Hrvatska vlada i Ministarstvo poljoprivrede skrivaju imena tvrtki koje su u posljednjih 15 mjeseci uvezle na hrvatsko tržište ogromne količine ukrajinskog brašna te su rušenjem cijena dovele u nepovoljan položaj domaće proizvođače brašna. Nacional je tijekom prošlog tjedna od Ministarstva poljoprivrede zatražio imena tvrtki koje u Hrvatsku uvoze brašno iz Ukrajine, ali su nam ta imena iz nepoznatog razloga prešućena. Međutim, to nije prvi put da Ministarstvo poljoprivrede skriva imena tvrtki uvoznika brašna iz Ukrajine jer su imena tih tvrtki odbili otkriti i direktorici udruženja mlinsko-pekarske industrije Žitozajednica Nadi Barišić. Ona je Nacionalu rekla da je u nekoliko navrata pokušala od Ministarstva poljoprivrede saznati imena onih koji na hrvatsko tržište plasiraju ukrajinsko brašno, ali nikada nije saznala o kome se točno radi.

Nakon što smo u razgovoru s Nadom Barišić doznali da joj Ministarstvo poljoprivrede nije otkrilo imena tih tvrtki, Nacional je poslao upit sličnog sadržaja u Ministarstvo poljoprivrede, ali niti u odgovoru na taj upit nisu bila imena tvrtki koje uvoze brašno iz Ukrajine.

Postavlja se pitanje zašto Ministarstvo poljoprivrede, a samim time i Vlada Andreja Plenkovića skriva imena tvrtki koje uvoze brašno iz Ukrajine. Jedan od mogućih razloga je da iza tih tvrtki stoje ljudi koji su povezani s premijerom i HDZ-om i koji od početka rata u Ukrajini zarađuju velike novce upravo na plasiranju robe iz Ukrajine na hrvatsko tržište. Zanimljivo je da Ministarstvo poljoprivrede nije imalo problema otkriti zabrinjavajuće brojke o uvozu brašna iz Ukrajine koje zorno prikazuju zašto se domaći proizvođači posljednjih tjedana bune zbog prekomjernog uvoza ukrajinskog brašna te zašto od Ministarstva poljoprivrede i od Državnog inspektorata zahtijevaju da provjere poštuju li uvoznici ukrajinskog brašna sva pravila hrvatskog tržišta. Neovisno o odgovoru iz Ministarstva poljoprivrede, Nacional je doznao imena tri tvrtke koje uvoze brašno iz Ukrajine. Riječ je o tvrtkama Emporio Group iz Nedelišća, Hadun iz Koprivnice i Murex iz Zagreba. No, niti za jednu od tih tvrtki nije moguće ustanoviti koliko točno brašna su uvezle bez konkretnih brojki iz Ministarstva poljoprivrede. Isto tako, uvidom u Sudski registar tih tvrtki ne može se ustanoviti niti povezanost njihovih vlasnika s HDZ-om. Međutim, riječ je o samo tri tvrtke, te postoji mogućnost da je broj onih koje uvoze brašno iz Ukrajine puno veći.

Tijekom 2019., 2020. i 2021. u Hrvatsku uopće nije bilo uvoza brašna iz Ukrajine, a prema privremenim podacima DZS-a, u 2022. u Hrvatsku je iz Ukrajine uvezeno 3815 tona brašna, dok je samo u siječnju ove godine uvezeno 837 tona. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Sve to odvija se istovremeno kada se i u cijeloj Europskoj uniji vodi žestoka debata oko uvoza ukrajinske pšenice i brašna, a pojedine su države poput Poljske i Mađarske čak i zabranile uvoz iz Ukrajine jer je došlo do prevelikog poremećaja na tržištu i ogromnog pada cijena žitarica, što je ugrozilo poslovanje velikog broja europskih poljoprivrednika koji se bave uzgojem pšenice i proizvodnjom brašna. Slična je situacija i u Hrvatskoj pa su predstavnici domaćih poljoprivrednih udruga u posljednjih nekoliko tjedana krenuli u akciju kako bi upozorili da su zbog ulaska ukrajinske robe na hrvatsko tržište na zalihama, u silosima, i dalje velike količine neprodane pšenice. Naime, ukrajinska pšenica nije prodana, ima je jako puno, a treće zemlje crnomorskim koridorima očito nisu dovoljna tržišta da bi svu tu neprodanu robu preuzele, pa se ide i drugamo. Nije se računalo na to da će se u tolikoj mjeri pojaviti ta pšenica, a kod nas se prije nije ni pojavljivala. No čini se kako je u Hrvatskoj dosta veliki problem nekontrolirani uvoz brašna iz Ukrajine, na što posebno upozorava Nada Barišić iz Žitozajednice. Ona je u izjavi za Nacional kazala da na problem upozoravaju još od prošle godine:

