati novinarima. To vi međusobno najbolje znate. Postoje čak i mediji koji su na rubu da ih se može zvati medijima. Političari se ne smiju plašiti medija i onda ih zbog toga sebi podčinjavati, a vaši predstavnici neka slobodno češće i snažnije guraju u javnost dobrobiti slobodnog novinarstva. Biti slobodan isto tako i obavezuje, to znači da i rad novinara i medija mora biti podložan kritici. Ni ja ni Centar nemamo problem s novinarima i medijima, a dobar kritički članak nekad ti pruži više informacija o tome gdje griješiš i što trebaš raditi nego sama pohvala. Vi ste u svojem pitanju sami razdvojili “čestite i kritičke novinare” s jedne strane i “poslušnike” s druge strane, brzo ih se prepozna. Ja bih rado vidjela to da država i lokalna samouprava dio sredstava namijenjenih za potporu medijima upravo usmjere na to da vaše strukovne udruge organiziraju određene sadržaje s takvom tematikom, nego što se danas radi, da mnogi samo po špranci daju sredstva mnogim medijima direktno, bez jasnih kriterija i procedure.

NACIONAL: Uoči ljetne stanke u Saboru poručili ste da se vidimo na izborima. Most već tjednima zahtijeva izvanredne izbore. Smatra li i Centar da su potrebni izvanredni izbori i s kojim argumentima?

Kad mi govorimo o nacionalnim izborima, govorimo o tome da će se oni dogoditi uskoro, čak i ako ne bude izvanrednih. Dvije godine do redovnih izbora nije tako dug period ako već sada ne planirate kako na njima postići maksimalan rezultat. Mi smo usmjereni na sljedeće nacionalne cikluse i od jeseni ćemo krenuti i s javnim aktivnostima koje će to pokazati. Pripremat ćemo se za sve opcije, pa i mogućnost izvanrednih izbora, ali ćemo vrijedno raditi i ako oni budu u redovnom ciklusu.

‘Uspjeh u Splitu ljudima je pružio nadu da se HDZ može pobijediti, ne vidimo to samo među građanima Splita već i u cijeloj Hrvatskoj. Svi su pratili što se događa te nas i dan danas ohrabruju i podržavaju’. FOTO: Armin Durgut/PIXSELL

NACIONAL: S kim bi Centar bio spreman surađivati na izborima? Vidite li već mogućnosti koalicija?

U ovom trenutku najprije gledamo kako širiti vlastite kapacitete i kako se uskladiti s novim političkim subjektima koji mogu imati težinu i na parlamentarnoj razini. Uspjeh u Splitu ljudima je pružio nadu da se HDZ može pobijediti, vidimo to ne samo među građanima Splita već i u cijeloj Hrvatskoj. Svi su pratili što se događa te nas i dan danas ohrabruju i podržavaju smjer uvođenja reda. Zbog tog uspjeha vidimo određeni interes i nekih novih imena u politici, koji su poznati u javnosti primarno radi svojih izvornih profesija. Zato je prije svakog paničnog trčanja u koalicije s aktualnim političkim opcijama potrebno dati nešto vremena i buđenju i povezivanju novoga. Nakon toga će se vidjeti svi potencijali kojima je pobjeda nad HDZ-om zajednički nazivnik. Tada će se moći vidjeti i koalicijske kompatibilnosti ili čak i izlazak u više opcija na same izbore, uz otvorenost za postizbornu suradnju. Mi sigurno nećemo biti nekompatibilna karika u tom smislu. Ali da biste bili snažna karika, najprije se trebate sami ojačati svuda po Hrvatskoj.

NACIONAL: S kim ne biste surađivali? Isključujete li, primjerice, suradnju s Mostom? Za HDZ ne pitam...

Kad mi kažemo da ćemo biti mnogima kompatibilni, to ne znači da ćemo biti naivni. Kao i u Splitu gdje smo unaprijed rekli ne HDZ-u i onima koji mu koalicijski pomažu biti na vlasti – a tamo je to Kerum – tako i na nacionalnoj razini mi svoj „ne“ kažemo HDZ-u i njegovim javnim pomagačima. Taj „ne“ se zato proteže i na HSLS i HNS.

