Rusija je u srijedu optužila Ukrajinu da je u “terorističkoj akciji” digla u zrak cjevovod koji ruski grad Toljati povezuje s ukrajinskom lukom Odesom, za izvoz amonijaka i gnojiva koji je u veljači 2022. zatvoren, ali je Moskva tražila da se ponovno otvori. 

“Ukrajinska diverzantska skupina eksplozijom je digla u zrak cjevovod amonijaka između Toljatija i Odese”, dug oko 2.400 km, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane.

Eksplozija se dogodila u ponedjeljak navečer blizu Masjutivke, zaselka pod kontrolom ruskih snaga u Harkivskoj oblasti (sjeveroistok Ukrajine), koju je ukrajinska vojska gotovo potpuno oslobodila u jesen 2022., navodi isti izvor.

“Nekoliko civila je ranjeno. Pružena im je potrebna medicinska pomoć”, dodaje se u priopćenju.

Cjevovod koji ruski grad Toljati, na Volgi, povezuje s Odesom, najvažnijom ukrajinskom lukom na Crnome moru, omogućavao je Rusiji da izveze više od 2,5 milijuna tona amonijaka – glavnog sastojka umjetnog gnojiva – na godinu, uglavnom u Europsku uniju.

Koristio se za izvoz proizvoda kemijske tvornice u Toljatiju, najvećeg proizvođača amonijaka u Rusiji i jednog od najvećih u svijetu.

Cjevovod, izgrađen krajem sedamdesetih godina prestao je raditi na početku ruske ofenzive u Ukrajini u veljači 2022.

Njegovo ponovno puštanje u rad, koje je Moskva tražila, dio je pregovora o izvozu žitarica u kojima je sudjelovao UN a omogućio je izvoz milijuna tona ukrajinskog žita.

“Ovaj cjevovod amonijaka bitan je za prehrambenu sigurnost u svijetu”, rekla je u srijedu glasnogovornica ruske diplomacije Marija Zaharova na tiskovnoj konferenciji.

Optužila je Ukrajinu da je “zadala težak udarac UN-ovim naporima u borbi protiv gladi”.

“Jedini kojeg ne zanima ponovno puštanje cjevovoda amonijaka u rad je kijevski režim”, rekla je Zaharova.

Ona je dodala  da će za popravak oštećenog cjevovoda biti potreban jedan do tri mjeseca.

Ugovor o izvozu žitarica potpisali su 22. srpnja 2022. UN, Ukrajina, Rusija i Turska.

Taj ugovor koji je omogućio izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora, produljen je u svibnju za dva mjeseca, do 17. srpnja, dok Moskva traži jamstva za dio ugovora koji se odnosi na izvoz njezina umjetnog gnojiva.

Putin: “Rušenje brane Kahovka je humanitarna i ekološka katastrofa”, Erdogan poziva na međunarodnu istragu

Vladimir Putin nazvao je rušenje brane Kahovka “ekološkom i humanitarnom katastrofom”, priopćili su iz Kremlja.

Ruski predsjednik je to izjavio tijekom današnjeg razgovora sa svojim turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Turski predsjednik predložio je u srijedu ukrajinskom i ruskom predsjedniku osnivanje međunarodnog istražnog povjerenstva, nakon rušenja brane Kahovke, na jugu Ukrajine.

U telefonskom razgovoru s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, “predsjednik Erdogan je rekao da bi se moglo osnovati povjerenstvo u kojemu će sudjelovati stručnjaci zaraćenih strana, UN i međunarodna zajednica, uključujući Tursku”, navodi se u priopćenju ureda turskog predsjednika.

Zadaća povjerenstva bila bi provesti “temeljitu istragu o rušenju brane Kahovke”, dodaje Ankara.

Erdogan, koji je zatim razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, želi da istraga “ukloni svaku sumnju”, ističe ured u odvojenom priopćenju.

Moskva i Kijev se međusobno optužuju za napad na branu koja je vodom opskrbljivala Krim, koji je Rusija anektirala 2014., a na području je koje ukrajinske snage žele osloboditi.

Rušenje brane je prouzročilo porast vodostaja Dnjipra, nagnavši tisuće civila da napuste područje pod vodom dok se strahuje od ekološke katastrofe.

Turska, članica NATO-a, uspjela je od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. sačuvati dobre odnose i s Kijevom i s Moskvom.