Marijan Krpan, direktor Agencije za ugljikovodike koja posjeduje podatke o rezervama nafte, plina i geotermalnih voda u podzemlju Hrvatske, otkriva da su pojačane aktivnosti na njihovu istraživanju i potencijalnoj eksploataciji

Koliko god Europska unija gurala u prvi plan obnovljive izvore i ulagala goleme količine novca u polja vjetroelektrana i solarnih panela tvrdeći da su oni energetska budućnost Europe, ova je kriza jasno pokazala da svijet i dalje snažno ovisi o fosilnim gorivima i da će takva situacija biti još desetljećima. Jer kad smo se suočili s vrlo izglednim nestašicama naftnih derivata, EU je u stranu gurnuo i vjetar i sunce i vratio se dobrom starom ugljenu, nafti i plinu, pa i proskribiranoj nuklearnoj energiji. Ruska agresija na Ukrajinu poremetila je i trajno promijenila stanje na energetskom tržištu. Pred Europom, pa i pred Hrvatskom, vjerojatno je najneizvjesnija energetska godina u povijesti u kojoj će se većina država voditi jednom mišlju: kad energenata nema, ne pitaš odakle dolaze, nego nabavljaš ono što možeš i što nađeš na tržištu. A ako imaš svoje izvore energije, onda je to blago koje svaka mudra država čuva kao oko u glavi. Hrvatska takve izvore ima i treba ih iskoristiti. A koristi li ih i kako i što s njima namjerava u budućnosti razgovarali smo s Marijanom Krpanom, direktorom Agencije za ugljikovodike koja čuva baze podataka o rezervama nafte, plina i geotermalnih voda u podzemlju Hrvatske.

MEGAWATT: Ina i kanadski Vermilion objavili su da u narednim mjesecima puštaju u proizvodnju nova plinska ležišta u sjevernom Jadranu i istočnoj Slavoniji. Koliko će te količine plina popraviti situaciju u Hrvatskoj, posebno u ovoj situaciji nestabilne opskrbe i visokih cijena plina?

Svaki kubični metar domaće proizvodnje plina je dobra vijest za Hrvatsku, pogotovo u globalnom kontekstu kojem svjedočimo u posljednje vrijeme. Trenutno naša opskrba plinom počiva na tri stupa – uvozu plinovodima, LNG terminalu koji nudi alternativni dobavni uvozni pravac te domaćoj proizvodnji. Nestabilnosti na tržištima neće stati tako da će nove količine plina svakako popraviti situaciju jer će nam omogućiti da našu opskrbu duže temeljimo na više stupova. To je iznimno važno za energetsku sigurnost zemlje.

MEGAWATT: Koliko novih nalazišta plina možemo očekivati u Hrvatskoj? Je li prostor sjevernog Jadrana već iscrpljen i kakva je mogućnost da se dozvolama za istraživanje pokriju nešto južniji prostori Jadrana?

Objektivno, važno je uvijek imati razumijevanje da u kontekstu Hrvatske, u geološkom smislu, govorimo o zrelim bazenima. Pogotovo na Panonu, odnosno kontinentalnom dijelu zemlje. Unatoč tome, Vermilion je pokazao da se određene količine još uvijek mogu pronaći, a vjerujemo i u uspjeh i na drugim istražnim prostorima u kojima se trenutno provode istraživanja. Što se pak tiče sjevernog Jadrana, tu možemo očekivati dodatne količine. Ina je nedavno izašla s priopćenjem o otvaranju nove bušotine za proizvodnju plina IKA-B koja će proizvoditi 150.000 kubnih metara plina dnevno. S obzirom na dnevnu proizvodnju u Hrvatskoj koja iznosi dva milijuna kubnih metara, udio Ine u proizvodnji iznosi sedam posto. Bušotina Marica također uskoro kreće s proizvodnjom te će proizvoditi između 40.000 i 50.000 kubnih metara dnevno. S ove dvije bušotine, Ina će proizvoditi 200.000 kubnih metara plina dnevno, što je 10 posto trenutne proizvodnje Hrvatske. Edison je ostao prisutan na Jadranu i s Inom ima zajednički projekt – bušotinu Irena, koja kreće s proizvodnjom 2024. godine. Procjenjuje se da će Irena dnevno proizvoditi 550.000 kubnih metara plina, što s navedenim bušotinama čini 25 posto ukupne proizvodnje plina u RH. Ina od kolovoza kreće u istražna bušenja na postojećim eksploatacijskim poljima, čime će s pet novih platformi sigurno doprinijeti budućoj proizvodnji plina.

