Saborska zastupnica i predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić (Most) upozorila je u utorak da u Hrvatskoj nedostaje trećina potrebnih ginekoloških timova, a bez adekvatne ginekološke skrbi, ocijenila je, nema budućnosti žena i djece, ali ni Hrvatske.

„Nema demografske obnove bez kvalitetnog reproduktivnog zdravlja žena, a alarmantni podaci govore da danas u Hrvatskoj nedostaje trećina potrebnih ginekoloških timova koji bi ženama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pružili neophodnu zdravstvenu skrb”, upozorila je Selak Raspudić na konferenciji za novinare.

Nužno je, smatra, povećati izdvajanje sredstava iz HZZO-a za hladni pogon kako bi se i financijski motivirala primarna zdravstvena zaštita i ginekološki timovi kako bismo konačno imali dovoljan broj novih, mladih ginekologa.

Dodala je i da se Most zalaže za revitalizaciju studentskih poliklinika jer su one nekada bile ključno mjesto gdje su se mlade žene mogle pobrinuti za svoje reproduktivno zdravlje.

Danas, nažalost, takvu instituciju nemamo, a kada mi dođemo na vlast ponovo ćemo uspostaviti studentsku polikliniku i omogućiti svim mladim ženama kojima je potrebna ginekološka skrb da to svoje pravo ostvare, poručila je.

„U Hrvatskoj je oko 1.848.000 osoba ženskog spola starijih od 12 godina, o kojima brine 230 ginekologa u 279 ugovorenih timova. U mreži javne zdravstvene službe u djelatnosti zdravstvene zaštite žena planirano je 328 timova. Prosječna dob specijalista ginekologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je 54 godine. Dakle, sad u sustavu nedostaje 98 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Iako je na specijalističkom usavršavanju 66 mladih kolega , situacija se ni za pet godina neće popraviti jer je već danas 76 ginekologa u PZZ-u starije od 60 godina”, navela je poražavajuće podatke.

Standardni ginekološki tim, ističe, ima 6000 pacijentica, premda broj varira između 4500 i 9000 i samo preventivni pregledi, jedna posjeta 1 posjeta u tri godine, trebaju brojiti barem 8 posjeta dnevno, što znači da je situacija potpuno neodrživa.

„Trenutačna ekipiranost zdravstvenih timova ne može podnijeti toliku količinu pacijentica. Ako tome dodamo potrebe liječenja pacijentica, te skrb o trudnicama postavlja se pitanje stručne i ljudske održivosti ovog modela brige u ženskom zdravlju. Na pragu smo urušavanja sustava i nemogućnosti realiziranja temeljnog društvenog cilja, kada govorimo o demografskoj obnovi, a to je reproduktivno zdravlje žena. Bez adekvatne ginekološke skrbi nema budućnosti žena i djece, ali ni Hrvatske”, istaknula je.

Kako bi se uspješno provodio preventivni program borbe protiv raka vrata maternice potrebno je, napominje, revidirati minimalan, standardni i maksimalni broj osiguranika na način da minimalan broj iznosi 3600 osiguranica, standardni 4800 osiguranica, a maksimalni 7200 osiguranica,

Također, kaže, nužno je povećanjem iznosa glavarine i troškova hladnog pogona koje isplaćuje HZZO, a koji se ne mijenjaju godinama, financijski motivirati ginekološke zdravstvene timove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti obavljati čitav spektar pretraga i pregleda, financirati nabavu potrebne opreme i provoditi preventivne programe,

Voditelj Savjeta za zdravstvo Mosta Ivan Bekavac upozorio je da je 35 domova zdravlja u Hrvatskoj u ovoj godini zaposlilo samo dva ginekologa, što je ocijenio poraznim i pokazuje da država ne mari za budućnost ginekološke zdravstvene zaštite.