“U Žitozajednici smo na ovaj problem upozorili Ministarstvo poljoprivrede još u studenome prošle godine i to nakon upita članova mlinske industrije koji su imali problem s ukrajinskim brašnom, koje je najviše prodrlo u Istru i Dalmaciju. U drugim dijelovima Hrvatske mlinovi su jači nego ondje, a i ondje su pripreme za novu turističku sezonu. Kako se situacija s tim ni u sljedećim mjesecima nije popravljala, Žitozajednica je kontaktirala Ministarstvo te smo napravili prijavu Državnom inspektoratu jer smo dobili informacije kako se to brašno plasira kod nas u neadekvatnoj ambalaži – jutenim vrećama, neadekvatno je označeno, upitno je skladištenje i postoji bojazan za zdravlje potrošača te smo zatražili od Državnog inspektorata da se ta brašna ispitaju i povezano sa zdravstvenom ispravnosti. Tu je prije svega riječ o tvrtkama koje uopće nisu iz mlinske industrije, nego su nekakvi j.d.o.o.-ovi, kao i neke tvrtke za koje smo čuli da rade bez računa. Stoga i tu ima posla za DIRH.”

Predsjednica udruge Žitozajednica Nada Barišić kaže da je još krajem prošle godine upozorila ministricu Mariju Vučković na problem ukrajinskog brašna, te da je zatražila imena tvrtki koje brašno uvoze, ali da do danas nije dobila odgovor iz Ministarstva poljoprivrede. FOTO: Jurica Galoic, Emica Elvedji/PIXSELL

Koje su to točno tvrtke i tko stoji iza njih još uvijek nije poznato te, kao što smo već i pisali, Ministarstvo poljoprivrede njihova imena skriva od javnosti.

Međutim, brojke koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Nacionalu otkrivaju veliki problem u kojem su se našli domaći poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom brašna. Naime, tijekom 2019., 2020. i 2021. u Hrvatsku uopće nije bilo uvoza brašna iz Ukrajine. Prema privremenim podacima DZS-a, u 2022. u Hrvatsku je iz Ukrajine uvezeno 3815 tona brašna, a samo u siječnju 2023., prema privremenim podacima DZS-a, iz Ukrajine se uvezlo 837 tona. Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da uvoz brašna u količinama od 3817 tona u 2022. nije mogao bitno poremetiti ukupnu bilancu, s obzirom na to da Hrvatska godišnje troši oko 300.000 tona brašna, čime uvoz iz Ukrajine čini 1,3% ukupnih potreba. No iz Ministarstva poljoprivrede priznaju da se usporedbom uvoza u 2023. s istim razdobljem 2022. može donijeti zaključak o povećanom uvozu brašna iz Ukrajine te dodaju:

“Iako je riječ još uvijek o relativno malenim količinama, valja istaknuti da je cijena ovog brašna značajno niža od prosječne što može imati utjecaj na tržište. Cijena tog brašna je 377,5 eura po toni, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede.”

Posljednjih se tjedana u cijeloj Europskoj uniji vodi žestoka debata oko uvoza ukrajinske pšenice i brašna, a pojedine su države poput Poljske i Mađarske čak i zabranile uvoz iz Ukrajine. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

Drugim riječima, iz Ministarstva poljoprivrede priznaju da je uvoz brašna iz Ukrajine povećan i da ima utjecaja na cijenu. Točnije, ako bi se nastavio trend iz siječnja te ako bi se i u ostalih 11 mjeseci uvozilo oko 830 tona brašna mjesečno, to bi značilo da bi se do kraja godine uvezlo oko 10 tisuća tona brašna iz Ukrajine ili dva i pol puta više nego u 2022. U svakom slučaju to bi i značilo da je uvoz ukrajinskog brašna od nule u 2021. stigao do 10 tisuća tona u razdoblju od samo dvije godine. Ako se u obzir uzme i činjenica na koju upozorava Nada Barišić iz Žitozajednice, a po kojoj tvrtke koje uvoze brašno iz Ukrajine ne poštuju pravila tržišta te da je upitna i zdravstvena ispravnost brašna, onda je jasno zašto su poljoprivrednici nezadovoljni i zašto traže pomoć Vlade i Ministarstva poljoprivrede. Nada Barišić kaže da Žitozajednica dosad nije dobila povratnu informaciju, nalaz Inspektorata na svoju prijavu za uvezeno ukrajinsko brašno te dodaje:

“Uz dužno poštovanje Ukrajini i njezinoj situaciji, roba koja stiže u Hrvatsku mora biti propisno označena, pakirana, skladištena. Istovremeno, roba naših proizvođača prolazi rigorozne kontrole.”