‘S novim dvjema bušotinama Ina će proizvoditi 200.000 kubnih metara plina dnevno, što je 10 posto trenutne hrvatske proizvodnje’

Također, napomenuo bih kako je studija na kojoj je svojedobno radio tim sastavljen od hrvatskih i međunarodnih stručnjaka pokazala da postoje potencijalna ležišta plina. Kroz open door proceduru koja je unesena u Zakon o istraživanju i eksploataciju ugljikovodika, omogućeno je otvaranje postupka iskaza interesa za istraživanje i eksploataciju na poljima koja su prije bila predmet nadmetanja te se ne mora ponovno pokretati klasično nadmetanje kakvo smo imali i za kopno i za more. Međutim, Jadran je priča koja izlazi iz domene geoloških istraživanja i prelazi u domenu politike i pitanje je koliko je Hrvatska kao društvo spremna za dodatna istraživanja i eksploataciju.

MEGAWATT: Kako teku istražni radovi na ostalim prostorima sjeverozapadne Hrvatske (SZH-01) i Drave (DR-03) koje je dobila Ina i onima koje su dodijeljene tvrtki Aspect Croatia (SA-06) i Vermilion (SA-07)? Što je do sada na tim prostorima napravljeno i ima li kakvih preliminarnih rezultata?

Istraživanja ugljikovodika imaju svoju dinamiku i sve se u istražnim prostorima koje spominjete odvija prema planu. Ina je provela moderno 3D seizmičko snimanje na ogromnom prostoru sjeverozapadne Hrvatske, a i Aspect je završio s velikim poslom snimanja seizmike. U ovom trenutku se čini da rezultata ima i da bismo mogli uz plinski imati i određeni naftni potencijal. Na bloku SA-10 prisutna je tvrtka Vermilion, sa svoja dva plinska ležišta Cerić i Berak, od kojih će svaki proizvoditi 250.000 kubnih metara plina. Kada je Vermilionovo nalazište u pitanju, valja precizirati da je to nalazište po pokazateljima bogato u smislu proizvodnosti, ali ne toliko u smislu rezervi. Nakon što se obrade svi raspoloživi podaci, imat ćemo jasniju sliku. Za sada seizmička istraživanja pokazuju brojne zanimljivosti, ali u ovom trenutku je prerano o tome nešto konkretnije govoriti. No kao i u slučaju Ine i Aspecta, vjerujem u pozitivne rezultate i na ovom istražnom prostoru. Također, stručnjaci iz kompanije Vermilion uvjereni su u postojanje znatnog naftnog potencijala koji će biti provjeren budućim istražnim radovima. Na bloku SA-07 izdana je dozvola za istraživanje ugljikovodika, snimljena je seizmika, potencijal je znatan, a do sada je na seizmici prepoznato nekoliko vrlo izglednih lokaliteta za bušenje. Na kopnu je prisutna i tvrtka Aspect koja je na bloku SA-06 snimila seizmiku. Moram napomenuti kako kompanija Aspect priprema organizaciju velikog projektnog tima jer su uvjereni u znatan potencijal na prostoru između Velike Gorice i Siska. Međutim, sada je ključna iduća faza koja uključuje pripremu prvih istražnih bušotina. Nakon toga ćemo znati imamo li dobrih vijesti za domaću proizvodnju nafte i plina. Ja vjerujem da će ih biti. Moguća su pozitivna iznenađenja i u bloku DR-03 gdje je Ina snimila rekordan volumen seizmičkih podataka. Također, područje Međimurja (SZ-01) očekuje pozitivan potencijal.

MEGAWATT: Planira li vaša Agencija raspisivanje novih natječaja za dodjelu dozvola za istraživanje ugljikovodika na kopnu? Ako da, koje su lokacije još potencijalno zanimljive?

S perspektive Agencije, trenutni fokus nam je na završetku istražnih radova na postojećim prostorima i realizaciji nove proizvodnje te na aktivaciji geotermalnog potencijala. Isto kao i u slučaju Jadrana kroz open door postupak, omogućeno je otvaranje postupka iskaza interesa za istraživanje i eksploataciju na poljima koja su prije bila predmet nadmetanja, a možemo reći kako već postoji određeni interes investitora za to područje.