NACIONAL: Jesen će biti višestruko teška. Kako bi se Centar odnosio prema mogućem novom valu koronavirusa?

Pandemije nisu tema poigravanja za političke bodove. Ljudi umiru zbog lošeg sustava, poput Vladimira Matijanića. Zato smo i ranije, u prethodnoj etapi koronavirusa, govorili o potrebi nacionalnog tijela koje bi upravljalo krizom, a koje će uvažavati i oporbu, ali – kako to već biva – HDZ nije spreman ni s kim dijeliti čak ni takve vrste nacionalne brige. Oni će svaki rizik prebaciti na oporbu i građane, a zbog mogućeg benefita sami će sebe postavljati kao jedine spasitelje Hrvatske. Već smo sad osmi u svijetu po broju umrlih od covida. Bude li novih izazova vezanih uz covid, bojim se da će s HDZ-ovim modelom Hrvatska biti na začelju kolone.

NACIONAL: Vlada se hvali mjerama kojima kani olakšati energetsku krizu što dolazi, premda još ne znamo koliko će teška biti. Smatrate li Vladine mjere dovoljnima i koje biste sami predložili?

Kako je svijet izlazio iz pandemijske krize nakon dvije godine, i ekonomske i društvene, tako nas je sve dočekao porast cijena energenata, nafte, plina i električne energije. Na sve je počeo utjecati i sukob u Ukrajini. Ni najiskusniji svjetski energetski stručnjaci ne mogu sa sigurnošću reći što nas čeka u mjesecima ili godinama ispred nas. Hrvatska je mala zemlja i malo gospodarstvo koje je pod velikim utjecajem svega što se u svijetu zbiva, pa se svi i negativni i pozitivni trendovi prelijevaju i na nas. Kako bi se nosio sa sve izglednijom ruskom blokadom isporuke plina, EU je izdao smjernice građanima za smanjenje potrošnje plina, po kojima očekuje uštedu od 15 posto do kraja ožujka 2023. Tako je i Vlada izdala smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj. Smjernice su dane i građanima, javnoj upravi i poduzetnicima. U osnovi, jednostavno rečeno, kako je primijetio i jedan kolega novinar, rječnikom Alan Forda kaže se „ako želiš uštedjeti, ne smiješ puno trošiti“. Zatvorimo prozore ako se prostorija grije, perilicu rublja koristimo u vrijeme niže tarife, umjesto automobila koristimo javni prijevoz… Smjernice su to još iz programa Ujedinjenih naroda za razvoj iz 2009. godine, sada prigodno prepisane. Vlada se valjda nada da će ih sada građani ozbiljnije shvatiti u situaciji ruske agresije na Ukrajinu i povećanja cijena energenata kad već nisu pod upozorenjem o neminovnim klimatskim promjenama. Hrvatska će, osim toga, morati ozbiljno i hitno krenuti s aktivacijom i izgradnjom infrastrukture i mreže obnovljivih izvora energije. Nismo to napravili suočeni s klimatskim katastrofama, koje su iz godine u godinu sve gore, ali bismo trebali zbog ekonomske, političke i sigurnosne situacije koja prijeti Europi. I u Europi plaćaju danak nekih loših odluka u prošlosti, kao što je napuštanje nuklearne energije, posebno izraženo u Njemačkoj, što je cijelu Europu dovelo do nezdrave ovisnosti o ruskom plinu. U Hrvatskoj se tješimo LNG terminalom na Krku, a pored toga, trebali bismo raditi na sustavu pohrane energije iz raznih izvora, zbog ovih povećanih i geostrateških i klimatskih rizika.

NACIONAL: Kako zaustaviti inflaciju? Kako građanima olakšati sve teži život?