Upitani što mogu napraviti kako bi pomogli domaćim proizvođačima, iz Ministarstva poljoprivrede za Nacional su odgovorili kako zabrana uvoza pšenice iz Ukrajine nije u skladu s pravilima zajedničke trgovinske politike EU-a, kao ni u skladu sa solidarnosti i pomoći koju Hrvatska kontinuirano iskazuje ukrajinskom narodu te su dodali:

“Ipak, nastavit ćemo na EU razini tražiti jasne i učinkovite instrumente i poduzimati radnje da se stanje na tržištu EU dovede u ravnotežu i zaštite europski proizvođači. Te radnje osobito podrazumijevaju traženja dodatnih potpora, smanjivanje viškova putem intervencija iz zajedničke organizacije tržišta i ubrzanje tranzita prema odredištima koja su tradicionalno destinacije potražnje ove pšenice.”

Iz Ministarstva poljoprivrede osvrnuli su se i na prijavu Državnom inspektoratu te kažu da su slijedom zaprimljenih informacija i predstavki o možebitnom nepoštovanju tržišnih standarda, neispravnog označavanja ili drugih vrsta nesukladnosti u vezi s brašnom iz uvoza, pisanim putem informiralo DIRH i zatražilo postupanje, ali nisu dali odgovor je li to postupanje Državnog inspektorata dalo rezultata. Za to vrijeme je u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća Europska komisija predložila pomoć poljoprivrednicima koji trpe posljedice ukrajinske poplave, i to u obliku kompenzacije, ukupno 56,3 milijuna eura, od čega je Rumunjskoj namijenjeno deset milijuna, a poljski bi poljoprivrednici trebali dobiti 29,5 milijuna te bugarski 16,7 milijuna eura. Iz te tri države, kao i Mađarske, Češke te Slovačke poslano je krajem siječnja pismo u Bruxelles kojim se tražio hitan odgovor zbog “znatnog porasta” količine ukrajinskih roba na njihovim tržištima. Domaći poljoprivrednici smatraju da bi se i Plenkovićeva vlada morala izboriti za svoju kompenzaciju kako bi se ublažile posljedice prodora ukrajinskih žitarica na domaće tržište.

Inače, početni plan je bio da se preko članica EU-a prevoze žitarice iz Ukrajine za prodaju na svjetskom tržištu, uglavnom za Bliski istok i Afriku, ali je zbog “uskih grla” u prijevozu dio ostajao u tranzitnim državama, što je stvorilo pritisak prema snižavanju cijena. Tako je EU u manje od godinu dana došao od problema velikog skoka cijene pšenice do suprotnog problema, pa je Bruxelles izdvojio sredstva za kompenzaciju poljoprivrednika. Zanimljivo je i da poljoprivrednici u drugim državama EU-a prozivaju neke proizvođače brašna da miješaju jeftiniju pšenicu iz Ukrajine s domaćom pšenicom, a proizvod deklariraju kao da je potpuno dobiven mljevenjem domaće pšenice. Sasvim je prirodno da poljoprivrednici “brane” svoje cijene, a vjerojatno je i da postoje oni koji situaciju iskorištavaju nepoštenim tržišnim praksama, kao što je miješanje ukrajinske i domaće pšenice, a deklarira se kao da se radi o brašnu dobivenom iz isključivo domaće sirovine.

Veliki pad cijena pšenice i ostalih prehrambenih proizvoda nije specifičnost država koje su se pobunile protiv uvoza iz Ukrajine. Cijene padaju u cijelom svijetu još od petog mjeseca prošle godine, nakon što su naglo narasle zbog početka rata u Ukrajini. Trenutna cijena na veleprodajnom tržištu u SAD-u se kreće oko 7 dolara po bušelu, tj. 260 dolara (250 eura) po toni. U prvim mjesecima rata u Ukrajini je bila od 11 do 12 dolara po bušelu, više od 400 dolara po toni. Od tada cijena kontinuirano pada i trenutno je na razini iz kolovoza 2021. Ista je situacija na europskom veleprodajnom tržištu. Trenutno se cijene kreću između 250 i 260 eura po toni, a početkom godine su bile oko 300 eura po toni. Za Hrvatsku je ovakav razvoj možda i dobar jer se otvorila prilika za snažniji iskorak u razvoju domaće prerade i zamjene barem dijela enormnog uvoza proizvoda od krušnih žita, gdje za razliku od trgovine sirovinama Hrvatska ostvaruje ogroman manjak u robnoj razmjeni.