‘Republika Hrvatska je obavezna formirati i održavati obvezne zalihe nafte i naftnih derivata. Trenutno stanje dovoljno je da tri mjeseca osigura neovisnost o uvozu’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

MEGAWATT: Jesu li i na koji način aktualna nestabilnost na istoku Europe i ratna djelovanja Rusije u Ukrajini utjecali na interes za istraživanjem nafte u Hrvatskoj? Jesu li istražni procesi usporeni?

Što se tiče istraživanja koja su u tijeku, svi planirani radovi se izvode sukladno planovima i programima koji su dio ugovora koji su investitori potpisali s Vladom Republike Hrvatske. Nestabilnosti koje spominjete srećom nisu usporile istražne procese. U godinama koje slijede globalni proizvođači vjerojatno će morati povećati ulaganja kako bi nadoknadili izgubljenu rusku naftu i ponovo napunili strateške rezerve. Nedvojbeno je da će situacija s ratom u Ukrajini imati i ima značajan utjecaj na povećanje nervoze naftnog tržišta pa bi cijene nafte, ali i plina, mogle vrlo vjerojatno ostati na sadašnjem nivou iznad 100 dolara, a visoke cijene uvijek bude interes za nova istraživanja. Ipak, ne smijemo zaboraviti da živimo u vremenu energetske tranzicije i prelaska na obnovljive izvore energije.

MEGAWATT: Što je s istražnim prostorima SA-11 i SA-12 koji su 2019. dodijeljeni tvrtki Crodux Derivati Dva? Oni su u međuvremenu odustali od istraživanja. Kada se planira raspisati novi natječaj za te prostore?

Stvar je tu jasna. Crodux Derivati Dva su odustali od istraživanja na dodijeljenim prostorima te je sukladno Zakonu, odnosno natječajnoj dokumentaciji, aktivirana i naplaćena bankarska garancija. U državni proračun je uplaćeno pet stotina tisuća eura. Ovdje također u slučaju interesa imamo opciju open doora pa ćemo vidjeti hoće li se u narednom periodu možda netko i javiti i iskazati interes za otvaranje postupka.

MEGAWATT: Je li Ina počela istražne radove na istražnim poljima u Dinaridima? Što je do sada napravljeno na tom prostoru i kakve rezultate tu možemo očekivati, odnosno što kažu do sada provedena mjerenja?

Uvijek moram iznova napomenuti da je ovdje riječ o Dinaridima u geološkom smislu te da je Ina dobila dozvolu za istraživanja na prostoru koji obuhvaća samo Ličko-senjsku županiju i rubno ulazi u Zadarsku županiju. U ovom trenutku Ina je završila snimanje magnetotelurskih podataka na površini od 1500 kvadratnih kilometara i u tijeku je obrada podataka. Nakon toga očekuje se izrada studije naftno-geološkog potencijala koja će obuhvatiti i novo snimljene podatke.

‘Jadran je priča koja izlazi iz domene geoloških istraživanja i prelazi u domenu politike i pitanje je koliko je Hrvatska kao društvo spremna za dodatna istraživanja i eksploataciju’

MEGAWATT: Što je s koncesijama za srednji i južni Jadran? Je li Hrvatska u potpunosti odustala od tih istražnih prostora ili se i dalje čekaju neka bolja politička vremena?

Kao što sam već napomenuo, Hrvatska je kroz open door postupak omogućila svojevrsno „pokretanje natječaja“ u bilo kojem trenutku, ako zaprimimo službeni interes potencijalnih investitora za neko područje, bilo da se radi o moru ili kopnu. Ovdje bih samo kazao kako su kompanije koje su se upoznale s našim podacima i studijama zainteresirane za ovo područje jer smatraju da postoji određeni potencijal, naravno, uz jasan geološki rizik. Da bi taj rizik bio prihvatljiv, potrebna je i investicijska sigurnost. Hoćemo li iskoristiti trenutak i aktivirati sve svoje resurse koje potencijalno imamo na raspolaganju, ovisit će ponajviše o političkoj volji i nama kao cjelokupnom društvu.