Kao što sam već rekla, Hrvatska je mala zemlja na koju se prelijevaju sve svjetske krize, ali koja je, nažalost, na njih najmanje otporna. Sjetimo se svjetske financijske krize iz 2008. godine: iz nje smo se izvlačili najdulje od svih europskih zemalja. Tako će, čini se, biti i s ovom krizom. Kratkoročne mjere raznih subvencija najugroženijim skupinama moraju ići paralelno s ozbiljnijim i dugoročnijim promjenama cijelog sustava, onim što se zove strukturne reforme. To su reforme koje zazivaju i obećavaju tijekom predizbornih kampanja, svaki ciklus iznova jedne te iste, ali ih dosadašnje vlasti nisu ozbiljno provodile i zbog toga nam je gospodarstvo toliko neotporno na sve poremećaje u svijetu. Teritorijalni preustroj države koji bi smanjio broj gradova i općina, županije smanjio i ujedinio u regije, reforma javne uprave koja bi racionalizirala i javnu upravu učinila efikasnom, reforma pravosuđa kako ne bi bilo kočnica razvoju, porezna reforma koja bi poduzetnike pustila da dišu i stvaraju nove vrijednosti, reforma zdravstva da ono ne bude crna rupa u koju samo ubacujemo novac za zatvaranje dugova – i, temelj svega, reforma znanosti i obrazovanja. Obično su dosadašnje vlasti uvijek nalazile razlog zašto baš sada nije pravo vrijeme za reforme ili nam je dobro pa zašto bismo mijenjali nešto što, kao, funkcionira, ili je kriza pa kriza nije vrijeme za išta značajnije mijenjati… No, zapravo, u situaciji kad smo najsiromašnija zemlja EU-a, kad smo osmi po smrtnosti od covida, nema boljeg trenutka za pokretanje tektonskih reformi koje će na kraju pokrenuti razvoj i gospodarstva i društva u cjelini.

NACIONAL: Ovoga proljeća i ljeta problem otpada eskalirao je na više mjesta, naročito u Marišćini i Kaštijunu na riječkom i pulskom području, ali potencijalna je kriza i u Dubrovniku, dok Split s Lećevicom već godinama ne zna što učiniti. Kada će nova vlast u Splitu početi rješavati problem? Smeće se u Splitu još ni ne razvrstava, a gradonačelnik Puljak još nije počeo ostvarivati svoje najave o tome.

Sustav koji je trideset godina bio zapušten ne možete riješiti preko noći. Možda niste pratili sve detalje oko splitske politike posljednjih mjeseci, pogotovo prvih 10 mjeseci mandata gradonačelnika, jer su ipak napravljeni veliki pomaci u dizajniranju novog sustava gospodarenja otpadom. Pretpostavljam da znate kako je za Lećevicu odgovorna županija, a ne grad, to je regionalni centar gospodarenja otpadom, iako grad i tu pomaže koliko može. Što se ingerencija grada tiče, imenovan je novi direktor komunalne tvrtke Čistoća te su s gradonačelnikom osmislili istovremeno vrlo ambiciozan, ali i realan plan gospodarenja otpadom, od prikupljanja do uporabe različitih vrsta otpada. Gradonačelnik je taj plan prikazao na višesatnim prezentacijama na sjednici Gradskog vijeća, kao i u predizbornoj kampanji. Možete ih naći na društvenim mrežama i predlažem svima da ih pogledate i proučite, čak je i oporba bila impresionirana razinom detalja. Novi sustav prikupljanja otpada zasniva se na polupodzemnim kontejnerima, od kojih su probni već postavljeni po gradu, a prva faza sustavnog postavljanja započinje 1. rujna. U novom sustavu uporabe otpada ideja je da se glomazni otpad, papir, plastika i biootpad zbrinu u konačnici za nula kuna, prodajom otpada koji se može naplatiti, kao što je papir, kompostiranjem biootpada i naknadnom uporabom komposta te dogovorom s tvrtkama za reciklažu da se glomazni otpad i kompletna plastika prepuste njima za praktički nula kuna. U ovom kratkom periodu već su postignuti dobri rezultati s porastom odvajanja otpada, što će se drastično ubrzati izgradnjom brzih sortirnica i pogonom za baliranje otpada, kao i nabavom biostabilizatora za biootpad. Split će do kraja ovog prvog mandata gradonačelnika odvajati 50 posto otpada i bit će primjer čistog grada. To je jedno od obećanja gradonačelnika, za koje mnogi skeptici tvrde da je preambiciozno i nemoguće. A mi iz stranke Centar kažemo im da su mnogi mislili da je nemoguće pobijediti HDZ, i to dvaput u godinu dana. Mi nismo znali da je nemoguće pa smo to napravili. Tako ćemo u Splitu napraviti i s otpadom i pokazati da su naizgled nemoguće stvari zaista moguće.

‘Moram priznati da nas je iznenadilo koliko su građani Sarajeva pratili događanja u Splitu. Zaustavljali su nas stalno na ulici, čestitali i pružali podršku te izražavali nadu da se nešto slično može dogoditi i u BiH’

NACIONAL: Problem otpada vodi nas do najvećeg problema koji počinje ugrožavati cijelu planetu: klimatska kriza sada je već nepobitna činjenica, o čemu svjedoče dugotrajne nepodnošljive vrućine. Čini se da je većina hrvatskih građana uvelike ravnodušna prema klimatskoj krizi, uključujući i Dalmatince, premda je poznato da je Mediteran naročito ugrožen. Kako tumačite tu ravnodušnost i koliku važnost Centar posvećuje klimatskoj krizi?

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem realan su i ogroman problem i nikako ne smijemo biti ravnodušni prema toj temi. Ako su hrvatski građani i ravnodušni, to je vjerojatno posljedica drugih esencijalnih problema koji ih muče pa im klimatske promjene nisu toliko u fokusu, no ovoga ljeta i toplinski valovi su ih vjerojatno osvijestili i suočili s činjenicom da je i to jedan od esencijalnih problema. Kako bismo svojoj djeci ostavili zdravi planet, a istovremeno održali svoj način života i osigurali održivi razvoj za daljnji napredak civilizacije, EU mora biti vodeća sila svijeta u rješavanju problema klimatskih promjena, zdravlja mora i oceana te očuvanja okoliša. Izazovi klimatskih promjena ne poznaju nacionalne granice i nijedna zemlja nije izolirana od utjecaja drugih zemalja. Od posebne je važnosti poticati i podržavati uključivanje mladih u programe zaštite prirode i u procese izrade javnih politika za očuvanje okoliša. Budućnost pripada mladima i iznimno je važno uključiti ih u rješavanje problema i izazova klimatskih promjena.

NACIONAL: Proteklog vikenda boravili ste u Sarajevu. Opišite put i dojmove. Jeste li srdačno dočekani?

Bila sam kao pratnja suprugu koji je tamo bio službeno, na poziv gradonačelnice Sarajeva. Susreli smo se s njom i suradnicima i razgovarali o trenutnoj političkoj situaciji i prilikama za suradnju Sarajeva i Splita. Doček je bio izuzetno srdačan i vidimo veliku perspektivu za suradnju naših gradova. Susreli smo se i s kolegama iz Naše stranke koji su naši partneri u ALDE-u, europskoj grupaciji liberalnih stranaka, čiji je predsjednik Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo. U sklopu posjeta bili smo i na otvaranju Sarajevo Film Festivala. Atmosfera tijekom Festivala u Sarajevu je zaista odlična. Puno stranih gostiju, ljudi iz filmske industrije, na ulicama je puno ljudi, živo je i sve odiše optimizmom. Moram priznati da nas je iznenadilo koliko su građani Sarajeva pratili događanja u Splitu. Zaustavljali su nas stalno na ulici, čestitali i pružali podršku te izražavali nadu da se nešto slično može dogoditi i u Bosni i Hercegovini. I oni su zarobljeni starim politikama i političarima koji se koriste nacionalizmom i ideologijom za svoje osobne lukrativne interese te u pobjedi Centra u Splitu vide uzor i dokaz da su promjene moguće.