MEGAWATT: AZU je odgovoran i za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata. Kako stojimo po tom pitanju, odnosno ima li Hrvatska dovoljno zaliha nafte i derivata za vlastite potrebe, posebno u svjetlu nekih najava o mogućim nestašicama dizel goriva u Europi?

Republika Hrvatska je obvezna formirati i održavati obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, s ciljem osiguranja opskrbe u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti. Sukladno „Direktivi 2009/119/EZ“ koja je implementirana u Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata te na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku o neto uvozu, odnosno unosu i ostvarenoj potrošnji u prethodnoj godini, donosi se odluka o količini i strukturu obveznih zaliha nafte i naftnih derivata. Sukladno Direktivi, obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se najmanje u količini od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno unosa ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno o tome koja je količina veća. Trenutno stanje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata dovoljno je da osigura neovisnost o uvozu tri mjeseca.

MEGAWATT: Veliki broj naftnih kompanija posljednjih se godina okreće istraživanju geotermalnih voda kao svojevrsnoj srodnoj djelatnosti kojom se u budućnosti može kompenzirati sve nepoželjnija proizvodnja nafte i plina. Pokazuju li isti interes i tvrtke u Hrvatskoj, odnosno javljaju li vam se naftne kompanije iz Hrvatske i svijeta sa zahtjevima za pristup geotermalnom data roomu AZU-a?

Sami ste rekli, riječ je o svojevrsnoj srodnoj djelatnosti i interes naftnih kompanija postoji i zapravo je svakim danom sve veći i veći. Pristup našem virtualnom data roomu zatražile su već neke svjetske naftne kompanije koje su prije samo nekoliko godina bile kod nas, ali po pitanju ugljikovodika. Važno je naglasiti da je transformacija energetskog sektora nemoguća bez industrije nafte i plina, odnosno bila bi znatno teža i skuplja. Ako promatramo globalne trendove, ulaganja u ugljikovodike se smanjuju, ali naftne kompanije prate smjer kojim ide svijet te preusmjeravaju svoje poslovanje prema obnovljivim izvorima energije. Europska unija u okviru svojih inicijativa za istraživanje i razvoj financira projekte istraživanja geotermalnih tehnologija te financira projekte koji se bave istraživanjem modela izravnog korištenja topline dobivene iz geotermalnih izvora, kao i neizravnog korištenja geotermalne energije, pri čemu se toplina dobivena iz geotermalnog izvora koristi za dobivanje električne energije. Ciljevi navedenih projekata su istraživanje utjecaja korištenja geotermalne energije na okoliš i društvo te stvaranje preduvjeta za širenje i financijsku efikasnost sustava korištenja geotermalne energije. U sklopu navedenih programa potiče se i smanjenje troškova u istraživanju i bušenju tla prilikom ekstrakcije geotermalne energije budući da je trošak izgradnje infrastrukture za geotermalnu energiju vrlo visok.

U tom smislu kroz izmjene i dopune Zakona o Agenciji uvrstili smo odredbu kojom se Agencija ovlašćuje u ime Republike Hrvatske izvoditi i istražne radove na područjima od interesa te tako smanjiti rizik početnih ulaganja. Odmah po donošenju ovih izmjena i dopuna izradili smo projekt razvoja geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva te smo u Nacionalni plan oporavka i održivosti (NPOO) nominirali devet područja od interesa koje ćemo razvijati s lokalnim zajednicama. Kroz mjeru C1.2. R1-I2 Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora, Agenciji za ugljikovodike odobrena su sredstva u iznosu od 225 milijuna kuna namijenjenih za potvrđivanje geotermalnog potencijala koji podrazumijevaju snimanje geofizičkih podataka te izradu dviju istražnih bušotina. Na taj način, Agencija će u ime države deriskirati početnu fazu projekta i tako ga učiniti konkurentnijim za tržište, odnosno lokalnu zajednicu. Cilj je u što većoj mjeri razraditi modularni, odnosno kaskadni sustav korištenja geotermalnih voda kako bi se iskoristio njihov maksimum, a na korist cjelokupne zajednice. Na takav se način stvara dodatna vrijednost i za lokalno gospodarstvo, posebice na području Slavonije gdje osim razvoja projekata toplinarstva veliki prostor vidimo u razvoju poljoprivredne proizvodnje, gdje geotermalna energija može odigrati značaju ulogu u transformaciji i razvoju hrvatske poljoprivrede.